knjižnice zadarske županije Vodiè

Transcription

1 knjižnice zadarske županije Vodiè

2

3

4 Izdavač: Društvo knjižničara Zadar Za izdavača: prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić Uredništvo: Mirisa Katić Mladen Masar Mirta Matošić Helena Novak Penga Renata Oštarić Nada Radman Marijana Senkić-Klapan Ljiljana Ugrinić Glavna urednica: Mirisa Katić Fotografije: Tomislav Vrsaljko, Miljenko Domijan, Mladen Masar, Domagoj Kralj, fotoarhive Gradske knjižnice Zadar, Društva knjižničara Zadar i Znanstvene knjižnice Zadar Recenzent: prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević Prijevod Sažetka na engleski jezik: Željka Aleksić Lektura i korektura: Jadranka Delaš Oblikovanje i prijelom: Mladen Masar Tisak: Zrinski d.d., Čakovec Naklada: 300 kom. CIP-Katalogizacija u publikaciji Znanstvena knjižnica Zadar UDK 026/027( Zadar)(036) KNJIŽNICE Zadarske županije : vodič / <glavna urednica Mirisa Katić ; fotografije Tomislav Vrsaljko... <et al.> ; prijevod sažetka na engleski jezik Željka Aleksić>. - Zadar : Društvo knjižničara Zadar, str. : ilustr. u bojama ; 23 cm Bibliografija. - Summary. ISBN

5 knjižnice zadarske županije Vodiè Zadar, 2013.

6 4

7 Sadržaj Uvodna napomena Predgovor Knjižnica Samostana sv. Frane Knjižnica Franjevačkog samostana u Karinu Znanstvena knjižnica Zadar Knjižnica Državnog arhiva u Zadru Knjižnica Samostana sv. Mihovila Knjižnica Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću (Preko) Knjižnica Samostana benediktinki sv. Marije Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije i Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnosti Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u Zadru Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar Knjižnica Muzeja antičkog stakla Knjižnica Narodnog muzeja Zadar Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar Stručna knjižnica Psihijatrijske bolnice Ugljan Knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru Sveučilišna knjižnica Zadar Mreža narodnih knjižnica Zadarske županije Gradska knjižnica Zadar Gradska knjižnica Benkovac Gradska knjižnica Biograd n/m Knjižnica i čitaonica Gračac Općinska knjižnica Šime Šugar Ivanov Kolan Knjižnica i čitaonica Novigrad Knjižnica i čitaonica Narodnog sveučilišta u Obrovcu Gradska knjižnica Pag Knjižnica Jurja Barakovića Ražanac Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali Školske knjižnice Knjižnice osnovnih škola Knjižnice srednjih škola Sažetak Summary: Guide to Libraries in the Zadar County

8 6

9 Uvodna napomena Ova edicija ima za cilj pružiti čitateljima osnovne podatke o javnim knjižnicama u Zadarskoj županiji (adresa, podatak o osobama zaduženim za rad knjižnice, telefoni i drugi kontaktni brojevi itd.). Osim tih osnovnih podataka u ovom će Vodiču čitatelj naći i podatke o povijesti knjižnice, o njezinu radu, fondovima, izdavačkoj djelatnosti, specijalnim zbirkama te manifestacijama koje knjižnica organizira (predstavljanja knjiga, likovne izložbe, koncerti, predavanja i sl.). Iz podataka koji se nalaze u ovoj publikaciji čitatelj će dobiti dobar uvid u sadašnje stanje tih knjižnica, no kako vrijeme bude prolazilo ti će podaci izgubiti uporabnu vrijednost pa će publikacija postati sve više dokument vremena u kojem je objelodanjena. Već sada se može, na temelju podataka koji se u njoj nalaze, usporediti sadašnje stanje tih knjižnica sa stanjem od prije nekoliko desetljeća, kada je dr. Pavao Galić objelodanio svoju poznatu sintezu Povijest zadarskih knjižnica tiskanu godine. Stoga će sadašnji čitatelj koristiti ovaj Vodič kao izvor korisnih obavijesti sve dotle dok te obavijesti budu uporabljive, a budući povjesničar će u njemu naći pouzdani izvor za rekonstrukciju povijesnog razvitka, ne samo pojedinih knjižnica, već i knjižničarstva u Zadarskoj županiji općenito. Posebno raduje činjenica, koju će čitatelj lako ustvrditi, da su u Zadarskoj županiji tijekom protekla dva tri desetljeća osnovane mnoge nove knjižnice (od narodnih je dovoljno spomenuti nove knjižnice u Gračacu, Kolanu, Novigradu, Pagu, Ražancu, Salima i dr., da su osnovane mnoge knjižnice u okviru zadarskog Sveučilišta), da su neke od njih osnovale svoje ogranke, a posebno treba upozoriti na važnu činjenicu da najveći dio tih knjižnica vode danas knjižničarski stručnjaci koji su stekli svoje knjižničarsko obrazovanje u samome Zadru, na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Upravo rad tih visokoobrazovanih knjižničara jamči visoku kvalitetu svih knjižničarskih poslova u knjižnicama Zadarske županije, kao i daljnju modernizaciju poslovanja, pa stoga i budući njihov napredak. prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević 7

10 8

11 Predgovor Izdavanjem ovog Vodiča nakon upornog i strpljivog rada Društvo knjižničara Zadar ostvarilo je jedan od svojih značajnijih ciljeva. Stjecajem okolnosti to je bilo moguće provesti tek nakon uključivanja svih voditelja knjižnica u Zadarskoj županiji, djelatnika matičnih službi i vrijednih članova uredništva. Svaka objava vodiča kroz knjižnice i knjižničnu djelatnost na određenom prostoru ima za cilj zainteresiranoj javnosti ponuditi ne samo popis i sažeti opis svih knjižnica, već i ukazati na tradiciju, raznovrsne i zanimljive sadržaje te podastrijeti vrijedne praktične obavijesti. O knjižnicama su pisali i pišu ugledni knjižničari, povjesničari, književnici i svi oni koji drže da je o bogatom naslijeđu o kojemu stoljećima skrbe vrijedno obavijestiti javnost. Njihove dnevne aktivnosti danas, uz novine, bilježe radio i televizija, mrežni izvori, a knjižnični se proizvodi i usluge sve češće nude i komentiraju na društvenim mrežama. Budući da su knjižnice zrcala svoje sredine, njihov razvoj odražava i stupanj brige za kulturu i odnos zajednice spram građana, pa se iz podataka predstavljenih u mnogim ranijim radovima kao i iz ovog Vodiča može iščitavati i prošlost Grada i njegove okolice (danas Županije). Pripremljeni podaci koje objavljujemo u ovoj publikaciji znakovito ukazuju na ulogu knjižnica u javnom i kulturnom životu Grada Zadra i Županije kroz različita razdoblja: od prvih težnji da se prikuplja i organizira građa u samostanskim i privatnim knjižnicama, vremena u kojemu se budi i jača nacionalna svijest pa knjižnice čitaonice postaju važna okupljališta i oslonac opismenjavanju, do današnjeg vremena snažnih promjena u društvu društvenopolitičkih, kulturnih, ekonomskih i tehnoloških. Društvo knjižničara Zadar, koje je nakladnik ovog Vodiča, djeluje od godine. Mnogi su njegovi članovi pridonosili aktivnostima Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) i Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Brojne su aktivnosti Društva zabilježene u Vjesniku bibliotekara Hrvatske i drugim izdanjima HKD-a, mjesno objavljenim monografijama i javnim glasilima. Svjesno važnosti dokumentiranja i obznanjivanja podataka o djelovanju knjižnica na svome području, Društvo predstavlja Vodič sa željom da ukaže na njihovu bogatu prošlost i današnji potencijal. Želja nam je također bila okupiti na jednom projektu djelatnike iz svih knjižnica i Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru koji obrazuje buduće knjižnične stručnjake, kako bismo ukazali na važnost djelatne suradnje među svima. Nadam se da će iskustva u radu na pripremi i objavi ovog Vodiča biti poticaj za mnoge druge zajedničke pothvate. prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić Predsjednica Društva knjižničara Zadar 9

