Konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje rade u smjenama
|
|
- Eleanore Stevenson
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 Sveučilište u Zadru Odjel za psihologiju Konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje rade u smjenama Diplomski rad Mentor: Doc. dr. sc. Ljiljana Gregov Student: Ana Šimunić Zadar, 2008.
2 SADRŽAJ 1.UVOD Žene i radni stres Modeli odnosa višestrukih uloga Konflikt radne i obiteljske uloge Smjenski rad Smjenski rad i konflikt radne i obiteljske uloge Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i fizičko zdravlje Utjecaj smjenskog rada i konflikta radne i obiteljske uloge na mentalno 12 zdravlje, spavanje i umor Zadovoljstvo poslom i životom Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i obiteljski i društveni život Socijalna podrška CILJ PROBLEMI HIPOTEZE METODA Ispitanici Instrumentarij Postupak OBRADA REZULTATA I DISKUSIJA Percipirane karakteristike posla i obaveza u obitelji kod smjenskih i dnevnih radnica Konflikt radne i obiteljske uloge kod smjenskih i dnevnih radnica Socijalna podrška nadređenog i obitelji kod smjenskih i dnevnih radnica Kvaliteta obiteljskog funkcioniranja kod smjenskih i dnevnih radnica Zadovoljstvo poslom, obitelji i životom kod smjenskih i dnevnih radnica Regresijske analize ZAVRŠNA RASPRAVA ZAKLJUČCI LITERATURA SAŽETAK SUMMARY PRILOG
3 1. UVOD 1.1. Žene i radni stres Iako je broj zaposlenih žena sve veći i sve se više mijenjaju stavovi o spolnim ulogama, još uvijek se u društvu očekuje da žena preuzme odgovornost za većinu kućanskih poslova i da vodi glavnu brigu o djeci (Yoder, 2003). Rezultati istraživanja (prema Perrewé i Carlson, 2002) pokazuju da i same žene sebe smatraju primarno odgovornima unutar obiteljske domene. Rezultati jedne 20-godišnje studije u razdoblju od do godine pokazuje da se broj sati koje muškarci provode sa svojom djecom i obavljajući kućne poslove malo povećao; međutim, ostaje značajna razlika u sveukupnom opterećenju poslovima (Bond, Galinsky i Swanberg, 1998). Osim toga, ovi 'ženski zadatci' često imaju nisku mogućnost vremenske kontrole, što znači da se moraju obaviti unatoč drugim obavezama i ne mogu biti odgođeni (Barnett i Shen, 1997). Nefleksibilnost i svakodnevnost ovakvih zadataka mogu negativno utjecati na visinu plaće zbog manjka vremena i energije koji su potrebni na radnom mjestu (Noonan, 2001). Kako broj djece utječe na količinu kućanskih poslova i razinu umaranja (Barnett i Shen, 1997) može utjecati i na količinu stresa koju žena doživljava na poslu i u obitelji. Unatoč neznatnoj ili nikakvoj razlici u osobinama ličnosti, sposobnostima, obrazovanju i motivaciji muških i ženskih zaposlenika i menadžera, manji je broj žena na visokostatusnim pozicijama, sporije napreduju i općenito imaju manje plaće od muških ekvivalenata. Ovo ukazuje na pristranost prema muškarcima u svijetu rada. Za prethodno navedene faktore, kao što su relativno niža plaća, nepovoljniji položaj, i povećana količina kućanskih obaveza, je utvrđeno da su u pozitivnoj vezi s raznim simptomima stresa (Greenglass, 1991; 2002). Istraživanja pokazuju da razine hormona stresa kao što su epinefrin, norepinefrin i kortizol ostaju visoke nakon radnog dana žene, posebice kod onih s djecom, što dovodi do osjećaja umora i do pogoršanja zdravstvenog statusa (Lundberg i Frankenhaeuser, 1999). Žene su, između ostalog, posebno podložne konfliktu uloga, koji se odnosi na doživljaj višestrukih, suprotstavljenih očekivanja od strane različitih osoba. Posljedica toga je da žene imaju manje vremena za sebe na raspolaganju. Ovo povećano opterećenje otežava mogućnosti za opuštanje, te prijeti fizičkom i mentalnom zdravlju žena. 3
4 1.2. Modeli odnosa višestrukih uloga Uloga je sklop svojstvenih oblika ponašanja, doživljavanja i djelovanja koji se očekuje od osobe i koji osoba ostvaruje na određenom položaju u socijalnoj strukturi; prava, obaveze i dužnosti koje osoba ima i koje obavlja s obzirom na svoj status (Petz, 1992). Očekivani oblici ponašanja, prikladni za neku ulogu, zasnivaju se na društvenim normama i mogu biti propisani ili samo predviđeni kao prikladni u određenoj situaciji. Većina zaposlenih muškaraca i žena uključeni su u višestruke uloge. Većina njih su radnici i roditelji, a mnogi su članovi obitelji s oba zaposlena supružnika. Kako se uz svaku ulogu ponekad vežu različita i nespojiva očekivanja, danas se vodi dosta rasprava o tome je li vjerojatnije da će uključenost u višestruke uloge (npr. roditelja, zaposlenika, supružnika, odraslog, djeteta) imati povoljne ili stresne učinke na psihičko zdravlje osobe. Najveći broj istraživanja je bio fokusiran na odnos uloga unutar radne i obiteljske domene i pri tom se uglavnom polazilo od tri osnovne hipoteze koje opisuju odnos tih uloga: hipoteza segmentacije ili odjeljivanja, hipoteza kompenzacije i hipoteza prelijevanja. Segmentacija pretpostavlja da su posao i obitelj odvojene domene s različitim funkcijama i ciljevima, te kao takve koegzistiraju odvojeno (Dubin, 1973; prema Westman, 2002). Kompenzacijski model pretpostavlja da postoji obrnut odnos između posla i obitelji, takav da pojedinci na različite načine ulažu u jednu ulogu s ciljem da nadoknade ono što nedostaje u drugoj ulozi ili domeni (Staines, 1980). Model prelijevanja (spillover) pretpostavlja sličnost u onome što se događa u radnoj i obiteljskoj domeni. Ovaj model nalaže da unatoč fizičkim i vremenskim granicama između radne i obiteljske domene, emocije, stavovi i ponašanja se prenose iz jedne domene u drugu (Piotrkowski, 1979; prema Westman, 2002). Prelijevanje se može pojaviti u bilo kojem smjeru, od kuće k poslu ili od posla ka kući, i može biti pozitivno ili negativno. S obzirom na tradicionalne spolne uloge muškaraca i žena, koje su i dalje prisutne unatoč povećanom broju zaposlenih žena, te na rezultate istraživanja (npr., Barnett i Marshall, 1992) koji pokazuju da žene i dalje sebe smatraju primarno odgovornima unutar obiteljske domene, pretpostavljena je veća interferencija obiteljske na radnu domenu za žene. Rezultati dosadašnjih istraživanja uglavnom podupiru hipotezu i pozitivnog i negativnog prelijevanja. To znači da je utvrđeno da zadovoljstvo poslom djeluje na zadovoljstvo životom (npr. Raine, Lane i Steiner, 1991; prema Schaie i Willis, 2000). Učinci negativnog i pozitivnog prelijevanja iz kuće na posao i obrnuto bili su ispitani u slučajnom uzorku majki zaposlenih kao medicinske sestre i socijalne radnice (Barnett i Marshall, 1992). Utvrđeni su pozitivni učinci prelijevanja s posla na roditeljstvo. Naime, pozitivna iskustva na 4
5 poslu, osjećaj ostvarenja u poslu i veće zadovoljstvo poslom su smanjivali negativne reakcije na stresne situacije u obitelji, prvenstveno konflikt u relaciji sa svojom djecom. Slične rezultate su Barnett, Marshall i Sayer (1992) dobili u svom istraživanju. Barnett i Hyde (2001) su u procese koji mogu doprinjeti pozitivnom učinku višestrukih uloga ubrojili mogućnost za većom razinom socijalne podrške, mogućnost doživljavanja uspjeha u više domena života i povećano samopoimanje. Nasuprot tome, druga su istraživanja pokazala da negativna iskustva na poslu, kao što su gubitak i nesigurnost posla, preopterećenost poslom i sukobi na poslu, imaju negativno djelovanje na samopoštovanje, osjećaj kontrole i obiteljske odnose (Menaghan i Parcel, 1991; prema Schaie i Willis, 2001) Konflikt radne i obiteljske uloge Iako rezultati istraživanja pokazuju da postoji i pozitivno i negativno prelijevanje, istraživače najviše zanimaju posljedice negativnog prelijevanja između radne i obiteljske domene, posebice konflikt radnih i obiteljskih uloga, pri kojem su zahtjevi uloga iz radne i obiteljske domene neuskladivi, odnosno udovoljavanje zahtjeva iz jedne domene otežava ili pak onemogućava udovoljavanje zahtjeva iz druge (Greenhaus i Beutell, 1985). Zahtjevi uloga često potječu iz sustava vrijednosti same osobe, kao i iz očekivanja koja imaju oni koji pripadaju radnom i obiteljskom krugu te osobe (Katz i Kahn, 1978). Na primjer, ako organizacijska kultura kontinuirano ohrabruje prekovremeni rad, konflikt može nastati ako istovremeno postoji težnja za čestom prisutnošću kod kuće. Moguće je razlikovati tri vrste konflikta prema uzroku: 1. konflikt koji proizlazi iz vremenske nemogućnosti udovoljavanja zahtjevima dviju uloga (primjerice, neelastično i dugo radno vrijeme može onemogućiti sudjelovanje u obiteljskom životu); 2. konflikt koji proizlazi iz napetosti ili umora (napetost ili umor zbog zadatka u jednoj ulozi umanjuje mogućnost funkcioniranja u drugoj ulozi); 3. konflikt koji proizlazi iz neučinkovitog ponašanja pojedinca (nedostatak strategija planiranja i raspoređivanja posla). Prva su istraživanja smatrala konflikt obiteljske i radne uloge jedinstvenim dvosmjernim konstruktom, no u novije vrijeme provodi se znatno razlikovanje tipa konflikta prema smjeru ometajućih utjecaja. Stoga je moguće razlikovati dva tipa konflikta radnih i obiteljskih uloga prema smjeru utjecaja: 5