12 15 Gradska knjižnica Zadar 11 N Knjižnica Samostana sv. Frane (str. 12.) Znanstvena knjižnica Zadar (str. 18.) Knjižnica Državnog arhiva u Zadru (str. 26.) Knjižnica Samostana sv. Mihovila (str. 28.) Knjižnica Samostana benediktinki sv. Marije (str. 32.) Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije i Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnosti (str. 34.) Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević (str. 36.) Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar (str. 38.) Knjižnica Muzeja antičkog stakla (str. 40.) Knjižnica Narodnog muzeja Zadar (str. 41.) Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (str. 42.) Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar (str. 44.) Knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru (str. 46.) Sveučilišna knjižnica Zadar (str. 48.) Gradska knjižnica Zadar (str. 56.) 4

13 5 14 Sveučilište (Novi kampus)

14 12 Knjižnica Samostana sv. Frane u Zadru Trg sv. Frane 1, Zadar tel fax knjiznicasvfrane@hi.t-com.hr voditelj knjižnice: Fra Tomislav Ćurić knjižnično gradivo se koristi samo u knjižnici uz prethodnu najavu Knjižnica Samostana sv. Frane Osnutak Samostana sv. Frane vezuje se uz dolazak franjevaca na jadransku obalu godine. Mnogobrojni diplomatički dokumenti od 13. st. nadalje svjedoče o tijesnoj povezanosti kulturne povijesti Zadra uz franjevački red, a o važnosti toga Samostana u vjerskom, ali i u svjetovnom životu Zadra svjedoči i činjenica što je upravo u njegovoj sakristiji godine bio potpisan znameniti Zadarski mir između hrvatsko-ugarskog vladara Ludovika Velikog i Mlečana. Samostan sv. Frane bio je sjedištem raznih studija, najprije teološkog, čiji se početak datira oko godine To je utjecalo na osnivanje knjižnice, najvjerojatnije već u 13. stoljeću, u kojoj je pohranjeno mnoštvo dokumenata, rukopisa i tiskanih knjiga koje svojom sadržajnom raznolikošću svjedoče o širini franjevačkog duha i imaju iznimnu vrijednost u kontekstu hrvatske kulturne baštine. Budući da je u Samostanu sv. Frane od 13. stoljeća bila razvijena nastavna aktivnost, knjige koje se ondje nalaze bile su korištene u izobrazbi te stoga zahvaćaju sva područja znanosti: teologiju, filozofiju, retoriku, lingvistiku, književnost, povijest, geografiju, prirodne znanosti, geometriju, glazbu i sl. Književna djela predstavljaju gotovo svi najvažniji pisci svih razdoblja, tiskani u velikom broju tiskara iz gotovo svih Ugljanski poliptih, rad Dujma Vučkovića, 15. st., detalj

15 europskih gradova. U Knjižnici se nalazi velik broj rječnika i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemačkog, engleskog, francuskog, hebrejskog itd.), a izuzetno su vrijedni i prijevodi teoloških tekstova na hrvatski jezik, od kojih valja istaknuti prijevod Svetog Pisma Matije Petra Katančića ili Kratko skupgliegne chiudoredne, illiti morale bogoslovicze... Marka Dobretića. Uz to, u Knjižnici je velik broj knjiga iz područja kanonskog prava, te i prvo takvo djelo na hrvatskom jeziku (Zakon czarkovni). Izuzetno je zanimljivo izdanje djela Marka Marulića, ali i zbirka djela hrvatskih autora u cijelosti. Inventariziranje cijelog fonda dat će jasniji uvid u bogatstvo i rijetkost fonda ove Knjižnice. Cjelokupan fond procijenjen je na jedinica građe, no točne podatke o veličini i vrijednosti fonda moći će se dobiti tek nakon inventarizacije. U Knjižnici se uz bogatu zbirku novije građe, koja uključuje i referentnu zbirku, čuva i zbirka Franciscana, osobne zbirke uglednih pripadnika franjevačkog reda, npr. fra Atanazija Matanića, te zbirka periodike. Prema dosadašnjim podacima, u Knjižnici se nalazi oko jedinica knjižnične građe koja pripada zbirci stare i rijetke građe (građa tiskana od do 1835.). Neki od najvažnijih kulturnih spomenika koji se čuvaju u Missale Franciscanum Venecija,

16 Knjižnici Samostana jesu: tekst iz godine u kojem su sadržana predavanja četiriju područja kvadrivija, aritmetike, geometrije, astronomije i glazbe; zbirka srednjovjekovnih iluminiranih korala koja je najbogatija franjevačka zbirka te vrste u Hrvatskoj; bule papâ, povelje raznih vladara i druge razne srednjovjekovne listine pisane na pergameni. Izuzetno je vrijedna zbirka rukopisa te zbirka od 120 inkunabula, velik je broj izuzetno rijetkih primjeraka tiskanih knjiga iz 16. i 17. stoljeća, te mnogobrojnih klasičnih, moralnih, teoloških i prirodnoznastvenih djela. Nakon preuređenja Knjižnica bi trebala djelovati kao informacijsko središte koje će korisnicima svojih usluga omogućiti slobodan pristup svim svojim zbirkama, kao i mrežno dostupnim izvorima te postati temeljem budućeg znanstvenoistraživačkoga rada, koje će promicati svijest o kulturnom naslijeđu franjevačke zajednice, razvijati kulturne navike te stvarati uvjete za osobni stvaralački izričaj članova zajednice, obrazovno djelovanje i duhovnu izobrazbu vjernika. Zbog izloženosti Knjižnice ratnim nedaćama i ostalim nepogodama, vrijedna je građa ugrožena, a znatan broj primjeraka toliko oštećen da zahtijeva hitnu restauraciju. Knjižnica je zatvorena za javnost, a korisnici su članovi franjevačkog reda i ostali zainteresirani uz prethodnu najavu. Tomislav Ćurić i Marijana Tomić Literatura: P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, Š. Jurić. Inkunabule u zadarskim knjižnicama. Zadar : Društvo bibliotekara ; Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Bogorodica Navještenja, rad drvorezbara iz Toskane, poč. 15. st. Ugljanski poliptih, rad Dujma Vučkovića, 15. st. 14

17 15

18 16

19 Knjižnica Franjevačkog samostana sv. Marije Bezgrješne u Karinu Karin tel odgovorna osoba: fra Mladen Kovačević knjižnica nije dostupna korisnicima Knjižnica Franjevačkog samostana u Karinu zadarskom zaleđu, na ušću rijeke Karišnice u more, nalazi U se Franjevački samostan svete Marije Bezgrješne u Karinu. Osnovan je u 15. stoljeću, a obnovljen godine, od kada datiraju i najstariji arhivski dokumenti. Velika zasluga u obnovi samostana pripada fra Marijanu Lekušiću, autoru Protokola samostana Djevice Bezgrešnog Začeća u Karinu u Liburniji, poznatijeg pod naslovom Lekušićeva kronika, pisanog od do godine. Samostan je djelovao neprekidno sve do početka Domovinskog rata, a razoren je godine, iako je od godine bio upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nakon potpune obnove Samostan je ponovno otvoren godine. Kako su knjige oduvijek bile dio samostanskog inventara, pretpostavlja se da i početci samostanske knjižnice sežu u 15. stoljeće. U njoj je bilo rijetkih i starih knjiga, najviše iz teologije, povijesti i filozofije. Godine Josip Ante Soldo opisao je i objavio građu iz samostanskog arhiva, a u dodatku je popisao 27 rukopisa (najstariji iz godine) i 5 inkunabula (u 11 svezaka) iz samostanske knjižnice. Prema fra Stanku Bačiću, koji je do godine vodio i Knjižnicu, u njoj je bilo oko knjiga i periodike, a među njima 33 knjige iz 16. stoljeća. Dio knjiga je uništen i izgubljen u Domovinskom ratu, a one koje su kasnije pronađene u Benkovcu, Karinu i Kninu prenesene su u Franjevački samostan na Visovcu. Među tim knjigama nisu inkunabule, knjige iz 16. stoljeća te većina arhivskih spisa i kodeksa, periodika i neke druge rijetkosti. Sačuvano je oko dvije trećine manje vrijednog knjižničnog fonda i Lekušićeva kronika, a za ostalom građom se još traga. Pronađene knjige se nalaze u Samostanu, ali Knjižnica još nije obnovljena ni dostupna korisnicima. 17

20 Znanstvena knjižnica Zadar Ante Kuzmanića 3, Zadar tel , posudba: nabava, CIP služba fax ravnatelj: mr. sc. Miro Grubić radno vrijeme: pon pet: 7:00 21:00 uredi: 7:00 14:45, sub: 7:00 13:00 ljetno radno vrijeme (srpanj kolovoz) pon pet: 7:00 14:30 zgradi austrijske vojarne iz godine, koja U se pruža uz bedeme i lučicu Foša, smještena je Znanstvena knjižnica Zadar, općeznanstvena knjižnica otvorenog tipa. Ona posjeduje literaturu iz svih područja ljudskog znanja pa je jednako zanimljiva učenicima i studentima kao i znanstvenim djelatnicima. Po vrijednosti i veličini knjižničnog fonda svrstava se u sam vrh hrvatskih knjižnica. Osnovana je godine pod nazivom Biblioteca Comunale Paravia prema prvom donatoru i osnivaču, sveučilišnom profesoru Pietru Alessandru Paraviji ( ), rodom Zadraninu. Po njegovoj želji Gradska općina namijenila je Knjižnici prostor u Gradskoj loži na središnjem gradskom trgu. Prve je godine fond Knjižnice sadržavao svezaka knjižnične građe koja se prema Pravilniku (koji je u Knjižnici sačuvan u izvornom obliku) koristila samo u Knjižnici. Osim građe koju je darovao Paravia, dio građe kupljen je sredstvima zadarske općine ili je pristigao darovima pojedinih zadarskih obitelji. Tako je do Drugoga svjetskog rata knjižnični fond obogaćen s više privatnih zbirki knjiga poznatih zadarskih obitelji. Fond Knjižnice rastao je iz godine u godinu pa tako godine broji svezaka, a godine oko jedinica knjižnične građe. Znanstvena knjižnica Zadar 18

21 Gradska loža, prvo sjedište Knjižnice Biblioteka Comunale Paravia djelovala je u prostoru Gradske lože sve do godine kada je preseljena u namjenski izgrađeno krilo nove zgrade Općine. Fond Knjižnice bio bi i bogatiji da se u vrijeme talijanske uprave nije vodila restriktivna politika u nabavi građe tiskane na hrvatskom jeziku. Tako do završetka Drugoga svjetskog rata Knjižnica nije imala najveće i najstarije hrvatske i zadarske novine: Narodni list, Katoličku Dalmaciju, Hrvatsku krunu, Hrvatsku, Zviezdu, Iskru, Lovor i dr. Godine talijanska uprava odnosi u Italiju, na sigurno, jedinica najvrjednije knjižnične građe, među kojima sve inkunabule, rukopise, pergamene, dio rijetkih knjiga (Judita iz 1521.) i novine (Kraglski Dalmatin ). Odnesena građa ostala je u Italiji sve do godine, kada je temeljem mirovnog ugovora između Italije i Jugoslavije vraćena. U vrijeme strahovitih razaranja Zadra od do godine zamro je cjelokupan javni život u gradu te je i Knjižnica prestala s radom. Nakon saniranih oštećenja u novim okolnostima i u novim društveno-političkim uvjetima, Knjižnica je 14. listopada godine ponovo otvorena pod nazivom Narodna biblioteka. U njoj je, pored Naučnog odjela koji se sastojao od fonda Paravije, osnovan i Posudbeni odjel sa skromnim fondom od 992 sveska knjiga koji se ubrzano razvijao zahvaljujući brojnim knjigama prikupljenim u gradskim ruševinama. Početkom godine Naučni 19

22 odjel i Posudbeni odjel Narodne biblioteke prerastaju u dvije samostalne ustanove. Naučni odjel postaje Naučna biblioteka koja, između ostalog, zadržava cjelokupan fond Bibliotece Comunale Paravia, a od posudbenog odjela nastaje Gradska knjižnica Zadar. Naučna biblioteka je godine počela dobivati obvezni primjerak svih tiskovina s područja Hrvatske. Fond je obogatila i privatnim knjižnicama uvaženih građana, knjižnicama raznih društava i škola, te knjižnicama ukinutih sudova u Obrovcu, Tisnu, Kistanjama itd. S fondom od preko svezaka knjižnične građe Knjižnica više nije mogla ostati u postojećem prostoru. Otvaranjem Filozofskog fakulteta u Zadru i sve većim brojem studenata kojima prostor čitaonice postaje pretijesan, gradske vlasti donose odluku o preseljenju Naučne biblioteke u prostore bivše austrijske vojarne. Knjižnica je otvorena godine u novouređenom prostoru u kojemu ostaje do danas. Uspostavom suverene Republike Hrvatske Naučna biblioteka mijenja naziv u Znanstvena knjižnica. Tijekom Domovinskog rata Knjižnica dijeli sudbinu svoga Grada. Dvaput je izravno pogođena, u listopadu i u svibnju 1992., Isprava hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. iz godine kada su stradale radne prostorije i dio spremišta, ali nasreću samo dvjestotinjak svezaka knjižnične građe. Uništena je i kompletna računalna oprema, što je odložilo započetu elektroničku obradu fonda. Usprkos neposrednoj ratnoj opasnosti i oštećenjima zgrade, Knjižnica je tijekom cijeloga Domovinskog rata bila na usluzi korisnicima. Godine dodijeljena joj je nagrada Grada Zadra za zapažene uspjehe na polju znanosti i kulture. Kodeks Horae Beatae Mariae Virginis, 16. st. 20