6 1. Konflikt zbog ometajućeg djelovanja rada na obitelj (u daljnjem tekstu konflikt radobitelj) koji nastaje kad izvršavanje poslovnih zadataka i vrijeme posvećeno poslu otežavaju osobi izvršavanje obiteljskih zadataka među kojima ne spadaju samo kućni poslovi, već i interakcija s članovima obitelji, međusobno pomaganje i održavanje emocionalnih veza unutar obitelji. 2. Konflikt zbog ometajućeg djelovanja obitelji na rad (u daljnjem tekstu konflikt obiteljrad) koji nastaje ako obiteljske potrebe, bile to vlastite ili potrebe ostalih članova obitelji, zahtjevi obitelji i vrijeme posvećeno njemu koče pojedinca u davanju svojih željenih doprinosa na poslu. Veze između ova dva konflikta ispitao je Frone sa suradnicima (1992; 1997) predlažući danas poznat i gotovo općeprihvaćen tzv. integrativni model konflikta radne i obiteljske uloge. Najprije su pretpostavili da postoje dva zasebna oblika konflikta radnoobiteljske uloge, dakle, konflikt rad-obitelj i konflikt obitelj-rad. Zatim su pretpostavili da strukturalni, socijalni i psihološki zahtjevi posla i obitelji doprinose povećanju razine radnoobiteljskog konflikta tako da zahtjevi na poslu povećavaju konflikt rad-obitelj, a zahtjevi u obitelji povećavaju konflikt obitelj-rad. Ovakav izvor stresa dovodi do napetosti i nezadovoljstva u radu i do napetosti i nezadovoljstva u obitelji, a ta dva oblika nezadovoljstva uzrokuju opće nezadovoljstvo i depresiju kod pojedinca. U skladu s ovim pretpostavkama, rezultati istraživanja su pokazali da su strukturalni zahtjevi posla, kao što su rad u smjenama (Staines i Pleck, 1984) i produženo radno vrijeme (Fenwick i Tausig, 2001; Tausig i Fenwick, 2001), kao i socijalni i psihološki zahtjevi, uključujući kontrolu nad poslom, osjećaj učinkovitosti u radu, količina odgovornosti, raznolikost zadataka, težina posla i psihološki pritisak, povezani s većim stupnjem konflikta rad-obitelj, a važne posljedice su subjektivni doživljaj radnog stresa, nezadovoljstvo u radu i loše funkcioniranje na poslu (MacEwan i Barling, 1988; Frone, Russel i Cooper, 1992b; Frone, Yardley i Markel, 1997; Kinnunen i Mauno, 1998) slaba radna učinkovitost (npr., Aryee, 1992; Wayne, Musisca i Fleeson, 2004), te namjera napuštanja posla i odsustvo s posla (npr., Frone i sur., 1992b). Isto tako, strukturalni i socijalni zahtjevi obitelji (npr., broj i dob djece, briga za djecu, briga za starije, bračni status, kvaliteta međusobnih odnosa članova obitelji) su povezani s većim stupnjem konflikta obitelj-rad (npr., Frone, Yardley i Markel, 1997; Hill, Yang, Hawkins i Ferris, 2004; Voydanoff, 2005), a važne posljedice su subjektivni osjećaj obiteljskog stresa, nezadovoljstvo u obitelji i umor, neučinkovitost u bračnim i roditeljskim funkcijama (Frone i sur., 1997; Kinnunen i Mauno, 1998). Tu se ubrajaju sagorijevanje (Bacharach, Bamberger i Conley, 1991), smanjena obiteljska i profesionalna dobrobit (Kinnunen i Mauno, 1998), promjena 6
7 sustava vrijednosti i smanjenje zadovoljstva poslom i životom (Kossek i Ozeki, 1998; Perrewé, Hochwarter i Kiewitz, 1999), te povećano izvještavanje o depresiji, somatskim tegobama i višim razinama kolesterola (Thomas i Gangster, 1995). Zanimljiv je i drugi rezultat provjere modela Fronea i suradnika (1997), tj. da ometajući utjecaj rada na obitelj ne djeluje neposredno na opće životno nezadovoljstvo, već preko utjecaja na poremećaj u obiteljskim odnosima, dok ometanje radnih obaveza zbog obiteljskih dužnosti ima važan neposredan utjecaj na opće nezadovoljstvo i depresiju. U navedenom istraživanju također je dobiveno da veza između konflikta rad-obitelj i negativnog afekta na poslu nije direktna, već je posredovana čestinom konflikta obitelj-rad. Ovaj je model stoga ponovno testiran i proširen novim varijablama, tj. prediktori konflikta su podijeljeni na neposredne i posredne (Frone i sur., 1997). Nadalje, istraživanja konzistentno pokazuju da konflikt rad-obitelj nadmašuje konflikt obitelj-rad kod odraslih zaposlenika koji imaju vlastitu obitelj (Kinnunen i Mauno, 1998; Frone, 2003; Grzywacz i sur., 2007), a i ta je vrsta konflikta znatno bolje i češće istraživački obrađena (Kossek i Ozeki, 1998). Dakle, poslovni život obično ima nepovoljniji utjecaj na obiteljski život nego obrnuto. U okviru većeg broja istraživanja utvrđeno je da je osobna važnost obitelji, mjerena kao stupanj emocionalne zaokupljenosti obiteljskim životom, pozitivno korelirana s konfliktom rad-obitelj, dok je emocionalna zaokupljenost poslom pozitivno korelirana s konfliktom obitelj-rad (npr., Carlson i Kacmar, 2000; Fox i Dwyer, 1999). Drugim riječima, što je veća važnost rada, to će biti jače izraženi utjecaji svih ometajućih aktivnosti kao što su obiteljske i kućne obaveze, a što je važnija obitelj to će biti jače izraženi utjecaji svih ometajućih aktivnosti koje su povezane s radnim obvezama. Ovo je donekle potvrđeno jednom studijom na medicinskim sestrama u zemljama Europske unije (Kuemmeling i sur., 2004). Dobiveno je da je konflikt rad-obitelj u svim tim zemljama veći od konflikta obitelj-rad, a najveće razlike u razini ovih konflikata dobivene su u zemljama za koje je poznato da visoko vrednuju instituciju obitelji. S druge pak strane, rezultati nekih istraživanja pokazuju da je konflikt rad-obitelj manji u kolektivističkim kulturama, gdje se rad smatra očekivanim i vrijednim načinom osiguravanja obiteljske dobrobiti (Aryee i sur., 1999; Yang i sur., 2000). 7
8 1.4. Smjenski rad Radne organizacije koriste širok raspon rasporeda rada varirajući vrijeme kad zaposlenici počinju s radom, broj radnih sati dnevno, dane u tjednu i tjedne u godini koji će biti radni. Primjeri obično korištenih poslovnih rasporeda su smjenski rad, prekovremeni rad, fleksibilno radno vrijeme, rad na pola radnog vremena, itd. Svaki način rasporeda vremena rada može djelovati kao stresor, ako nije u skladu s potrebama pojedinog radnika. S organizacijom smjena usko su povezane potrebe pojedinca. Rezultati jednog istraživanja (Presser, 2003) ukazuju da se, barem u Sjedinjenim državama, velik broj smjenskih radnika uključuje u ovakav tip posla zato što ne mogu dobiti drugi posao i zato što su im mogućnosti ograničene. Istraživanja u Europi (npr., Presser, 1987) pokazala su slično, a također se nalazi da je mogućnost održavanja višestrukih poslova jedan od razloga što se ljudi uključuju u smjenski rad. Prema Finn (1981) 23 posto noćnih radnika i 19 posto večernjih smjenskih radnika ima još jedan posao u usporedbi s 11 posto dnevnih radnika. Pozitivnije gledište na smjenski rad dali su rezultati Colemanovog istraživanja (1989; prema Wilson i sur., 2007) prema kojima neki zaposlenici cijene mogućnost smjenskog rada, budući da im dopušta slobodno vrijeme tijekom radnog tjedna i slobodne aktivnosti bez suočavanja s velikim gužvama tijekom vikenda. Unatoč prednostima i povećanoj regularnosti smjenskog rada, specifičnost ovakvog radnog vremena još uvijek može biti uzrok raznim poteškoćama za osobu. Problemi smjenskog radnika uglavnom proizlaze iz poremećenih bioloških ritmova uzrokovanima noćnim ili ranim jutarnjim radom. Ljudi su evoluirali kao bića koja spavaju noću, a aktivna su danju. Ovaj ritam aktivacije i deaktivacije imaju brojni hormonalni i metabolički procesi koji su povezani s hranjenjem i spavanjem. Internalna anticipacija Zemljinog 24-satnog ciklusa svijetla i tame reflektira se u 24-satnim ritmičkim fluktuacijama mnogih fizičkih i mentalnih funkcija koji se nazivaju cirkadijurnim ritmovima. Ovi ritmovi kao što su tjelesna temperatura, sinteza melatonina, stvaranje urinarnih elektrolita, krvni tlak, kratkoročno pamćenje i pažnja dosežu svoj maksimum u različito doba dana, ali su obično viši tijekom dana i niži noću. Cirkadijurni sustav, prema tome, nije adaptiran za noćni rad jer cirkadijurni ritmovi pripremaju radnika za odmor kad trebaju raditi i za aktivnost kad bi trebali spavati. Drugim riječima, problemi smjenskog radnika ne proizlaze iz obavljanja stresnog posla koji tad dovodi do povećane produkcije 'stresnih' razina hormona katekolamina i kortizola, već iz obavljanja tog posla s neadekvatnim razinama tih hormona što može imati još brži utjecaj na zdravlje od prolongirane izloženosti stresnim događajima (Wallace, 1983). Nakon više 8
9 sukcesivnih noći rada cirkadijurni se sustav počinje prilagođavati povišenom uzorku aktivnosti, ali pojedinčevi se ritmovi prilagođavaju u različitoj mjeri. Moguće je da se ritmovi nikad potpuno ne adaptiraju na noćnu rutinu rada (Knauth i Ilmarinen, 1975) zato što eksternalni faktori potiču održavanje dnevnog uzorka cirkadijurnog sustava. Zbog ovog razloga, ritmovi se brže readaptiraju na dnevni ciklus u radnikovom slobodnom vvisoka i pozitivna korelacija između smjenskog rada i negativnog prelijevanj remenu Smjenski rad i konflikt radne i obiteljske uloge Već je spomenuto da su smjenski rad i produženo radno vrijeme neki od strukturalnih zahtjeva posla za koje je utvrđeno da mogu povećati radno-obiteljski konflikt. Polazeći od modela Fronea i suradnika (1997), strukturalni zahtjevi posla, koji uključuju smjenski rad i produženo radno vrijeme, će povećati konflikt rad-obitelj, no ne isključuje se mogući utjecaj na konflikt obitelj-rad. Na primjer, smjenski radnici mogu žrtvovati kvalitetan san kako bi proveli više vremena s obitelji, i time smanjili mogućnost efikasnog funkcioniranja na poslu. Iako konflikt radne i obiteljske uloge nije ograničen na smjenske radnike, sam se konflikt ponavljano i jasno povezuje s pitanjima organizacije vremena aspektom koji ponajviše karakterizira upravo smjenski rad (Keith i Schafer, 1980). Osim toga, konflikt rad-obitelj je povezivan s napetošću, umorom i nedostatkom mogućnosti organiziranja poslovnih i neposlovnih aktivnosti, a povećanju razine svih tih faktora mogu pridonijeti određeni oblici smjenskog rada. Rezultati istraživanja gotovo konzistentno pokazuju da je smjenski rad povezan s povećanjem konflikta radne i obiteljske uloge, a rezultati većeg broja istraživanja idu u prilog tome da su način organizacije vremena rada i produženo radno vrijeme u većoj mjeri povezani s konfliktom rad-obitelj nego s konfliktom obitelj-rad (Staines i Pleck, 1984; Fenwick i Tausig, 2001; Tausig i Fenwick, 2001). U istraživanju Jansena i sur. (2004) smjenski radnici su u usporedbi s dnevnim imali veću količinu interferencije radnog s obiteljskim životom (konfliktom rad-obitelj), a količina te interferencije se povećavala s vremenom. U navedenom istraživanju su dobivene i recipročne veze između interferencije rada s obiteljskim životom i radnog vremena. Međutim, nije samo bitno radi li se u smjenama ili ne, već se pokazalo da veličina konflikta radne i obiteljske uloge ovisi i o načinu organizacije smjena. Grosswald (1999) je ispitala odnos između negativnog prelijevanja s posla na obitelj i smjenskog rada. Ispitivane su razlike s obzirom na četiri različite vrste organizacija vremena rada: stalne noćne smjene, stalne popodnevne smjene, rotacijske i dvokratne smjene. Dobivena je značajna, a uz 9