23 U slojevitosti problema tijekom povijesti Knjižnice dominira problem prostora te tako veći smještajni kapaciteti postaju preduvjet kvalitetnom nastavku rada i djelovanja. Od godine knjižnični fond ubrzano raste, najviše zahvaljujući obveznom primjerku (75% priljeva novih naslova). Grad Zadar, koji ima osnivačka i vlasnička prava nad Knjižnicom, redovito dostavlja značajna sredstva za ciljanu nabavu građe. Prosječno se godišnje kupi oko svezaka. Knjižnični fond obogaćuje se i darovima pojedinaca i ustanova koji u Knjižnici vide mjesto trajnog čuvanja i zaštite građe. Danas je u Knjižnici oko svezaka monografskih publikacija te oko naslova periodike u godišta. Posebnu važnost ima stara dalmatinska periodika: Almanacco di Zara ( ), Kraglski Dalmatin Il Regio Dalmata ( ), Bollettino Dalmata (1807.), bilten Sôk izvadjen iz naredbenih kgniga Vojske od Dalmaczie (1809.), Gazzetta di Zara ( ), Zora Dalmatinska ( ), Osservatore Dalmato ( ), Srpsko-dalmatinski magazin ( ), Glasnik dalmatinski ( ), Narodni list-il Nazionale (od 1862.), Il Dalmata ( ), Vuk (1885.), Lovor (1905.) itd. Rijetka, iznimno vrijedna građa najvećim je dijelom registrirana kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Posebnu vrijednost fonda Znanstvene knjižnice predstavljaju specijalne zbirke: Isprava zadarskog nadbiskupa Lampridija iz godine Nicolai Visscher, Atlas minor, 17. st. 21

24 Zbirka pergamena (372 jedinice) važna je i po sadržaju i po vremenu nastanka; najstarija, Lampridijeva pergamena potječe iz 12., a najmlađa iz 19. stoljeća. Zbirka inkunabula ima 34 jedinice, a sve su tiskane u Italiji između i godine. S obzirom na sadržaj inkunabule su grčki i rimski klasici, djela rimskih papa, crkvenih otaca ili kršćanskih pisaca, te djela povijesno-filozofskog sadržaja. Zbirka rukopisa (1.140 jedinica) predstavlja nezaobilazan izvor za proučavanje Zadra i Dalmacije (npr. Spisi zadarske kancelarije = Libri Consiliorum Comunitatis Jadrae nastali između i godine). Zbirka rijetkosti (1.460 jedinica) sadrži djela autora 16. st. iz skoro svih većih gradova na našoj jadranskoj obali. Splićanin Marko Marulić zastupljen je u Knjižnici s 12 djela, od kojih je najznačajnije prvo izdanje Judite iz godine, sačuvano u Hrvatskoj u samo 2 primjerka. U Knjižnici se čuva i Vila Slovinka Jurja Barakovića, tiskana u Mlecima godine, te dva izdanja njegove Jarule iz i godine. Posebno je dragocjena zbirka tiskanih statuta dalmatinskih gradova: Zadra, Šibenika, Trogira, Brača, Hvara i Korčule. Zbirka zemljopisnih karata i atlasa sadrži oko jedinica građe. Najvažnija su djela čuvenih europskih kartografa od 16. do 18. stoljeća (Mercator, Ortelius, Coronelli, Ho- Zemljopisna karta Zarae et Sebenici descriptio, oko godine 22

25 mann, Seutter). Izdvajamo kartu Zarae et Sebenici descriptio iz atlasa Theatrum orbis terrarum, A. Orteliusa oko 1575., te Plan obrambene utvrde Zadra oko godine. Zbirka muzikalija ima jedinica, zbirka magistarskih i doktorskih disertacija oko 300 naslova, fototeka fotografija s oko 700 negativa na staklu. Knjižnica ima preko oglasa iz mletačke, prve austrijske, francuske i druge austrijske vladavine, te iz kasnijeg vremena. U fondu se nalazi i oko razglednica. Zavičajna zbirka Dalmatika sadrži oko svezaka knjiga tiskanih do godine. U Dalmatici se nalaze djela objavljena na prostoru od Raba do Boke kotorske, djela koja govore o Dalmaciji i djela dalmatinskih autora. Osnovni zadaci Knjižnice (prikupljanje, obrada, pohrana i čuvanje te davanje na korištenje knjižničnog fonda) realiziraju se kroz odjele: Odjel rada s korisnicima (vanjska i unutarnja posudba), Odjel nabave i obrade monografskih publikacija, Odjel nabave i obrade serijskih publikacija (unutar kojih se obrađuje i građa iz specijalnih zbirki), Služba za pohranu i zaštitu knjižnične građe i Zajedničke službe. Od godine u knjigovežnici Knjižnice obavlja se kurativna zaštita: uvez i popravak knjižnične građe kao i kartografski poslovi. Cjelokupan knjižnični fond (osim referentne zbirke u čitaonici i stručne knjižničarske zbirke) smješten je u spremištu, u zatvorenom pristupu. Knjižničnu građu aktivno koristi preko korisnika, kojima je na raspolaganju i čitaonica s oko 100 sjedećih mjesta i bogatom referentnom zbirkom. Korisnicima su cjelodnevno na raspolaganju računala s pristupom internetu, a korisnicima s vlastitim računalom omogućen je bežični pristup internetu. Knjižnica bilježi oko posjeta godišnje. Riva nuova, godina, najstarija razglednica u Knjižnici 23

26 24 Spremište Znanstvene knjižnice Kartični katalozi Od do Knjižnica je obavljala matičnu službu za knjižnicu Filozofskog fakulteta, te specijalne i spomeničke knjižnice na zadarskom području. Građa se obrađuje prema nacionalnom pravilniku i IFLA-inim standardima, a ostručavanje se od godine obavlja prema srednjim tablicama UDK klasifikacije. Od godine Knjižnica je umrežena u knjižnično informacijski sustav CROLIST i izrađuje svoju računalnu bibliografsku bazu u koju je unesena cjelokupna periodika i zapisa monografskih publikacija. Za građu koja još nije elektronički obrađena korisnicima su na raspolaganju različite vrste kartičnih kataloga. Knjižnica ima razgranatu međuknjižničnu posudbu s knjižnicama u zemlji i inozemstvu. S namjerom da korisniku pruži kvalitetniji i lakši pristup staroj i rijetkoj građi, a da istovremeno zaštiti izvornik, Knjižnica je godine započela projekt digitalizacije pod nazivom DIKAZ (Digitalna knjižnica Zadar) čiji je cilj predstaviti djela od iznimne važnosti za istraživanje povijesti i kulture zadarske regije, a time i Hrvatske u cjelini. U Knjižnici se provodi edukacija korisnika za samostalno pretraživanje kataloga i baza podataka. Dio studenata Odjela za informacijske znanosti zadarskog Sveučilišta redovito obavlja stručnu praksu u Znanstvenoj knjižnici. Knjižnica izrađuje CIP zapise za izdavače s područja Zadarske županije. Na web stranici Znanstvene knjižnice dostupna je baza podataka knjiga u tisku u Republici Hrvatskoj. U sklopu Odjela rada s korisnicima u prosincu godine otvorena je Čitaonica prilagođena osobama s invaliditetom. U toj se Čitaonici provodi edukacija slijepih i slabovidnih korisnika za rad na računalu, a na zahtjev se vrši prilagodba tiskanih publikacija u formate čitljive slijepim i slabovidnim osobama. U tijeku je i provedba projekta Talking Books koji se odnosi na uključivanje slijepih i slabovidnih osoba u svakodnevne aktivnosti. Bespovratna sredstva za projekt odobrila je EU unutar IPA prekograničnog programa suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Radi upoznavanja javnosti s knjižničnim fondovima i uslugama, ali i u svrhu predstavljanja izdavačke produkcije, znanstvenog i umjetničkog rada lokalnih i ostalih autora, u Izložbenoj dvorani samostalno ili u suradnji s drugim institucijama ili pojedincima organiziraju se predstavljanja knjiga, predavanja i izložbe. Prateći takve izložbe Knjižnica je izdala veći broj kataloga koji su vrijedni tiskani izvori podataka o njezinoj bogatoj knjižničnoj građi. Znanstvena knjižnica je godine priredila prvu izložbu zadarskih izdanja objavljenih od