10 kontrolu osnovnih demografskih karakteristika uključujući obrazovanje i zanimanje, a najveće negativno prelijevanje s posla na obitelj imali su radnici u rotacijskom sustavu smjena. Nije teško razumijeti zašto rotacijski sustavi smjena imaju negativan utjecaj na kućanstvo i obitelj. Sama briga za djecu postaje veliki problem ako je ona potrebna u različita doba dana, posebice noću. Također je utvrđena visoka pozitivna povezanost između broja radnih sati i konflikta rad-obitelj. Uspoređujući trosmjensko radno vrijeme s rotacijom unatrag i ono s rotacijom unaprijed, Amelsvoort i sur. (2004) su pronašli da radnici koji rade u unatrag rotiranim smjenama imaju veću potrebu za oporavkom, lošiji zdravstveni status, lošiju kvalitetu sna i veći konflikt radne i obiteljske uloge kroz vrijeme od 32 mjeseca. Navedeni negativni ishodi bili su povezani s povećanim rizikom od napuštanja smjenskog rada. U istraživanju Vojdanoffove (1988) rezultati pokazuju da su karakteristike radne uloge kao što su količina i način organizacije radnog vremena, zahtjevi posla, te strukturalni zahtjevi obitelji, kao što je prisutnost djece, povezani s povećanim radno-obiteljskim konfliktom kod muškaraca i žena. Na odnos između radnih karakteristika i konflikta radne i obiteljske uloge nisu utjecali strukturalni zahtjevi obitelji, ali je utjecala percipirana kontrola na radnu situaciju kao 'buffer' varijabla. Veći broj istraživanja pokazuje da su fizički zahtjevi na poslu, prekovremeni rad, smjenski rad i briga o djeci prediktori konflikta radne i obiteljske uloge kod žena (Jansen i sur.,2003; Kuemmeling i sur., 2004). U jednom istraživanju na medicinskim sestrama (Barnett, Gareis i Brennan, 1992) rezultati su pokazali da su smjenski rad i radni sati osim što su bili prediktori konflikta radne i obiteljske uloge i psihološkog stresa kod ispitanica, bili su prediktori razine konflikta radne i obiteljske uloge kod njihovih muževa. Slični rezultati su dobiveni u okviru istraživanja na medicinskim sestrama u Turskoj (Yildirim i Aycan, 1998). Težina posla i iregularni rasporedi vremena rada pokazali su se kao značajni prediktori konflikta rad-obitelj, a sam konflikt radne i obiteljske uloge povezan je s manjim stupnjem zadovoljstva poslom i životom. Povećani konflikt rad-obitelj kod smjenskih radnika sa svim svojim negativnim posljedicama, ako egzistira duže vrijeme može rezultirati negativnim posljedicama na zdravlje radnika (Costa, 1996; Finn, 1981), ali se može proširiti i na sudjelovanje osobe u društvenim aktivnostima Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i fizičko zdravlje U najširem smislu, istraživanja podupiru vezu između i smjenskog rada i dugog radnog vremena i pogoršanog zdravlja smjenskih radnika. Rutenfraz, Knauth i Angersbach (1981; prema Totterdell, 2004) smatraju da stres zbog izmjene radnih i sati spavanja dovodi do stresa i nezadovoljavajućeg zdravstvenog stanja radnika, a kao medijatorske varijable 10
11 autori navode mogućnost adaptacije, toleranciju na smjenski rad, osobine ličnosti, obiteljske prilike i uvjete stanovanja. Istraživanje provedeno na uzorku radnika sa zdravstvenim problemima (Martens i sur, 1999) pokazalo je da radnici koji rade u rotirajućim smjenama, zbijenim radnim tjednima i iregularnim satima imaju više fizičkih i psiholoških poremećaja nego grupa radnika koji rade u drugim smjenama. Veći broj istraživanja je pokazao povećano pojavljivanje gastrointestinalnih poremećaja (uključujući poremećaje apetita, abdominalne bolove i peptični čir) kod smjenskih radnika (Anderson, 1970; Costa, 1996). Interesantan je podatak da se najviše gastrointestinalnih poremećaja (u 50% slučajeva) javlja kod radnika koji su prebačeni iz smjenskog u dnevni rad. Postoji više mogućih objašnjenja za njihovu pojavu među kojima su promjene neuroendokrine funkcije zbog izmjenjenog obrasca spavanja, promjene u vremenu uzimanja obroka i promjene u sadržaju obroka. Smjenski rad i dugo radno vrijeme su također povezivani s povećanim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja (Costa, 1996; Boggild i Knutsson, 1999; White i Beswick, 2003). Rezultati istraživanja koja ispituju mehanizme koji bi mogli biti u osnovi povećanju rizika od kardiovaskularnih oboljenja kod smjenskih radnika su ograničena, ali ima nešto empirijske podrške za objašnjenja bazirana na djetalnim razlikama i povećanoj količini pušenja u smjenskih radnika (Boggild i Knutsson, 1999; Kivimaki i sur., 2001). Postoje neki dokazi i o štetnom utjecaju prolongirane povišene razine katekolamina i kortizola (Wallace, 1983). Velik broj nedavnih studija povezali su noćni rad s povećanjem rizika od raka dojke (npr., Davis, Mirick i Stevens, 2001; Hansen, 2001; Schernhammer i sur., 2001) i raka rektusa debelog crijeva (Schernhammer i sur., 2003). Smatra se da je produkcija melatonina obustavljena izloženošću svijetlu tijekom noćnog rada, a potisnuta razina melatonina potiče razvoj tumora. Muskuloskeletalni poremećaji kao što su problemi s leđima, također su povezani sa smjenskim radom, posebice na poslovima koji zahtijevaju naporan fizički rad kao što je njegovateljstvo (Lipscomb, Trinkoff, Geiger-Brown i Brady, 2002). Nadalje, u usporedbi s dnevnim radnicima, smjenski radnici su rizičnija skupina za uobičajene infekcije kao što su prehlada i gripa (Mohren i sur., 2002). Mohren i suradnici (2002) nalaze da kontroliranje zdravstvenih ponašanja, spavanja i zahtjeva posla reducira tu povezanost. Vjerojatno je da su povećane infekcije uvjetovane slabim imunosnim funkcioniranjem uzrokovanim smjenskim radom. Uz to, stariji smjenski radnici doživljavaju više problema od mlađih smjenskih radnika jer cirkadijurna prilagodba postaje teža s godinama (Parkes, 2002). 11
12 Iako rezultati većine istraživanja upućuju na lošiji zdravstveni status smjenskih radnika, koji se prvenstveno pripisuje radu u smjenama, međutim, treba reći da on ipak ovisi o organizaciji smjenskog rada, a ne samom smjenskom radu kao takvom. Tako je na primjer, Poulton (1978; prema Vizek-Vidović, 1990) uspoređujući različite tipove radnog vremena, zaključio da je fizičko zdravlje radnika najmanje ugroženo ako radnik radi isključivo u jednoj smjeni, bilo u dnevnoj ili noćnoj. Adaptacija ritma spavanja na noćni rad traje nekoliko tjedana, a nakon toga radnici u noćnoj smjeni postaju jednako efikasni kao i radnici u dnevnoj smjeni, odnosno dolazi do adaptacije na noćni rad. Ipak, interferencija noćnog rada sa socijalnim i obiteljskim aktivnostima, odnosno konflikt rad-obitelj, glavni je razlog nezadovoljstva i neugode povezanih s noćnim radom. Naime, ako radnik odluči na uštrb sna sudjelovati u dnevnim aktivnostima svoje okoline, nikada ne dolazi do fiziološke adaptacije, što se opet odražava na opće psihofizičko stanje. Van Loon (1963) je našao da su ispitanici koji su 13 tjedana radili noću, na kraju svakog tjedna bili fiziološki potpuno adaptirani na noćni rad, ali bi za vrijeme vikenda provedenog s obitelji efekti adaptacije potpuno iščezli. Upravo zato, jer psihosocijalni faktori nadvladaju biološke, velika većina radnika, ako već mora raditi noću, preferira brzo rotirajuće smjene, na koje se nikada ne može fiziološki adaptirati. Rezultati istraživanja pokazuju da je povećan konflikt radne i obiteljske uloge povezan s negativnim pokazateljima zdravstvenog statusa, od samoprocjene zdravlja do somatskih simptoma i faktora rizika od oboljenja kao što su pretilost, više razine kolesterola i visok krvni tlak (Frone, Russell i Cooper, 1997; Grzywacz, 2000; Klitzman, House, Israel i Mero, 1990; Major, Klein i Ehrhart, 2002; Thomas i Ganster, 1995) Utjecaj smjenskog rada i konflikta radne i obiteljske uloge na mentalno zdravlje, spavanje i umor Rezultati istraživanja ukazuju na povećane akutne psihološke probleme, kao što su umor i razdražljivost kod smjenskih radnika, što bi dugoročno povećavalo rizik za kronične psihološke probleme, kao što su kronični umor, stalna anksioznost, neurotični poremećaji i depresija (Singer, 1982). Naime, opaženo je da loša adaptacija na smjenski rad i depresija dijele znatan broj osnovnih simptoma, vjerojatno zato što im je u osnovi poremećaj cirkadijurnih ritmova, prvenstveno ritam budnost-san (Healy, Minors i Waterhouse, 1993). Skraćeno i nekvalitetno spavanje je uobičajeno iskustvo smjenskih radnika (npr., Akerstedt, 1985). Ribet i Derrienic (1999) nalaze iz intervjua s 21,000 francuskih radnika da su smjenski rad i dugo radno vrijeme dva od četiri glavna faktora rizika poremećaja u 12
13 spavanju. Slično tome, na osnovi intervjua provedenih na Švedskom uzorku populacije od 58,000 ispitanika, Akerstedt, Fredlund, Gillberg i Jansson (2002) nalaze da je smjenski rad prediktor poremećaja u spavanju, te da je prekovremeni rad prediktor umora. Općenito je prihvaćeno da smjenski rad može ometati trajanje i kvalitetu sna (npr., Tepas i Carvalhais, 1990) i to prvenstveno dnevno spavanje kod smjenskih radnika. Trajanje tzv. REM faze, u kojoj sanjamo, jednako je onoj kod noćnog sna, ali početna faza dnevnog sna traje znatno duže, a završna faza znatno kraće nego kod noćnog spavanja (Bryder i Holstock, 1972; prema Vizek-Vidović, 1990). Ipak treba reći da postoje interindividualne razlike u toleranciji na smjenski rad. Tako je veća tolerancija na smjenski rad kod pojedinaca koji su fleksibilniji u svojim navikama spavanja ili koji mogu lakše svladati pospanost (npr., Costa, Lievore, Casaletti, Gaffuri i Folkard, 1989). Nadalje, čini se da se pojedinci koji spadaju u kategoriju večernjih, a ne jutarnjih tipova, zbog njihove tendencije da se bude i odu na spavanje kasnije i preferiraju aktivnosti kasnije tokom dana, bolje prilagođavaju noćnom radu (Harma, 1993). Jutarnjost-večernjost se kao osobina ličnosti također pokazala kao jedan od prediktora konflikta radne i obiteljske uloge, odnosno večernji tipovi izvještavaju o većem stupnju tog konflikta (Willis, O'Connor i Smith, 2008). I sam konflikt radne i obiteljske uloge može djelovati kao moderator odnosa smjenskog rada i njegovog efekta na spavanje, budući da je utvrđeno da može povećati osjećaj umora i izazvati povećanu potrebu za odmorom od posla (Jansen, Kant i Kristensen, 2003). Folkard (1992) smatra da su najbolje brzo rotirajuće smjene da bi se minimalizirale cirkadijurne smetnje, reducirao kumulativni deficit sna i omogućilo radnicima neko normalno slobodno vrijeme za društvene aktivnosti. Čini se da donekle postoji slaganje oko toga da su sporo rotirajući sustavi smjena (npr., tjedne promjene) najnepoželjnije (Knauth, 1996), ali je u nedavnoj meta-analizi dobiveno da takvi sistemi imaju manje negativan utjecaj na kvalitetu sna od brzih rotacija (Pilcher, Lambert i Huffcutt, 2000). Rezultati istraživanja pokazuju da je konflikt radne i obiteljske uloge povezan s brojnim negativnim pokazateljima mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, anksioznost i umor (Frone, 1997; 2000; Grzywacz i Bass, 2003) Zadovoljstvo životom i poslom Kod nas su Petz i Šverko (1975; prema Vizek-Vidović, 1990) ispitivali stavove prema noćnom radu i zadovoljstvo poslom kod medicinskih sestara iz dvije medicinske ustanove (N=89). Komparacijom stavova prema noćnom radu i zadovoljstva poslom utvrdili su da između njih ne postoji značajna povezanost. Distribucija odgovora u vezi sa zadovoljstvom u 13