27 1991. do godine pod nazivom Godine rata godine rada. Bio je to začetak manifestacije koja je postala tradicionalna i koja se u okviru proslave Dana Grada Zadra održava svakog mjeseca studenog pod naslovom Izdavaštvo na zadarskom području. Rezultat bogate izdavačke djelatnosti sadržan je u dvjema knjigama objavljenim i godine. U Knjižnici se svake godine, u Mjesecu hrvatske knjige organizira Tjedan otvorenih vrata ZKZD koji uključuje niz događanja (predavanja, organizirane posjete, opraštanje zakasnina) kojima se nastoji približiti Knjižnicu sadašnjim i potencijalnim novim korisnicima. Marijana Senkić-Klapan Čitaonica prilagođena osobama s invaliditetom Literatura o Knjižnici (izbor) Monografske publikacije: G. Praga. La Biblioteca comunale Paravia di Zara. Zara, Tip. San Marco! di G. Manni, G. Ferrari-Cupilli. Per la inaugurazione della Biblioteca comunale Paravia di Zara nel XVIII agosto MDCCCL- VII. Zara : La direzione della Biblioteca, V. Maštrović. Stoljeće djelovanja Naučne biblioteke u Zadru. Zadar : Naučna biblioteka, P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb: Društvo bibliotekara Hrvatske, Š. Jurić. Inkunabule u zadarskim knjižnicama. Zadar : Društvo bibliotekara, Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Članci: P. Galić. Treći kongres bibliotekara Jugoslavije u Zadru i 100-godišnjica rada zadarske Naučne biblioteke. Zadarska revija 5, 2 (1956), str V. Maštrović. Naučna biblioteka u Zadru. Zadar : geografija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura : zbornik. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1964., str P. Galić. Zadarska Naučna biblioteka u novim prostorijama. VBH, 17,3-4(1971), str M. Katić. Izdanja Naučne biblioteke u Zadru. VBH, 31,1-4(1988), str M. Katić. Štete od bombardiranja u Znanstvenoj knjižnici u Zadru godine. VBH, 35,3-4(1992), str M. Bukvić. Zlato i srebro babilonsko. Vijenac, 7,146(četvrtak, ), str. 23. Ž. Aleksić. Znanstvena knjižnica Zadar = (Wissenschaftliche Bibliothek Zadar).Handbuch deutscher historischer Buchbestaende in Europa. Zuerich ; New York : Olms-Weidmann, 2001., str Knjižno blago Znanstvene knjižnice: Katalog partizanske štampe Dalmacije u fondu Naučne biblioteke u Zadru. Zadar : Naučna biblioteka, Katalog zadarskih oglasa iz i godine. Zadar : Naučna biblioteka, Katalog inkunabula u fondu Naučne biblioteke u Zadru. Zadar : Naučna biblioteka, Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću. Zadar : Naučna biblioteka, Katalog Vuk u fondu Naučne biblioteke u Zadru. Zadar, Naučna biblioteka, Katalog knjiga i periodike zadarskih tiskara do godine. Zadar : Naučna biblioteka, Katalog zemljopisnih karata i atlasa do godine. Zadar, Naučna biblioteka, J. Delaš. Izdavaštvo na zadarskom području : : bibliografija. Zadar : Znanstvena knjižnica, Katalog knjiga tiskanih u 17. stoljeću. Zadar : Znanstvena knjižnica, Knj. 1 : Hrvatski putopis : djela hrvatskih putopisaca : katalog izložbe. Zadar : Znanstvena knjižnica, Djela francuskih gramatičara XVII. i XVIII. stoljeća : katalog = Les oeuvres des grammairiens francais des XVIIe et XVIIIe siecles... : catalogue. Zadar : Znanstvena knjižnica, Zadar u stranim putopisima : katalog izložbe. Zadar : Znanstvena knjižnica, Stoljeće zadarskog zdravstva u knjigama Znanstvene knjižnice : Zadar : Znanstvena knjižnica, Zadarska županija u Domovinskom ratu : iz fonda Znanstvene knjižnice. Zadar : Znanstvena knjižnica, J. Delaš, I. Župić-Baždarić. Izdavaštvo na zadarskom području : Zadar : Znanstvena knjižnica,

28 Knjižnica Državnog arhiva u Zadru R. Boškovića bb., Zadar tel fax dazd@dazd.hr voditeljica: Mirisa Katić radno vrijeme za korisnike: 8:30 14 sati srijedom: 8:30 18:30 sati 26 Abecedni katalog Knjižnice od do godine Knjižnica Državnog arhiva u Zadru jugoistočnom krilu bivše austrijske vojarne U nalazi se Državni arhiv u Zadru i njegova Knjižnica. Arhiv je osnovan 23. rujna godine, a Knjižnicu je osnovalo Dalmatinsko namjesništvo krajem godine od zbirki knjiga koje su se nalazile u vladinim uredima. Već ova je priručna knjižnica Namjesništva dobila pravo na obvezni primjerak svih tiskovina iz Dalmacije što je evidentirano do godine. To pravo je obnovljeno nakon Drugog svjetskog rata, a kasnije je suženo na obvezno dostavljanje svih publikacija tiskanih na temelju građe Državnog arhiva u Zadru. Prema izvješćima arhivista i knjižničara Heinricha Böttnera, koji je u Knjižnici radio od osnutka do godine, knjižnični fond je do Drugog svjetskog rata sadržavao naslova knjiga, brošura, rukopisa i periodike. Knjižnica je bila potpuno uređena prema važećim knjižničarskim standardima: imala je pravilnik o radu, knjige inventara, abecedni i stručni katalog te bibliografiju radova koji se odnose na Dalmaciju, a svi poslovi su se evidentirali. Po dolasku talijanske uprave Knjižnica je pripojena Arhivu. U Knjižnici je ostala sačuvana glavnina starog fonda, nadopunjenog novijim izdanjima iz povijesti, pomoćnih povijesnih znanosti, zemljopisa, prava, gospodarstva i politike, tako da se knjižnični fond sastoji od svezaka knjiga, brošura, rukopisa, časopisa i novina. Među njima su rijetkosti: dvije inkunbule, 58 knjiga iz 16. stoljeća, prvotisci statuta dalmatinskih gradova od 16. do 18. stoljeća (od kojih je najstariji Zadarski statut iz godi-

29 ne), putopisi po Dalmaciji domaćih i stranih autora, pregledi povijesti Dalmacije, izdanja Matice dalmatinske, brojna djela tiskana u Zadru i ostalim dalmatinskim gradovima u 19. i 20. stoljeću, nekoliko starih atlasa i velika zbirka od nekoliko stotina naslova najstarijih zadarskih i hrvatskih novina i časopisa. Najveći dio knjižnične građe je na hrvatskom, talijanskom ili njemačkom jeziku, a nešto manji na latinskom, francuskom te nekim drugim europskim jezicima. Knjižnica ima inventarne knjige, kataloge na listićima i elektronički katalog. Kako Arhiv surađuje s brojnim srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu uspostavljena je razmjena publikacija i s tim ustanovama. Ova Knjižnica je danas jedna od triju najvećih arhivskih knjižnica u Hrvatskoj i nezaobilazan je izvor za istraživanje povijesti Dalmacije. Literatura: P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb: Društvo bibliotekara Hrvatske, Š. Jurić. Inkunabule u zadarskim knjižnicama. Zadar: Društvo bibliotekara, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka, P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću. Zadar: Historijski arhiv, Stolni kaptol, M. Katić. Knjižnica Državnog arhiva = (Bibliothek des Staatsarchivs). Handbuch deutscher historischer Buchbestände in Europa. Zürich ; New York : Olms- Weidmann, 2001., M. Katić. Knjižnica Državnog arhiva u Zadru : od Namjesničke do specijalne arhivske knjižnice. Arhivski vjesnik, 53/2010., Mirisa Katić Koriolan Cipiko. Petri Mocenici imperatoris gesta. Venezia, Desno: rukopisne bilješke Marka Marulića u istoj knjizi 27

30 Knjižnica Samostana sv. Mihovila u Zadru Mihe Klaića 11, Zadar tel fax miroslav.barun@gmail.com odgovorna osoba: fra Antun Badurina knjižnica je dostupna samo uz prethodnu najavu Crkva i Samostan sv. Mihovila pripadaju Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša sa sjedištem u Zagrebu (do godine Samostan je bio sjedište Provincije). Osnovan je godine uz Crkvu sv. Ivana u varošu Sv. Martina na Relji, a zbog turskih provala napušten je i srušen, kao i čitava varoš, godine. Redovnici su za nadoknadu dobili novu lokaciju unutar gradskih zidina u Foši. Za francuske okupacije Crkva i Samostan su godine oduzeti redovnicima, a dodijeljena im je Crkva sv. Mihovila, pored koje je izgrađen novi, današnji Samostan godine. Knjižnica Samostana postoji od 16. stoljeća, a vjeruje se da su franjevci, u prvom samostanu, pokraj Crkve sv. Ivana, imali i skriptorij, u kojemu su prepisivali glagoljske knjige i za druge svećenike glagoljaše. Seobe i novi počeci uzrokovali su i gubitke knjiga. Znamo pouzdano da je o. Karlo Radić ( ), za svoga boravka u Zadru, počeo sabirati knjižno blago, i uredi mnogobrojne rukopise, razne kodekse i svakovrsne knjige, osobito glagolske... sve što je bilo važno u jedno sakupi i sastavi posebni imenik... U svemu sedamdeset i četiri dragocjena rukopisa i mnogo tiskanih i rukopisnih Misala i Časoslova. Ta zbirka je izgubljena početkom 19. stoljeća. Dio knjižnog fonda bio je godine prenesen u Samostan Sv. Pavla na Školjiću i vraćen nakon Drugog svjetskog rata. Knjižnica je, prigodom bombardiranja Zadra, bila izložena Knjižnica Samostana sv. Mihovila 28 Sv. Jeronim, vitraj, rad Zdravka Tišljara i Mate Ljubičića Zbirka Patrologia. Series latina i Series graecolatina

31 vremenskim nepogodama i devastaciji. Kako su talijanski redovnici otišli u Italiju, a hrvatski još nisu došli, prazan Samostan bio je izložen pljački pa su tada neke knjige uništene, oštećene ili odnesene. Samostan je godine predao 200 knjiga iz 17. i 18. stoljeća Znanstvenoj knjižnici u Zadru, a je dio školskih knjiga i beletristike prenesen u novotvorenu gimnaziju trećoredaca u Odri kraj Zagreba. Sadašnju Knjižnicu uredio je o. Nikola Gregov od do godine. Stručni katalog je izrađen prema UDK sustavu, a abecedni prema ISBD(M). Stariji fond (od 17. stoljeća do 1850.) sadrži svezaka, a novi fond (od 1851.) ima svezaka. Na periodiku otpada svezaka. Ukupno se u Knjižnici nalazi svezaka, a prevladavaju publikacije crkvenog sadržaja. Sačuvan je stari Inventar Knjižnice (do početka 20. stoljeća) koji sadrži popis od naslova. Knjige su uglavnom sačuvane, a na njima se vide tragovi prethodnih vlasnika, najviše samostana. Trideset tri najstarije knjige potječu iz 16. stoljeća. Najvrjednije djelo u Knjižnici je Patrologia - Series latina i Series graeco-latina. U tri zadnja desetljeća Knjižnica je uvećala svoj fond za više tisuća knjiga i svezaka časopisa koji nisu katalogizirani. Nastojanje je omela dugotrajna obnova Samostana. Danas se u Knjižnici nalazi oko svezaka među kojima prevladavaju publikacije crkvenog sadržaja. Knjige se nabavljaju najviše ostavštinama redovnika, darovima prijatelja (don Joso Felicinović, o. Pavao Badurina) i kupnjom. Antun Badurina Literatura: P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću. Zadar : Historijski arhiv, Stolni kaptol, N. Gregov. Školovanje u Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša. Zagreb : Provincijalat franjevaca trećoredaca, Glagoljski misali Erazmo Roterdamski (Desiderius). In Evangelivm Marci Paraphrasis. Basileae,

32 Knjižnica Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću (Preko) Preko tel odgovorna osoba: o. Božo Sučić knjižnično gradivo se koristi uz prethodnu najavu neposrednoj blizini Preka na otoku Ugljanu, U na otočiću Školjiću, franjevci trećoredci žive od godine. Samostan je jedno vrijeme služio i kao lazaret za oboljele od kuge, a sredinom 20. stoljeća u njemu je djelovala hrvatska Franjevačka gimnazija s pravom javnosti. Samostanska knjižnica spominje se u drugoj polovici 15. stoljeća, a na temelju bilježaka u jednome od četiriju primjeraka Kašićeva Rituala iz godine vidi se da je Knjižnica bila sređena krajem 17. stoljeća. U njoj ima nekoliko djela iz 16. stoljeća, dok ih iz 17. i 18. st. ima nekoliko desetaka, što je znak da su se knjige skupljale i čuvale u Samostanu, ali se nisu popisivale. Postoji samo pomoćni katalog (inventar) Knjižnice Samostana sv. Pavla na Školjiću u kojemu je upisano knjižničnih jedinica. Uređenje Knjižnice započeo je godine o. Šime Vladović, kada je uveden novi raspored ormara, signatura i katalog. U sređivanju Knjižnice do Drugog svjetskog rata sudjelovali su i učenici Gimnazije, a od godine ponovno o. Šime Vladović. Od godine o Knjižnici se skrbi o. Nikola Gregov, koji je izradio dva kataloga, abecedni i stručni. Prema knjizi inventara, ova Knjižnica danas ima ukupno naslova u sveska knjiga i periodike, a posjeduje i knjige tiskane glagoljicom. U sastavu Knjižnice su i ostatci knjižnice bivše Franjevačke gimnazije. Knjižnica Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću (Preko) 30 Literatura: P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću. Zadar : Historijski arhiv, Stolni kaptol, N. Gregov. Školovanje u Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša. Zagreb : Provincijalat franjevaca trećoredaca, 1990.