14 poslu kod ispitanica s pozitivnim i onih s negativnim stavom prema noćnom radu pokazala se praktički identičnom. Štoviše, ta je distinkcija očita u analizi odgovora vezanih za zadovoljstvo u poslu, jer 74% medicinskih sestara koje su svojim poslom zadovoljne imaju izrazito negativan stav prema noćnom radu. Petz i Šverko (1975; prema Vizek-Vidović, 1990) upozoravaju da je ovaj izrazito negativan stav prema noćnom radu rezultat specifičnih okolnosti u zdravstvenim ustanovama: a) po noći je manje osoblja u bolnicama, pa je opterećenje objektivno veće, b) mnogi bolesnici upravo noću imaju krize što predstavlja dodatno opterećenje, c) ispitanici su žene koje osjećaju znatno veću interferenciju noćnog rada s vanradnim aktivnostima od muškaraca koji rade u noćnim smjenama. O utjecaju socijalnih faktora na stav prema noćnom radu govori podatak o značajnoj razlici u stavu prema noćnom radu između udatih i neudatih sestara: udate medicinske sestre imaju znatno negativniji stav od neudatih. Iskustvo u radu također znatno utječe na stav prema noćnom radu. Usporedba stavova pokazala je da sestre s više iskustva imaju značajno negativnije stavove od onih bez ili s kraćim iskustvom. Meta-analiza rasporeda rada sa skraćenim radnim tjednima nalazi da postoji pozitivan utjecaj na zadovoljstvo poslom i na stupanj izvedbe, ali nema utjecaja na apsentizam i produktivnost (Baltes i dr., 1999). Mnogo se istraživanja usmjerilo na usporedbu 12-satnih s 8-satnim smjenama. Smith, Folkard, Tucker i MacDonald (1998) zaključuju da 12-satne smjene imaju neke prednosti u pogledu radnikova zadovoljstva poslom, obitelji i društvenim životom, ali mogu uzrokovati probleme vezane za umor posebice na kraju smjene (npr., Mitchell i Williamson, 2000). Jednom meta-analizom dobivena je negativna korelacija između svih oblika radnoobiteljskih konflikata i zadovoljstva životom i poslom (Kossek i Ozeki, 1998). Dok pojedinci doživljavaju konflikt unutar svojih obiteljskih i radnih uloga, zadovoljstvo njihovim životom i poslom se smanjuje. Uz to, profesionalna dobrobit se smanjuje povećanjem radno-obiteljskog konflikta. U okviru istraživanja koji uzimaju u obzir prethodne antecedente i ishode dvaju tipova konflikata, dobiveni su slični rezultati u istraživanjima s ispitanicima iz različitih dijelova svijeta, npr., izraelski računalni radnici i odvjetnici (Cinamon i Rich, 2002b) i izraelske majke mlađe djece (Rosenbaum i Cohen, 1999); udate medicinske sestre, menadžerice i socijalne radnice iz Hong Konga (Chiu, 1998); profesionalke i menadžerice iz Kanade (Beatty, 1996); njemački radnici (Geurts, Kompier, Roxburgh i Houtman, 2003) i u internacionalnoj studiji (Spector i sur., 2004) što ukazuje na to da su ovi konflikti univerzalni fenomeni. 14
15 Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i obiteljski i društveni život Budući da su članovi obitelji međuovisni, posljedice stresa i konflikata osjetit će se kroz cijelu obiteljsku mrežu i događaji ili nestabilnosti koje se odvijaju u jednom dijelu ove mreže izazvat će negativne efekte na sve njene dijelove. Stoga, u slučaju zaposlenih roditelja, zahtjevi posla i obitelji će utjecati ne samo na roditelje već i na sve članove obitelji. U jednom istraživanju (Allan, Loudoun i Peetz, 2007) dobiveno je da vrlo naporni poslovi s niskom kontrolom rada, niskom razinom podrške i visokim opterećenjem umanjuju i kvantitetu i kvalitetu obiteljskog vremena jer se radnici ne osjećaju sposobnima sudjelovati u obiteljskim aktivnostima. Radnici se oporavljaju od vremena provedenog na poslu i stoga su emocionalno nedostupni svojoj obitelji, ne samo zbog dugih radnih sati nego i zbog stresa koji trpe na poslu i negativnih emocionalnih stanja koje 'nose' kući. Repetti i Wood (1997) su pokazali da radni stresori mogu imati najsnažniji utjecaj na svakodnevno roditeljsko ponašanje. Majke u ovom istraživanju su imale tendenciju da reagiraju na povećanje radnih stresora emocionalnim povlačenjem (npr., manje razgovora, manje pokazivanje osjećaja). Almeida i McDonald (1998) su pronašli da su tenzije između roditelja i adolescentnog djeteta porasle kad su majke i očevi doživljavali visoke razine radnog i obiteljskog stresa. Radni stres se uvijek pokazuje kao faktor koji djeluje na prirodu i kvalitetu interakcije roditelja i djeteta. Često različiti aspekti roditeljeva posla koji utječu na dobrobit roditelja mogu biti korelirani sa stanjem u obitelji i djelovati na ponašanje djece i njihovu dobrobit. Na primjer, Perry-Jenkins i Gillman (2000) izvještavaju da stresori s posla negativno utječu na vezu između roditelja i djeteta i na djetetovo ponašanje. Johnson i Mash (1989; prema Cinamon i sur., 2007) ispitali su na uzorku zaposlenih roditelja percepciju kvalitete interakcije između njih i njihove djece, te percepciju načina na koji provode vrijeme sa svojom djecom nakon posla. Obuhvaćene su sljedeće dimenzije: umor, snaga, interes, pažnja, strpljenje, pažljivost, usmjerenost na dijete i djetetove potrebe, raznolikost aktivnosti i zadovoljstvo postojećim odnosom s djetetom. Ove su dimenzije relevantne u kontekstu teoretskih pristupa koji konceptualiziraju interakciju roditelja i djeteta kao ključan faktor u razvoju djeteta, a rezultati istraživanja pokazuju da posao utječe na kvalitetu obiteljske interakcije (Crouter, MacDermid, McHale i Perry-Jenkins, 1990). Sve je veći broj istraživanja koja se bave odnosom između karakteristika radnog vremena pojedinca i njihovog utjecaja na obiteljski život. Radni raspored može utjecati na obitelji i društvene aktivnosti radnika. Iako smjenski rad može imati prednosti za organiziranje vanradnih aktivnosti, povezivan je s većim brojem suprotnih efekata kao što su veće bračno nezadovoljstvo, više konflikata u obitelji, više emocionalnih problema i niži 15
16 školski uspjeh kod djece (npr., Staines i Pleck, 1983). Uobičajena društvena događanja imaju tendenciju da se zbivaju tijekom tradicionalnog dnevnog ciklusa, što djeluje marginalizirajuće na smjenske radnike (Henderson i Burt, 1998) i dovodi do poteškoća u strukturiranju obiteljskih i društvenih interakcija (Knutson i sur., 1986; Simon, 1987; prema Wilson i sur., 2007). Radno vrijeme smjenskom radniku često otežava ili onemogućava sudjelovanje u kućanskim, obiteljskim i slobodnim aktivnostima u vremenu u kojem bliske osobe kao što su članovi obitelji i prijatelji provode te aktivnosti (Colligan i Rosa, 1990). Ovo je posebice opaženo ako žive s djecom školske dobi, budući da se društvene aktivnosti obično organiziraju tijekom dnevno-usmjerenog ritma opće i školske populacije. Vremenski pritisak može postati konstantan problem u pokušaju smjenskih radnika da organiziraju svoje vrijeme u skladu s vremenom drugih članova obitelji (npr., školskih i kućanskih zadataka) i u dostupnosti raznih usluga (npr., prijevoz, kupovina, vrijeme rada uredskih službi). Ovi vremenski pritisci negativno djeluju na obrazovanje djece, bračnu i roditeljsku ulogu i interpersonalne veze (Costa, 2003; Loudon and Bohle, 1997). U istraživanju Fenwicka i Tausiga (2001) dobiveno je da su samo rasporedi koje uključuju rad vikendom korelirani s većim stupnjem obiteljskog konflikta. Jedno od najopsežnijih ranijih ispitivanja na ovom području proveli su Mott i sur. u Engleskoj (1965; prema Vizek-Vidović, 1990). Oni su uspoređivali radnike u različitim poduzećima, koja su se bavila proizvodnjom sličnih proizvoda, a unutar svakog poduzeća usporedno su ispitivali radnike u rotirajućim i fiksnim smjenama. Ispitivanje je obuhvatilo 1045 radnika u proizvodnji i 660 njihovih supruga. Primjenjeni su upitnici i utvrđeno je da se najveće poteškoće javljaju u vezi s večernjim socijalnim aktivnostima. Rezultati su također pokazali da je smjenski rad negativno povezan s efikasnošću usklađivanja i rješavanja obiteljskih i poslovnih problema, te da se u obiteljima čiji članovi rade u popodnevnim ili noćnim smjenama javlja znatno više trzavica i napetosti. Istovremeno je ustanovljeno da smjenski rad ne utječe bitno na stupanj bračne i obiteljske sreće. U pogledu širih društvenih kontakata ustanovljeno je da radnici u rotirajućim smjenama imaju znatno manje prijatelja od ostalih radnika. Small i Riley (1990) pronašli su da poteškoće oko usklađivanja radnih i obiteljskih zahtjeva mogu utjecati na slobodne aktivnosti, upravljanje kućanstvom i odnosima između roditelja i djeteta. Konflikti uloga i/ili preopterećenost ulogama stvaraju osjećaj osobne ili društvene ambivalentnosti ili podvojenosti zbog želje za vlastitom uspješnošću u svim ulogama. Istraživači Connidis i McMullin (2002) ambivalentnost koju stvara situacija radnoobiteljskog konflikta promatraju kao svojstvo same socijalne strukture, a pokušaji rješavanja 16