33 31

34 Knjižnica Samostana benediktinki sv. Marije u Zadru Madijevaca 10, Zadar tel fax info@benediktinke-zadar.com odgovorna osoba: M. Benedikta Perinčić knjižnično gradivo se koristi uz prethodnu najavu Samostan benediktinki svete Marije u Zadru osnovala je zadarska plemkinja Čika godine u vrijeme hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Kroz svoju dugu povijest benediktinke su uspjele sačuvati veliko duhovno i kulturno blago. Pored velikog broja zlatnih i srebrnih predmeta sakralne namjene, relikvija i umjetnina sačuvana je i zbirka starih listina u kojima se spominju hrvatski kraljevi od 11. stoljeća, te spisi koji se odnose na Samostan. Od njih je najpoznatiji Zadarski kartular Samostana svete Marije iz 12. stoljeća. Nije sačuvan nijedan stariji inventar ili bilo kakav popis knjiga u Samostanu. Znamo samo da su svi benediktinski samostani imali zbirke knjiga, pa i knjižnice. Knjige su se koristile u liturgijske svrhe, ali su se u benediktinskim samostanima i prepisivale, ukrašavale i čuvale. Neki stari, vrijedni kodeksi koji su nekada pripadali ovom Samostanu danas se čuvaju u drugim knjižnicama. Tako se dva liturgijska kodeksa iz 11. st. nalaze u Knjižnici Bodleiana u Oxfordu, a druga dva, iz 12. i 13. st., u Budimpešti. Benediktinke su u samostanu imale djevojačku školu ili zavod u kojemu su radile kao učiteljice, a za takav rad sigurno im je trebala i priručna knjižnica. Sve što su imale, osim općeg inventara, stradalo je u požaru za vrijeme Drugog svjetskog rata. Redovnice su u obnovljeni Samostan preselile godine. Tada su sa sobom donijele i manji broj sačuvanih ili poklonjenih knjiga. Zbirku polako popunjavaju, tako da danas broji oko svezaka knjiga i periodike. Među njima je 31 djelo iz 16. st. i nekoliko stotina naslova iz 17. i 18. stoljeća, a ostalo su novija izdanja. U Samostanu je pohranjena i veća zbirka fotografija. M. Benedikta Perinčić Knjižnica Samostana benediktinki sv. Marije 32 Literatura: P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb: Društvo bibliotekara Hrvatske, Zagreb P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću. Zadar: Historijski arhiv u Zadru, Stolni kaptol, 1989.

35 33

36 Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije Trg opatice Čike 1, Zadar tel fax odgovorna osoba: dr. sc. Pavao Kero knjižnično gradivo se koristi uz prethodnu najavu Knjižnica Stolnog kaptola je jedna od najstarijih zadarskih knjižnica. O njenom postanku u srednjem vijeku ne možemo govoriti, premda je sigurno da je tada ugledni Prvostolni kaptol imao svoju zbirku knjiga, koja je vjerojatno propala godine, kada je požar uništio i Arhiv Nadbiskupske kurije i Kaptola. No, to se moglo dogoditi i nešto ranije, godine, jer suvremenik Pavao Pavlović piše: Die martis penultimo septembris, iam hora mediae noctis, conbusta fuit Canonica Sanctae Anastasiae. U kasnijim vremenima nije postojala knjižnica Kaptola jer je ne spominju zadarski povjesničari. Knjižnica zadarskog Prvostolnog kaptola osnovana je godine zaslugom kanonika Ivana Gurata koji je zadarskom Kaptolu oporučno ostavio sve Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije i Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnosti 34

37 svoje knjige i rukopise, više od tri tisuće svezaka. Njegove su knjige bile temelj knjižnici Prvostolnog (sada Stolnog) kaptola. Međutim, Guratov primjer nije imao značajnijih sljedbenika, iako C. F. Bianchi naziva Knjižnicu predragocjenom i prebogatom. Knjižnica se nalazila u zgradi Kaptola koja je izgrađena godine, a drveni namještaj je izrađen baš za te knjige. Nakon Drugog svjetskog rata obavljena je revizija knjižničnog fonda, no knjige su i dalje ostale u oštećenoj zgradi i vlažnom prostoru, pa je stanje iz godine u godinu bivalo sve gore. Knjižnica nije imala ni knjižničara pa su godine knjige prenesene u Nadbiskupsku palaču. Danas Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije ima oko svezaka, a dodamo li tome još oko 400 neobrađenih djela, ukupan broj iznosi oko svezaka, od čega 3 inkunabule i 104 djela tiskana u 16. stoljeću, 130 rukopisa i 361 svezak periodike. Postoji inventarna knjiga i autorsko kazalo na kraju te knjige. Za knjige tiskane u 16. st. objavljen je Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću, Zadar, Pavao Kero Literatura P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću. Zadar : Historijski arhiv, Stolni kaptol, Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnosti Trg opatice Čike 1, Zadar tel sicu@benediktinke-zadar.com odgovorna osoba: dr. sc. Pavao Kero knjižnično gradivo se koristi uz prethodnu najavu Pored pročelja Crkve sv. Marije ulazi se u prostore Stalne izložbe crkvene umjetnosti osnovane godine. Iste godine osnovana je i Knjižnica SICU koja je zamišljena kao priručna knjižnica za stručno osoblje Izložbe. U Knjižnici se nalazi oko 870 svezaka od čega 132 sveska periodike. Ima samo inventarnu knjigu. Iz čitaonice Knjižnice Stolnog kaptola i Stalne izložbe crkvene umjetnosti 35

38 Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u Zadru Trg sv. Stošije 2, Zadar tel fax sicu@benediktinke-zadar.com odgovorna osoba: don Čedomir Šupraha knjižnica nije dostupna korisnicima kompleksu zgrada Zadarske nadbiskupije, nalazi se Knjižnica Nad- U biskupskog sjemeništa Zmajević. Ime je dobila po zadarskom nadbiskupu Vicku Zmajeviću ( ), koji je omogućio kvalitetnije školovanje svećenika glagoljaša u Sjemeništu osnovanom godine. O ovoj Knjižnici je pisala Eva Bezić koja je njezinu povijest, od osnutka do godine, podijelila na četiri razdoblja. Knjižnicu je godine osnovao tadašnji rektor Bogoslovije Giovanni Mischiato i od tada neprekidno djeluje. Jedno vrijeme je bila u sastavu Knjižnice Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa. U razdoblju od do godine na sređivanju Knjižnice radio je knjižničar Romano Jeričević uz pomoć Andrije Nikolića. Nakon Drugog svjetskog rata i obnavljanja Sjemeništa obnovljena je i Knjižnica. Prvi poslijeratni knjižničar bio je Marijan Grgić, a nakon njega slijedi Marija Grgić. Zaslužni su za obradu i katalogizaciju fonda. Od Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti djeluje po novom Knjižnica Sjemeništa Zmajević 36 Carlo Federico Bianchi. Memoriale, rukopis, 1865.