17 problema ambivalentnosti u interakciji članova obitelji mogu rezultirati solidarnošću ako se uspješno riješi ili konfliktom ako se ne riješi. Unatoč tome, malo je studija ispitalo veze između radno-obiteljskog konflikta i prirode interakcija između zaposlenih roditelja i njihove djece. U istraživanju Cinamona i sur. (2007) dobivene su negativne korelacije između razine tog konflikta i radnikove percepcije kvalitete interakcije sa svojim djetetom. Slično tome, konflikt radne i obiteljske uloge, posebice konflikt obitelj-rad, je povezan sa subjektivnim osjećajem obiteljskog stresa, nezadovoljstvom u obitelji i neučinkovitošću u bračnim i roditeljskim funkcijama (Frone i sur., 1997). Za žene negativni uvjeti na poslu korelirani su s percepcijom manjeg zadovoljstva obiteljskim odnosima i manjom obiteljskom kohezijom (Coverman, 1989). Prema Bloomovom modelu (1985; prema Schaie i Willis, 2001) domena kvalitete obiteljskog života ima tri dimenzije: kohezija, donošenje odluka i zadovoljstvo. Prema Bloomu kohezija predstavlja emocionalne veze i kontakt koji članovi obitelji imaju jedno s drugim. Zbog nemogućnosti usklađivanja radnih i obiteljskih zahtjeva će doći do smanjenih fizičkih i psihičkih mogućnosti pojedinca da održi te veze i koheziju unutar obitelji. Donošenje odluka prema Bloomu (1985; prema Schaie i Willis, 2001) odnosi se na proces evaluacije u odabiru ili otkrivanju alternativa. Donošenje odluka, posebice demokratsko/konsenzualno, može zahtijevati dosta vremena i energije, kojih zaposleni roditelji imaju manjak. Zadovoljstvo s obitelji je prema Bloomu (1985; prema Schaie i Willis) pojedinčeva pozitivna ili negativna procjena obiteljskog života. Razumljivo je da će, zbog multiplih zahtjeva i stresa, napori da se usklade radne i obiteljske uloge utjecati na radnikovu procjenu zadovoljstva s obitelji. U istraživanju Weigela i sur. (1995) dobiveno je da je stres povezan s konfliktom radne i obiteljske uloge imao negativne efekte na sva tri navedena aspekta kvalitete obiteljskog života. Važno je napomenuti da rezultati istraživanja ukazuju na ključnu ulogu kognitivne procjene situacije pri javljanju stresnih reakcija. Drugim riječima, subjektivni pokazatelji efekata rada u smjenama i dugim radnim satima općenito su bolji prediktori ishoda takvog rada na zdravlje i kvalitetu življenja od samog podatka o vrsti organizacije smjena i broju radnih sati (Barnett, 2004), pa se isto treba uzeti u obzir kod ispitivanja odnosa smjenskog rada i konflikta radne i obiteljske uloge jer se pojedinci razlikuju u razini tolerancije na smjenski rad. 17
18 1.6. Socijalna podrška Jedan od osnovnih faktora za koji se utvrdilo da utječe na ishode smjenskog rada i konflikta radne i obiteljske uloge, pa tako i na sam odnos smjenskog rada i konflikta radne i obiteljske uloge, je socijalna podrška. Socijalna podrška se definira kao skup beneficija koje za pojedinca proizlaze iz bliskih odnosa s drugim ljudima, a koje mu, među ostalim, pomažu da se nosi sa stresnim i kriznim događajima u životu (prema Petz, 1992). Manifestira se na nekoliko različitih razina: a) u konkretnim akcijama (instrumentalna podrška), npr. u obavljanju nekoliko poslova umjesto osobe u krizi; b) u emocionalnoj podršci, u vidu utjehe i razumijevanja; c) u pružanju mogućnosti za socijalnu usporedbu i u poticanju samopoštovanja pojedinca suočenog sa životnim poteškoćama. Iako vrste i specifični efekti socijalne podrške mogu varirati kroz različite studije, istraživanja su općenito potvrdila povoljan učinak socijalne podrške. Velik broj istraživača sugerira da je socijalnu podršku vjerojatno najbolje gledati kao sredstvo za reduciranje doživljaja stresa (Cohen i Wills, 1985; Fenlason i Beehr, 1994; Carlson i Perrewé, 1999). Konkretno, pokazalo se da da su izvori socijalne podrške, a posebice percepcija dostupnosti socijalne podrške važni u suočavanju pojedinca sa stresom, reducirajući percipiranu stresnost uloga, vremenskih zahtjeva i konflikta radne i obiteljske uloge (Pisarski, Bohle i Callan, 1998; Pisarski, Lawrence, Bohle, Gallois i Watson, 2005; prema Lawrence, 2005). Pokazalo se da su ti efekti reduciranja stresa uglavnom povezani sa specifičnom domenom. Naime, socijalna podrška od članova obitelji najviše utječe na reduciranje obiteljskog stresa, a socijalna podrška na poslu na reduciranje stresa na radnom mjestu (Ayree i Luk, 1996; Frone, Yardley i Markel, 1997; Parasuraman, Greenhaus i Granrose, 1992). Utvrđeno je, također, da socijalna podrška može povećati zadovoljstvo i dobrobit partnera koji rade (Parasuraman i sur., 1992). Istraživanja čak pokazuju da socijalna podrška može utjecati na smanjenje mortaliteta kroz povoljne promjene u kardiovaskularnom, endokrinom i imunološkom sustavu (Uchino, Cacioppo i Kiecolt-Glaser, 1996). Socijalna podrška na poslu može se promatrati kao sredstvo koje poboljšava i izvedbu i profesionalnu dobrobit. Konkretno, socijalna podrška na poslu može djelovati u reduciranju stresa koji radnici doživljavaju zbog konflikta rada i obitelji. Istraživanja su pokazala da zaposlenici koji primaju socijalnu podršku od suradnika i nadređenih uglavnom doživljavaju manje konflikta između radne i obiteljske uloge (Erdwins, Buffardi, Casper i O'Brien, 2001; Frone i sur., 1997; Thomas i Ganster, 1995). Istraživanja pokazuju da postoji pozitivna korelacija između socijalne podrške i zadovoljstva poslom (Carlson i Perrewé, 1999; 2002) i, 18
19 konkretnije, pokazuju da socijalna podrška od strane suradnika i nadređenih doprinosi zadovoljstvu poslom (Dunseath, Beehr i King, 1995; Parasuraman i sur., 1992; Thomas i Ganster, 1995). Dakle, povoljni efekti socijalne podrške u profesionalnoj domeni, posebice podrška u vezi obiteljskih problema, često su povezani s manje obiteljskog konflikta i većim zadovoljstvom na poslu (Gottlieb, Kelloway i Martin-Matthews, 1996). U već spomenutom istraživanju Yildirima i Aycana (2008) multiplim regresijskim analizama je dobiveno da socijalna podrška od nadređenog ne moderira odnos između zahtjeva posla (težine posla i radnog vremena), konflikta rad-obitelj i zadovoljstva poslom i životom, već da se može smatrati glavnom varijablom koja direktno utječe na konflikt rad-obitelj i zadovoljstvo poslom. Jedan oblik podrške od nadređenog može biti i prebacivanje radnika iz smjenske organizacije rada u nesmjensku. Međutim, na temelju ubrzanih društvenih promjena koji smjenski rad čine nužnim može se pretpostaviti da je organizacijski usmjerena strategija primarne intervencije uklanjanjem smjenskog rada od male praktične vrijednosti. Iako su mnoge organizacije u mogućnosti da smanje negativne aspekte smjenskog rada zamjenjujući rotacijske s permanentnim smjenama (Tepas, 1993; prema Wilson i sur., 2007), neka istraživanja pokazuju da velik broj negativnih ishoda, posebice onih obiteljskih, nakon takve intervencije ostaju negativni za sve tipove smjenskog rada. Socijalna podrška u obitelji se u istraživanjima pokazala kao sredstvo koje smanjuje konflikt rada i obitelji kod pojedinaca (Aryee, 1992; Aryee, Luk, Leung i Lo, 1998; Greenberger i O'Neil, 1994). Pokazalo se da su veće razine emocionalne i instrumentalne socijalne podrške od partnera i obitelji povezane s manjom vjerojatnošću doživljavanja konflikta obitelj-rad (Adams, King i King, 1996; Parasuraman, Purohit, Godshalk i Beutell, 1996; Frone i sur., 1997). Ovo su pokazala i istraživanja provedena na medicinskim sestrama (Patel i sur., 2008). Neki istraživači nalaze da su zaposlenici s visokim stupnjem obiteljske podrške zaštićeniji od loših utjecaja konflikta radne i obiteljske uloge, kao što je smanjeno zadovoljstvo poslom, od onih s niskim stupnjem obiteljske podrške (Gottlieb i sur., 1996; MacEwan i Barling, 1998; Patel i sur., 2008). Nadalje, pokazalo se da adekvatna podrška od strane prijatelja i obitelji poboljšava adaptabilnost i toleranciju na smjenski rad (Loudon and Bohle, 1997; Walker, 1985), a to su dva faktora koja se prelijevaju na zadovoljstvo poslom i percipiranu ravnotežu poslovnog i života općenito. Na primjer, obitelj može pokazati podršku smanjujući konflikt radne i obiteljske uloge (i čestinu konflikta obitelj-rad) restrukturirajući obroke i društvene i obiteljske aktivnosti prilagođavajući ih smjenskom radniku (Bohle i Tilley, 1998; Grzywacz, 2007). Uz to, imajući razumijevanje i podršku obitelji, te održavajući 19
20 kontakte s obiteljima drugih smjenskih radnika ne umanjuju se samo praktični tereti već i aspekti percipirane socijalne marginalizacije i konflikta uloga (Pisarski i sur., 2002). Nadalje, utvrđeno je da socijalna podrška u obitelji (ona od strane bračnog partnera i ostalih članova obitelji) vodi do većeg općeg zadovoljstva životom (Carver i Jones, 1992; Frone i sur, 1997). U istraživanju Carlson i Perrewé (1999) dobivena je značajna pozitivna korelacija između socijalne podrške u obitelji i one na poslu. Ovim se sugerira da je socijalna podrška iz obiteljske domene negativno povezana s konfliktom obitelj-rad i pozitivno povezana sa zadovoljstvom u obitelji. 20
21 2. CILJ ISTRAŽIVANJA Rezultati brojnih ispitivanja upućuju na to da nema razlike u vrsti stresora na radu između muškaraca i žena, osim kod zaposlenih žena koje visoko vrednuju svoje zaposlenje, te konflikt između posla i obiteljskog života navode kao najčešći razlog stresa na radu. Međutim, vrlo je malo istraživanja na ovom području u društvima kao što je naše, gdje je još uvijek izražena tradicionalna uloga žene, što bi u osnovi moglo povećati rizik da profesionalna uloga bude u konfliktu s ulogom majke i kućanice. Ako posao žene uključuje i rad u smjenama, koji općenito govoreći negativno utječe na različite aspekte življenja, te uzrokuje zdravstvene probleme, kao što su poremećaji spavanja, umor, smanjen učinak, poremećaje obiteljskih i društvenih odnosa, itd., konflikt radne i obiteljske uloge bi se mogao dodatno povećati. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje rade u smjenama. 21
STANDARDIZIRANO EUROPSKO ISTRAŽIVANJE O ALKOHOLU
STANDARDIZIRANO EUROPSKO ISTRAŽIVANJE O ALKOHOLU Standardized European Alcohol Survey RARHA SEAS Rezultati istraživanja u Hrvatskoj Nositelj istraživanja: Hrvatski zavod za javno zdravstvo Istraživanje
More informationDEPRESIVNOST KOD DJECE I MLADIH
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA ODGOJITELJSKI STUDIJ ANAMARIJA KOS ZAVRŠNI RAD DEPRESIVNOST KOD DJECE I MLADIH PETRINJA,RUJAN 2016. 1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK
More informationBactrim sirup doziranje
23 апр 2016. Doziranje i uputstvo za upotrebu.. Bactrim (sirup i tablete) je antibiotik koji se koristi za lečenje infekcija koje izazivaju bakterije i drugi pluća,. not socialist metformin stinks thyroxine
More informationKnjižnične usluge za beskućnike
Sveučilište u Zadru Odjel za informacijske znanosti Knjižnične usluge za beskućnike Diplomski rad Studentica: Ivana Galzina Mentor: dr. sc. Stričević, Ivanka izv. prof. Zadar, 2013. SADRŽAJ 1. Predgovor...
More information238 broj bibliografske jedinice
ISTRAŽIVANJE RADNOG ZADOVOLJSTVA ZAPOSLENIKA U NACIONALNOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI U ZAGREBU- kvalitativni rezultati istraživanja Research working employee satisfaction National and University Library
More informationUČESTALOST I ODREDNICE PROVOĐENJA DIJETA KOD ADOLESCENATA
Sveučilište u Zadru Odjel za psihologiju UČESTALOST I ODREDNICE PROVOĐENJA DIJETA KOD ADOLESCENATA Diplomski rad Marija Colić Mentor: Izv. prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić Zadar, 2013. SADRŽAJ : UVOD...
More informationALKOHOLIZAM I DRUŠTVENE ZNANOSTI
ALKOHOLIZAM I DRUŠTVENE ZNANOSTI Mirko Štifanić Medicinski fakultet, Rijeka UDK: 316.624:613.81 Izvorni znanstveni rad Primljeno: 26. 7. 1995. Sociološka analiza ima pet glavnih pristupa problemu alkoholizma:
More informationProcjena sklonosti depresiji kod starijih osoba smještenih u instituciju i izvan nje
Završni rad br. 894/SS/2017 Procjena sklonosti depresiji kod starijih osoba smještenih u instituciju i izvan nje Vlatka Kivač, 0212/336 Varaždin, rujan 2017. Odjel za Biomedicinske znanosti Završni rad
More informationUtjecaj sociodemografskih obilježja potrošača na ponašanje u kupnji i konzumaciji kave
ISSN 1333-2422 UDK = 366.1 : 633.9 IZVORNI ZNANSTVENI RAD Utjecaj sociodemografskih obilježja potrošača na ponašanje u kupnji i konzumaciji kave Tatjana Naglić 1, Marija Cerjak 2, Marina Tomić 2 1 30 svibnja
More informationPorodna težina i duljina kao predskazatelji rasta u ranoj adolescenciji
Zdravlje školske djece i studenata Porodna težina i duljina kao predskazatelji rasta u ranoj adolescenciji (Birth Weight and Length as Predictors of Growth in Early Adolescence) Domagoj Šegregur(1), Ljiljana
More informationObilježja konzumiranja alkohola kod učenika srednje medicinske škole. Olivera Petrak 1, Verica Oreščanin 2, Aleksandar Racz 1
Obilježja konzumiranja alkohola kod učenika srednje medicinske škole Olivera Petrak 1, Verica Oreščanin 2, Aleksandar Racz 1 1 Zdravstveno veleučilište, Zagreb 2 Klinička bolnica Dubrava, Zagreb Sažetak
More informationLOKUS KONTROLE I KOPING STRATEGIJE KOD ŽENA SA CERVIKALNIM SINDROMOM
Годишњак Lokus за психологију kontrole i koping strategije kod žena Vol. sa cervikalnim 9, No 11, sindromom 2012 стр. 43 56 Jelena Tešanović Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović
More informationANALIZA NAPORA U TVRTKAMA RH U DVOGODIŠNJEM RAZDOBLJU
IZVORNI ZNANSTVENI RAD SIGURNOST 50 (2) 87-95 (2008) M. Zavalić, A. Bogadi-Šare* UDK 613.65:616.7](497.5) 2005/2006 PRIMLJENO: 20.3.2008. PRIHVAĆENO: 4.4.2008. ANALIZA NAPORA U TVRTKAMA RH U DVOGODIŠNJEM
More informationAnaliza pokazatelja stanja na tr`i{tu drvnih proizvoda Republike Hrvatske
...Pirc, Motik, Moro, Posavec, Kopljar: Analiza pokazatelja stanja na tržištu drvnih... Andreja Pirc 1, Darko Motik 1, Maja Moro 1, Stjepan Posavec 1, Aida Kopljar 2 Analiza pokazatelja stanja na tr`i{tu
More informationSveuilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za psihologiju
Sveuilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za psihologiju DIPLOMSKI RAD POZITIVNA ILUZIJA U LJUBAVNIM VEZAMA I NJEZINA POVEZANOST SA ZADOVOLJSTVOM, KVALITETOM I STABILNOŠU VEZE Ana Toki Mentor: Doc.
More informationMikroekonomski aspekti utjecaja globalne krize na rast nefinancijskih poduzeća u RH
Istraživanja I-45 Mikroekonomski aspekti utjecaja globalne krize na rast nefinancijskih poduzeća u RH Tomislav Galac Zagreb, srpanj 2015. ISTRAŽIVANJA I-45 IZDAVAČ Hrvatska narodna banka Direkcija za
More informationEvaluacija kvalitativnih promjena komunikacijskih vještina ovisnika o alkoholu uključenih u rad kluba liječenih alkoholičara
Primljen: 13.4.2016. Izvorni znanstveni rad Prihvaćen: 23.5.2016. UDK: 316.77-056.83 Evaluacija kvalitativnih promjena komunikacijskih vještina ovisnika o alkoholu uključenih u rad kluba liječenih alkoholičara
More informationMoje cijepljenje (vakcina) tvoja zaštita. protiv ospica i hripavca
Moje cijepljenje (vakcina) tvoja zaštita protiv ospica i hripavca Ospice Savezni ured za zdravlje i liječnici roditeljima preporučuju cijepljenje protiv ospica kako bi zaštitili svoje novorođenče. Ospice
More informationIvan Luketin IDENTIFICIRANJE RIZIČNIH FAKTORA ZA RAZVOJ KRONIČNOG ALKOHOLIZMA I PREVENTIVNO DJELOVANJE SESTRINSKE PROFESIJE.
SVEUČILIŠTE U SPLITU Podružnica SVEUČILIŠNI ODJEL ZDRAVSTVENIH STUDIJA PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ SESTRINSTVA Ivan Luketin IDENTIFICIRANJE RIZIČNIH FAKTORA ZA RAZVOJ KRONIČNOG ALKOHOLIZMA I PREVENTIVNO
More informationCO C K T A I L M E N U
COCKTAIL MENU COCKTAIL MENU COCKTAILS M A R A S I TA C A I P I R I S I M A CC A I P I R O S I A Havan Rum 3 yo, Raspberry lime, Brown sugar, Apple liquer, Apple juice, Passoa Havana Rum 3 yo, Lime, Brown
More informationDOI /PSY I UDK : FUNKCIONALNOST PORODICA KOD DJECE SA POREMEĆAJEM PONAŠANJA Ivana Ilić 1 Mladen Stajić 2
DOI 10.7251/PSY1302037I UDK 616.89-053.2:316.356.2 FUNKCIONALNOST PORODICA KOD DJECE SA POREMEĆAJEM PONAŠANJA Ivana Ilić 1 Mladen Stajić 2 1. Bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča, RS, Bosna i Hercegovina
More informationHRVATSKE KNJIŽNICE NA DRUŠTVENOJ MREŽI FACEBOOK CROATIAN LIBRARIES ON FACEBOOK
HRVATSKE KNJIŽNICE NA DRUŠTVENOJ MREŽI FACEBOOK CROATIAN LIBRARIES ON FACEBOOK Ivana Pažur Vojvodić Knjižnica Instituta Ruđer Bošković, Zagreb ipazur@irb.hr Sažetak Web 2.0 donio je interaktivna sučelja
More informationPravo djece na informacije
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI Ak.god.2012./2013. Đuro Singer Diplomski rad Mentor : dr.sc. Aleksandra Horvat Zagreb, 2013. Sadržaj : UVOD...3
More informationVODIČ ZA RODITELJE ALKOHOL I MLADI
VODIČ ZA RODITELJE ALKOHOL I MLADI Alkohol je među prvim sredstvima ovisnosti s kojim djeca dolaze u dodir i to nažalost, u većini slučajeva u vlastitom domu uz podršku roditelja, rodbine ili prijatelja.
More informationImpact of shoot trimming height on productive characteristics and fruit composition of Istrian Malvasia vines
ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER Impact of shoot trimming height on productive characteristics and fruit composition of Istrian Malvasia vines Marijan BUBOLA 1, Danijela JANJANIN 1, Zoran UŽILA 1, Kristina DIKLIĆ
More informationUBOJSTVA INTIMNIH PARTNERA I ALKOHOL
D. Dundović: Ubojstva intimnih partnera UDK 343.61 i alkohol Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 15, broj 1/2008, str. 343.973 177-203. Primljeno 1. svibnja 2008. Izvorni znanstveni
More informationRODITELJSKO JATO ROSS 308. Specifikacije Ishrane. An Aviagen Brand
1 RODITELJSKO JATO ROSS 308 Specifikacije Ishrane An Aviagen Brand Uvod Ova knjižica sadrži nutritivne preporuke za roditeljsko jato Ross 308 (sporo operjavajući) i koristi se zajedno sa Ross Roditeljsko
More informationIzvorni radovi Original articles
Izvorni radovi Original articles ZADOVOLJSTVO MLADIH LIJEČNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ: IDEMO LI U PRAVOM SMJERU? SATISFACTION OF YOUNG DOCTORS IN CROATIA: ARE WE HEADING IN THE RIGHT DIRECTION? ALEN BABACANLI,
More informationProsciutto & Wine Bar
Prosciutto & Wine Bar DALMATIAN SMOKED HAM Dalmatian smoked ham is produced from leg of Yorkshire and Landras pigs and their crosses. Pork leg is salted exclusively with sea salt, which acts as a natural
More informationBROJLER. Specifikacije ishrane. An Aviagen Brand
BROJLER 308 Specifikacije ishrane 2014 An Aviagen Brand Uvod Specifikacije ishrane za brojlere su date u sledećim tabelama za različitu proizvodnju i tržišnu situaciju širom sveta: Neseksirani
More informationIskustva pacijenta nakon Guillain-Barré sindroma
Završni rad br. 903/SS/2017 Iskustva pacijenta nakon Guillain-Barré sindroma Petra Plantak, 0195/336 Varaždin, rujan 2017. godine Odjel Sestrinstvo Završni rad br. 903/SS/2017 Iskustva pacijenta nakon
More informationElektromotori u vrsti zaštite nadtlak prednosti i mane
Elektromotori u vrsti zaštite nadtlak prednosti i ma (Pressurized enclosure motors advantages and disadvantages) Damir Korunić Elektromotori namijenjeni za rad u prostorima ugroženim potencijalno eksplozivnom
More informationNAŠICE 2.rujan 2011 Ivo Miljenovic
THÖNI NATURGAS Industrijska postrojenja na bioplin za upotrebu u poljoprivredi NAŠICE 2.rujan 2011 Ivo Miljenovic Thöni Industrijska postrojenja d.o.o. Osnovano: 1964 Zaposlenika: 500 (5 proizvodnih pogona)
More informationRazlike u navikama pijenja alkohola između učenika završnih razreda osnovnih škola i maturanata grada Splita
Izvorni znanstveni članak ISSN 1848-817X Original scientific paper Coden: MEJAD 45 (2015) 1-2 Razlike u navikama pijenja alkohola između učenika završnih razreda osnovnih i maturanata grada Splita Differences
More informationKakvoća toplinski tretiranih plodova mandarine (Citrus unshiu Marc., cv. Owari) nakon skladištenja
Kakvoća toplinski tretiranih plodova mandarine Effects of prestorage heat treatments on Satsuma mandarin fruits (Citrus unshiu Marc., cv. Owari) quality after storage Martina Skendrović Babojelić, Iva
More informationUpravljanje marketingom u neprofitnim organizacijama na primjeru Gradske knjižnice Zadar
Sveučilište u Zadru Odjel za ekonomiju Sveučilišni studij Menadžmenta Irina Karuza Upravljanje marketingom u neprofitnim organizacijama na primjeru Gradske knjižnice Zadar Diplomski rad Zadar, 2016. Sveučilište
More informationSVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET Irena Petrak Narodna knjižnica Krk prostor, građa i korisnici (DIPLOMSKI RAD) Rijeka, 2015. SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za kroatistiku Irena
More informationMJERE LI SAMO POKAZATELJI USPJEŠNOSTI VRIJEDNOST KNJIŽNICA? : PREMA VREDNOVANJU DRUŠTVENIH CILJEVA ORGANIZACIJA U KULTURI
MJERE LI SAMO POKAZATELJI USPJEŠNOSTI VRIJEDNOST KNJIŽNICA? : PREMA VREDNOVANJU DRUŠTVENIH CILJEVA ORGANIZACIJA U KULTURI ARE PERFORMANCE INDICATORS THE ONLY MEASURE OF THE QUALITY OF LIBRARIES? : TOWARD
More informationIMPROVEMENT OF SUNFLOWER FOR CONSUMPTION. Dijana DIJANOVIĆ, Vesna STANKOVIĆ, and Ivan MIHAJLOVIĆ
UDC 575.827 Original scientific paper IMPROVEMENT OF SUNFLOWER FOR CONSUMPTION Dijana DIJANOVIĆ, Vesna STANKOVIĆ, and Ivan MIHAJLOVIĆ Agricultural Research Institute Srbija, Belgrade Agricultural and Technological
More informationGLASILO ZBORA LIJEČNIKA HRVATSKE
P oštarin a p la ćen a u gotovu GLASILO ZBORA LIJEČNIKA HRVATSKE THE JOURNAL OF THE MEDICAL ASSOCIATION OF CROATIA ORGANE OFFICIEL DE LA SOCIĆTfi MĆDICALE DE CROATIE SADRŽAJ Prof. D r. P. L em kau : Razvoj
More informationMedicinska genetika u kliničkoj obradi raka dojke Clinical genetics and breast cancer
Kratki pregledni članak / Mini-review Medicinska genetika u kliničkoj obradi raka dojke Clinical genetics and breast cancer Gorazd Rudolf, Borut Peterlin * Sažetak. Genetički čimbenici već su dugo poznati
More informationOPSEG ZDRAVSTVENIH PREGLEDA ZAPOSLENIKA IZLOŽENIH KARCINOGENIM TVARIMA
IZVORNI ZNANSTVENI RAD M. Vazdar Rohde, J. Mustajbegović, M. Zavalić* OPSEG ZDRAVSTVENIH PREGLEDA ZAPOSLENIKA IZLOŽENIH KARCINOGENIM TVARIMA UDK 631.8:613.6]:614.23 PRIMLJENO: 29.3.2013. PRIHVAĆENO: 16.7.2014.
More informationMOGUĆNOSTI DJELOVANJA AEROBNIM VJEŽBANEM NA OSTEOPENIJU I OSTEOPOROZU KOD ODRASLIH ŽENA
Sekcija I, Sport u funkciji preventive i rehabilitacije MOGUĆNOSTI DJELOVANJA AEROBNIM VJEŽBANEM NA OSTEOPENIJU I OSTEOPOROZU KOD ODRASLIH ŽENA POSIBILITIES OF EXERCISE ACTING FORWARD TO OSTEOPENIA AND
More informationBIOLOŠKE, PSIHOLOŠKE I SOCIJALNE ODREDNICE ZADUHE
Sveučilište u Zagrebu FILOZOFSKI FAKULTET Latinka Basara BIOLOŠKE, PSIHOLOŠKE I SOCIJALNE ODREDNICE ZADUHE SPECIJALISTIČKI RAD Mentorica: Prof. dr. sc. Nataša Jokić - Begić Zagreb, 2017. Naziv sveučilišnog
More informationINTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU EKONOMSKI FAKULTET UTICAJ BRAND-OVA NA UNAPREĐENJE PRODAJE
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU EKONOMSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD UTICAJ BRAND-OVA NA UNAPREĐENJE PRODAJE Mentor: Prof.dr. Ibrahim Jusufranić Student: Amir Osmanagić Travnik, 2014. godine SADRŽAJ:
More informationAnksiozni poremećaji u dječjoj dobi
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ SESTRINSTVA Mihajela Poljak Anksiozni poremećaji u dječjoj dobi DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2016. Ovaj diplomski rad izrađen je u Klinici
More informationEvaluation of parent combinations fertility in plum breeding (Prunus domestica L.) 1
original research paper Acta Agriculturae Serbica, Vol. XVI, 31 (2011) 43-49 Evaluation of parent combinations fertility in plum breeding (Prunus domestica L.) 1 Valentina Bozhkova Fruit Growing Institute,
More informationSažetak. Srđan Lukačević Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Kornelija Petr Balog Filozofski fakultet Osijek
Trebamo li mijenjati svoje komunikacijske vještine? Primjer Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Should we change our communication skills? THE Example of the City and University Library in Osijek Srđan
More informationOVISNOST O ALKOHOLU U ŽENSKOG SPOLA
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK Studij medicine Iva Šunić OVISNOST O ALKOHOLU U ŽENSKOG SPOLA Diplomski rad Osijek, 2016. Rad je ostvaren na Klinici za psihijatriju
More informationGLASILO ZBORA LIJEČNIKA HRVATSKE T H E J O U R N A L O F TH E M E D IC A L A S S O C IA T IO N O F C R O A T IA. Mentalna higijena M.
GLASILO ZBORA LIJEČNIKA HRVATSKE T H E J O U R N A L O F TH E M E D IC A L A S S O C IA T IO N O F C R O A T IA UVODNIK S A D R Ž A J Mentalna higijena M. Košiček 375 RADOVI Prilog epidemiologiji primarne
More informationPrelomna tačka rentabiliteta. LOGO 2002 Prentice Hall Business Publishing, Introduction to Management Accounting 12/e, Horngren/Sundem/Stratton
Prelomna tačka rentabiliteta 2002 Prentice Hall Business Publishing, Introduction to Management Accounting 12/e, Horngren/Sundem/Stratton 1 Cilj učenja Pokazati kako promene u vrednostima Izazivača troškova
More informationPrader Willi sindrom Medicinska upozorenja. Preporuke stručnoga medicinskog tima za Prader Willi sindrom
Prader Willi sindrom Medicinska upozorenja Preporuke stručnoga medicinskog tima za Prader Willi sindrom PRADER WILLI SINDROM Prader Willi sindrom (PWS) je kompleksan genetski poremećaj koji proizlazi iz
More informationMelita Ambrožič. Ljubljana EVALUACIJA KNJIŽNICA. Beograd, M. Ambrožič,
Melita Ambrožič Narodna in univerzitetna knjižnica, Ljubljana EVALUACIJA KNJIŽNICA Beograd, 6.-7.11.2003 7.11.2003. 1 SADRŽAJ evaluacija knjižnica zašto evaluirati knjižnice evaluacija i knjižnični menadžment
More informationHrvatsko društvo za kvalitetu Članovi za članove 6. prosinca Damir Keller i Dean Rennert Qualitas d.o.o. Zagreb
Hrvatsko društvo za kvalitetu Članovi za članove 6. prosinca 2016. Damir Keller i Dean Rennert Qualitas d.o.o. Zagreb www.qualitas.hr Qualitas d.o.o. Analiziranje i poboljšavanje procesa pomoću mapiranja
More informationSuvremene spoznaje o alkoholizmu u 21. stoljeću
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Lorena Đapo Suvremene spoznaje o alkoholizmu u 21. stoljeću DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2017. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Lorena Đapo Suvremene spoznaje
More informationPRIJEVOD KAO INTERKULTURNA ČINJENICA
Izvorni znanstveni rad UDC 81 255.2 PRIJEVOD KAO INTERKULTURNA ČINJENICA Tomislav Kuzmanović Sveučilište u Zadru, Hrvatska Keywords: interculturality, intercultural literary studies, translation studies,
More informationZagreb, 10/2014. mag. Brigita Lazar Lunder, MBA
Zagreb, 10/2014 mag. Brigita Lazar Lunder, MBA Referencije 25 godina TOP 1% 2 Svijet i kupci promjenili su se Ono što je nekada djelovalo ne radi više 75 % 57 % 97 % B2B kupovina utjecaju društveni mediji
More informationModel za razvoj brenda u industriji hrane i pića primjer zadarskog likera Maraschino
Model za razvoj brenda u industriji hrane i pića primjer zadarskog likera Maraschino ALEKSANDRA KRAJNOVIĆ izvanredni profesor, Odjel za ekonomiju Sveučilište u Zadru Splitska 1, 23000 Zadar Hrvatska akrajnov@unizd.hr
More informationNACIONALNA STRATEGIJA ZA SPRJEČAVANJE ŠTETNE UPORABE ALKOHOLA I ALKOHOLOM UZROKOVANIH POREMEĆAJA, ZA RAZDOBLJE OD DO 2016.
NACRT NACIONALNA STRATEGIJA ZA SPRJEČAVANJE ŠTETNE UPORABE ALKOHOLA I ALKOHOLOM UZROKOVANIH POREMEĆAJA, ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2016. GODINE ZAGREB, kolovoz 2010. 1 UVOD Alkoholizam je ovisnost, koja
More informationVažnost medicinske sestre u edukaciji roditelja o zdravstvenoj njezi novorođenčeta
DOI: 10.11608/sgnj.2013.18.003 7 Važnost medicinske sestre u edukaciji roditelja o zdravstvenoj njezi novorođenčeta The importance of nurses in parent s education about newborn health care ORIGINALNI ČLANAK/
More informationVREDNOVANJE NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU S GLEDIŠTA KORISNIKA
članci / articles VREDNOVANJE NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU S GLEDIŠTA KORISNIKA THE NATIONAL AND UNIVERSITY LIBRARY IN ZAGREB SERVICES EVALUATION FROM THE USERS PERSPECTIVE Ljiljana Aleksić
More informationZDRAVSTVENA NJEGA OVISNIKA O ALKOHOLU
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA U BJELOVARU STRUČNI STUDIJ SESTRINSTVA ZDRAVSTVENA NJEGA OVISNIKA O ALKOHOLU Završni rad br. 20/SES/2017 Nikola Štefić Bjelovar, srpanj 2017. ZAHVALA Zahvaljujem svim profesorima
More informationStudying the Content of Starch Correlated With Resistance to Low Winter Temperatures in Some Grapevine Varieties
Professional paper Stručni rad UDK: 634.1/.8-152.7:664.2.0938 DOI: 10.7251/AGREN1204681N Studying the Content of Starch Correlated With Resistance to Low Winter Temperatures in Some Grapevine Varieties
More informationProizvodni učinak punomasnog mlijeka i mliječne zamjenice u othrani teladi
296 M. DOMAĆINOVIĆ i sur.: Mlijeko i mliječna zamjenica u othrani teladi, Mljekarstvo 59 (4), 296-301 (2009) Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper UDK: 636.2/637.12 Proizvodni učinak punomasnog
More informationSVEUČILIŠTE U SPLITU MEDICINSKI FAKULTET. Ana Perić UČESTALOST CELIJAKIJE U KLINICI ZA DJEČJE BOLESTI KBC-A SPLIT U RAZDOBLJU OD DO 2016.
SVEUČILIŠTE U SPLITU MEDICINSKI FAKULTET Ana Perić UČESTALOST CELIJAKIJE U KLINICI ZA DJEČJE BOLESTI KBC-A SPLIT U RAZDOBLJU OD 2012. DO 2016. GODINE Diplomski rad Akademska godina: 2016./2017. Mentor:
More informationIII Међунардна Конференција Безбједност саобраћаја у локалној заједници, Бања Лука, октобар године
KOMPARACIJA KONCENTRACIJA ALKOHOLA IZMJERENIH ALKOTESTIRANJEM IZDAHNUTOG VAZDUHA I KONCENTRACIJA ALKOHOLA UTVRĐENIH ANALIZOM UZORAKA KRVI NA PODRUČJU REPUBLIKE SRPSKE TOKOM PERIODA OD DESET GODINA COMPARISON
More informationAnja Varga STVARANJE ATMOSFERE U PRODAJNOM PROSTORU: IDENTIFIKACIJA UTJECAJA BOJE NA POTROŠAČE
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Anja Varga STVARANJE ATMOSFERE U PRODAJNOM PROSTORU: IDENTIFIKACIJA UTJECAJA BOJE NA POTROŠAČE DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
More informationM E D I C I N S K I F A K U L T E T S V E U Č I L I Š T A U Z A G R E B U TIJA ŽARKOVIĆ PALIJAN ZNAČAJKE OSOBNOSTI ALKOHOLIČARA. Doktorska dizertacija
M E D I C I N S K I F A K U L T E T S V E U Č I L I Š T A U Z A G R E B U TIJA ŽARKOVIĆ PALIJAN ZNAČAJKE OSOBNOSTI ALKOHOLIČARA POČINITELJA I NEPOČINITELJA KAZNENIH DJELA Doktorska dizertacija ZAGREB,
More informationEFIKASNOST INTELEKTUALNOG KAPITALA U ISTARSKOM VODOVODU d.o.o. BUZET
POLITEHNIKA PULA Visoka tehničko-poslovna škola s p.j. Specijalistički diplomski stručni studij KREATIVNI MENADŽMENT U PROCESIMA Loredana Greblo EFIKASNOST INTELEKTUALNOG KAPITALA U ISTARSKOM VODOVODU
More informationAlkoholemija razina alkoholemije kao kriterij za
Alkoholemija razina alkoholemije kao kriterij za ocjenu ubrojivosti 13 Alkoholemija razina alkoholemije kao kriterij za ocjenu ubrojivosti 1 S obzirom na krajnju nepouzdanost psihopatologijskih kriterija
More informationJosip BELJAK 1, Ana JEROMEL 1 *, Stanka HERJAVEC 1, Sandi ORLIC 2 ORIGINAL PAPER
ORIGINAL PAPER INFLUENCE OF AUTOCHTHONOUS SACCHAROMYCES SPP. STRAINS ON THE SULFUR DIOXIDE CONCENTRATION IN WINE UTJECAJ AUTOHTONIH SOJEVA SACCHAROMYCES SPP. NA KONCENTRACIJU SUMPORNOG DIOKSIDA U VINU
More informationKarakteristike bar kodova iz tehničkog i dizajnerskog aspekta
Završni rad br. 559/MM/2017 Karakteristike bar kodova iz tehničkog i dizajnerskog aspekta Dorotea Levanić, 0581/336 Varaždin, listopad 2017. godine 2 Multimedija, oblikovanje i primjena Završni rad br.
More informationPRODAJNI KANALI U OSIGURAVAJUĆEM DRUŠTVU CROATIA OSIGURANJE D.D.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET PRODAJNI KANALI U OSIGURAVAJUĆEM DRUŠTVU CROATIA OSIGURANJE D.D. DIPLOMSKI RAD Predmet:: Teorija organizacije Mentor: dr.sc. Marija Kaštelan Mrak Student: Ime i
More informationIMPLEMENTACIJA MARKETINGA U NAKLADNIŠTVO DIPLOMSKI RAD
SILVIJA GAŠPARIĆ IMPLEMENTACIJA MARKETINGA U NAKLADNIŠTVO DIPLOMSKI RAD Mentor: doc. dr. sc. Suzana Pasanec Preprotić Student: Silvija Gašparić Zagreb, 2017 rješenje ZAHVALE Veliku zahvalnost, u prvome
More informationPromocija i promicanje čitanja u narodnim knjižnicama Republike Hrvatske
Promocija i promicanje čitanja u narodnim knjižnicama Republike Hrvatske Antonela Bokan, boki2801@gmail.com Drahomira Cupar, dgavrano@unizd.hr Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru Libellarium,
More informationProjekt doedukacije i specijalizacije iz obiteljske medicine u Makedoniji
Projekt doedukacije i specijalizacije iz obiteljske medicine u Makedoniji D- r sci Katarina Stavric Katedra obiteljske medicine Medicinski Fakultet Skopje Kako je pocelo? 1999 2002 Proekat Svetske Banke
More informationJuvenilni Dermatomyositis
https://www.printo.it/pediatric-rheumatology/ba/intro Juvenilni Dermatomyositis Verzija 2. DIJAGNOZA I TERAPIJA 2.1 Da li je drugačija kod djece u odnosu na odrasle? Kod odraslih, dermatomiozitis može
More informationPROMOTIVNE AKTIVNOSTI U MALOPRODAJI S POSEBNIM OSVRTOM NA UNAPREĐENJE PRODAJE
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ENI CRVELIN PROMOTIVNE AKTIVNOSTI U MALOPRODAJI S POSEBNIM OSVRTOM NA UNAPREĐENJE PRODAJE DIPLOMSKI RAD RIJEKA, 2014. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET PROMOTIVNE
More informationTHE CHARACTERISTICS OF VITICULTURE PRODUCTION IN SERBIA OBELEŽJA VINOGRADARSKE PROIZVODNJE U SRBIJI
THE CHARACTERISTICS OF VITICULTURE PRODUCTION IN SERBIA OBELEŽJA VINOGRADARSKE PROIZVODNJE U SRBIJI B. KALANOVIĆ, B. DIMITRIJEVIĆ, Snežana TRMČIĆ, Nebojša MARKOVIĆ Faculty of Agriculture, Belgrade Zemun,
More informationl=àéòáâì= gçëáé=rž~êéîáć= Filozofski fakultet u Zagrebu Ivana Lučića 3, HR Zagreb
`êç~íáå~=éí=pä~îáå~=f~çéêíáå~i==w~ç~êi=ommr= gçëáé=rž~êéîáć= Filozofski fakultet u Zagrebu Ivana Lučića 3, HR 10 000 Zagreb UDK 81 Stručni članak Primljen: 1. X. 2004. Prihvaćen za tisak: 16. IX. 2005.
More informationZdravstvena skrb u postpartalnom razdoblju
Završni rad br. 857/SS/2017 Zdravstvena skrb u postpartalnom razdoblju Kristina Mesarić, 4874/601 Varaždin, srpanj 2017. godine Odjel za Biomedicinske znanosti Završni rad br. 857/SS/2017 Zdravstvena
More information1. Sadržaj. Popis slika..i. Popis tablica...ii. Popis grafova..iii
1. Sadržaj Popis slika..i Popis tablica.....ii Popis grafova..iii 2.Uvod...7 3. Pregled literature...8 4. Metodologija istraživanja...8 5. Definicija marketinga 11 5.1. Marketing koncepcije 11 6. Izravni
More informationUTJECAJ KONSTRUKCIJSKIH KARAKTERISTIKA I BRZINE RADA KOMBAJNA ZA BERBU GRAŠKA NA KAKVOĆU RADA
UTJECAJ KONSTRUKCIJSKIH KARAKTERISTIKA I BRZINE RADA KOMBAJNA ZA BERBU GRAŠKA NA KAKVOĆU RADA THE IMPACT OF STRUCTURAL CHARACTERISTICS AND WORKING SPEED OF PEA HARVESTER ON THE QUALITY OF WORK SAŽETAK
More informationSVOJSTVA TOVNOSTI I KAKVO E MESA ROSS 308 I COBB 500 PILI A FATTENING TRAITS AND MEAT QUALITY CHARACTERISTICS OF THE ROSS 308 AND COBB 500 CHICKENS
SVOJSTVA TOVNOSTI I KAKVO E MESA ROSS 308 I COBB 500 PILI A FATTENING TRAITS AND MEAT QUALITY CHARACTERISTICS OF THE ROSS 308 AND COBB 500 CHICKENS Gordana Kralik, Z. Škrti, Zlata Maltar, Danica Hanžek
More informationSmjernice za primjenu hormonskog nadomjesnog liječenja. Brijuni 2017.
Smjernice za primjenu hormonskog nadomjesnog liječenja Brijuni 2017. Povijest konsenzusa o HNL-u u Hrvatskoj Hrvatski konsenzus o hormonskom nadomjesnom liječenju u klimakteriju i postmenopauzi (Veselko
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET DIPLOMSKI RAD 832/N
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET DIPLOMSKI RAD Zagreb, lipanj 2017. Ana Lana Ivančić 832/N ANALIZA UDJELA KOFEINA U ENERGETSKIM NAPITCIMA I UČESTALOST KONZUMIRANJA ISTIH OD STRANE
More informationUčestalost alkoholom uzrokovanih poremećaja kod bolesnika liječenih u Dnevnoj bolnici odjela psihijatrije Opće bolnice Bjelovar
DOI: 10.11608/sgnj.2015.20.026 121 Učestalost alkoholom uzrokovanih poremećaja kod bolesnika liječenih u Dnevnoj bolnici odjela psihijatrije Opće bolnice Bjelovar The frequency of alcohol induced disorders
More informationMama, tata, ja sam vegan
Mama, tata, ja sam vegan Vodič za razumijevanje vegana u obitelji dr. sc. Casey Taft Čakovec, listopad 2015. Biblioteka TA RAVNOPRAVNA STVORENJA dr. sc. Casey Taft: Mama, tata, ja sam vegan: vodič za razumijevanje
More informationGodišnjak za psihologiju, vol 5, No 6-7., 2008, pp VASPITNI CILJEVI UČITELJA 7
UDK: 37.018, 37.064 Kristina Kašić 5 Godišnjak za psihologiju, vol 5, No 6-7., 2008, pp. 131-146 ISSN 1451-5407 Snežana Stojiljković 6 Filozofski fakultet, Niš Jelisaveta Todorović Filozofski fakultet,
More informationKNJIŽNICE KAO TREĆI PROSTOR
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI Inja Pavić KNJIŽNICE KAO TREĆI PROSTOR DIPLOMSKI RAD Mentor: prof. dr. sc. Sonja Špiranec Zagreb, siječanj, 2018.
More informationNEKI HEMUSKI PARAMETRI KEFIRA PROIZVEDENOG UPOTREBOM RAZLIČITE KOMPOZICIJE STARTERA
UDK: 637.146 NEKI HEMUSKI PARAMETRI KEFIRA PROIZVEDENOG UPOTREBOM RAZLIČITE KOMPOZICIJE STARTERA Prof, dr Tihomir MILKOViC, dr Jovan PETROViC, Tehnološki fakultet, Leskovac Sažetak Kompozicija startera
More informationOPLEMENJIVANJE KVANTITATIVNIH SVOJSTAVA SUNCOKRETA U FUNKCIJI POVEĆANJA URODA ZRNA I ULJA. M. KRIZMANIĆ, I. LIOVIĆ, A. MIJIĆ, M. BILANDŽIĆ i T.
Sjemenarstvo 23(2006)2 UDK: 633.854.78;631.52;631.559.2;631.524.5(045)=862 Izvorni znanstveni rad OPLEMENJIVANJE KVANTITATIVNIH SVOJSTAVA SUNCOKRETA U FUNKCIJI POVEĆANJA URODA ZRNA I ULJA M. KRIZMANIĆ,
More informationMJERENJE AKSIJALNE DULJINE OKA NAKON OPERACIJE MRENE
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK Studij medicine Iva Kozina MJERENJE AKSIJALNE DULJINE OKA NAKON OPERACIJE MRENE Diplomski rad Osijek, 2017. SVEUČILIŠTE JOSIPA
More informationANALIZA TEHNOLOGIČNOSTI SA STAJALIŠTA IZBORA OBLIKA, DIMENZIJA I TOLERANCIJA ŽLIJEBA ZA ZAVARIVANJE
ANALIZA TEHNOLOGIČNOSTI SA STAJALIŠTA IZBORA OBLIKA, DIMENZIJA I TOLERANCIJA ŽLIJEBA ZA ZAVARIVANJE COST EFFECTIVE DESIGN ANALYSIS BASED ON WELDING GROVE SHAPE, DIMENSIONS AND TOLERANCE SELECTION STANDPOINT
More informationUsporedno istraživanje korijenove mreže kod kombinacije dviju sorti i podloga jabuke
STRUČNI RAD Usporedno istraživanje korijenove mreže kod kombinacije dviju sorti i podloga jabuke Lavdim Lepaja 1, Ramadan - Agim Zajmi 2, Kujtim Lepaja 3 1 Horticultural Department. Agriculture University
More informationMEĐUKNJIŽNIČNA POSUDBA I DOSTAVA DOKUMENATA KNJIŽNICE FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU ILI KAKO USTROJITI SLUŽBU
MEĐUKNJIŽNIČNA POSUDBA I DOSTAVA DOKUMENATA KNJIŽNICE FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU ILI KAKO USTROJITI SLUŽBU INTERLIBRARY LOANS AND DOCUMENT DELIVERY SERVICE AT THE LIBRARY OF THE FACULTY OF HUMANITIES
More informationMETODE ZA OTKRIVANJE PROMJENA KOD DALJINSKIH ISTRAŽIVANJA
Mulahusić, A., Tuno, N.: Metode za otkrivanje promjena kod daljinskih istraživanja 3 UDK 528.85 Pregledni naučni rad METODE ZA OTKRIVANJE PROMJENA KOD DALJINSKIH ISTRAŽIVANJA METHODS FOR CHANGE DETECTION
More informationSVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET JOSIPA BRKLJAČA POSLOVNO PREGOVARANJE U PRODAJI OSIGURANJA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2013. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET POSLOVNO PREGOVARANJE U PRODAJI OSIGURANJA
More informationBinokularnost i vertikalni strabizmi
Volumen 64, Broj 2 VOJNOSANITETSKI PREGLED Strana 109 ORIGINALNI Č L A N C I UDC: 617.761 009.11:612.843 721 Binokularnost i vertikalni strabizmi Binocular responses and vertical strabismus Dušica Risović*,
More informationTHE MORPHOLOGICAL PROPERTIES OF THE FLOWER AND THE PER CENT OF FERTILISED PISTILS OF PROMISING YELLOW FRUITING RASPBERRY HYBRIDS
UDK 634.711:631.527.5 THE MORPHOLOGICAL PROPERTIES OF THE FLOWER AND THE PER CENT OF FERTILISED PISTILS OF PROMISING YELLOW FRUITING RASPBERRY HYBRIDS Dragan Nikolić, Aleksandar Radović 1 Abstract The
More information