39 ustroju pa se odvajaju dijelovi knjižničnog fonda za potrebe nastave od starijega u kojemu su Knjižnica Zmajević i Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa (Biblioteca del seminario arcivescovile). Nakon premještanja u obnovljeni prostor kompletan fond se počinje inventarizirati i katalogizirati. Za razvoj ove Knjižnice važne su vrijedne donacije. Prvi je Misciato darovao svoju knjižnicu, nakon njega kanonik Mate Vučić, pa zadarski povjesničar Carlo Federico Bianchi, povjesničar Miho Barada, Petar Dujam Munzani, Mate Garković, Josip Bobić, Ivan Pulišić, Dinko Beritić, Roman Lukin i drugi. Premda je sastavljen od raznih darova, knjižnični fond predstavlja danas homogenu cjelinu: to je specijalna znanstveno-teološka knjižnica u kojoj se nalaze i djela iz opće povijesti, filozofije, prava i djela važna za povijest Zadra i Dalmacije. U fondu je oko svezaka inventarizirane građe u kojoj su četiri inkunabule, rukopisi I. Tanzlingera-Zanottija, djela C. F. Bianchija i veliki broj knjiga objavljenih od 16. do 18. stoljeća. Većinu fonda čine knjige iz 19. i 20. stoljeća, a u bogatom fondu periodike nalazimo Kraglski Dalmatin, te važniju stručnu periodiku kao što je Kršćanska škola, Katolički tjednik, Nedjelja, Život, Bogoslovska smotra, La Dalmazia cattolica, Praedica Verbum itd. Pavao Kero Literatura. P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, E. Bezić. Biblioteka Zmajević : razvoj i uređenje knjižnice Sjemeništa Zmajević u Zadru, rukopis,

40 Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar Božidara Petranovića bb, Zadar tel voditeljica: Marina Maruna radno vrijeme: pon pet: 7:00 15:00 Osnivanjem Arheološkog muzeja godine vjerojatno je započelo i skupljanje knjiga, ali se jezgra prave arheološke knjižnice stvara njegovim preseljenjem u Crkvu sv. Donata godine. Uprava Muzeja i dio radnih prostorija, kao i spremište s Knjižnicom, bili su smješteni u dijelu zgrade na sjeverozapadnoj strani Zelenog trga. Razaranjem Zadra u Drugom svjetskom ratu zgrada je porušena, a u nastalom požaru izgorjela je sva dokumentacija i Knjižnica. Nakon rata Knjižnica je bila smještena u kući Schönfeld na Kolovarama, koja je postala sjedište uprave Muzeja i sabirno središte za knjige koje su se skupljale po ruševinama u gradu. Godine uprava se preselila u prizemne prostorije Nadbiskupske palače, gdje je ostala do godine, kada se Muzej u cjelini preselio u prostorije bivšeg Zavoda sv. Dimitrija, današnjeg Sveučilišta. Muzej će u tom prostoru ostati do godine, kada se seli u novu zgradu uz Stalnu izložbu crkvene umjetnosti, a Knjižnica u njoj ostaje do godine, kada se seli u prostore nekadašnjeg Samostana sv. Nikole, gdje se i danas nalazi. Glavninu fonda u obnovljenoj Knjižnici Arheološkog muzeja Zadar činile su stručne knjige izabrane iz tzv. sabirnog centra, te darovane knjige iz raznih arheoloških i njima srodnih institucija (osobito HAZU u Zagrebu, Akademije iz Ljublja- Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar 38

41 ne i Beograda, Zemaljskog muzeja u Sarajevu i dr.). Izdavanje Diadore, glasila Arheološkog muzeja, znatno je pridonijelo povećanju fonda Knjižnice jer je time Knjižnici omogućena razmjena vlastitog izdanja s izdanjima mnogih knjižnica u zemlji i inozemstvu. Knjižnica iz tog perioda posjeduje knjige inventara te abecedni katalog. Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar danas ima oko različitih svezaka knjižnične građe. Fond je podijeljen u dvije osnovne zbirke: zbirku knjiga (oko sv.) i zbirku periodike (176 domaćih i 677 stranih naslova), a zasebne su zbirke, koje su i fizički izdvojene, zbirka starih knjiga (tiskane od do godine), te zbirka separata. Građa je uglavnom iz područja arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti, a tek u manjoj mjeri iz područja religije, književnosti i dr. Građa se nabavlja isključivo razmjenom publikacija sa srodnim institucijama u gradu, državi i inozemstvu, a tek mali broj naslova u Knjižnicu pristigne kupnjom, darom ili vlastitom izdavačkom djelatnošću. Sva novopristigla građa kompjutorski je obrađena u knjižničnom programu Crolist. Time je omogućeno pretraživanje knjižničnog fonda u Skupnom katalogu umreženih knjižnica Zadarske županije. Korisnici Knjižnice u prvom su redu članovi matične ustanove, ali se njezinim uslugama koriste i drugi građani, npr. profesori i studenti Sveučilišta u Zadru za potrebe znanstveno-istraživačkog rada, studija i sl. Marina Maruna 39

42 Knjižnica Muzeja antičkog stakla Poljana Zemaljskog odbora 1, Zadar tel fax voditeljica: Gorica Lovrić radno vrijeme za korisnike: ponedjeljak petak: 9:00 15:00 Muzej antičkog stakla osnovan je godine. Knjižnica Muzeja osnovana je godine od građe koja se prikupljala od osnutka Muzeja, a u studenom godine upisana je u Upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture RH kao specijalna knjižnica. Od kraja godine građa se može pretraživati u mrežnom katalogu Crolist. Knjižnica se nalazi na drugom katu Muzeja antičkog stakla. Područja koja knjižnični fond svojim najvećim dijelom pokriva odnose se na arheologiju, umjetnost i povijest, a posebna pozornost posvećuje se izgradnji zbirke građe o antičkom staklu, kojega u Hrvatskoj ima jako malo. Osim omeđenih i periodičkih publikacija u fondu se nalaze i brojni separati. Početkom godine u fondu se nalazilo 700 svezaka omeđenih publikacija te 420 svezaka periodičkih publikacija. Knjižnica je namijenjena djelatnicima Muzeja za njihov stručni i istraživački rad, dok je vanjskim korisnicima građa dostupna za korištenje unutar prostorija Knjižnice. Do studenog godine Knjižnica nije imala stručnog djelatnika, tako da je trenutno u prvom planu stručna i formalna obrada građe. Knjižnica ima dobru suradnju sa srodnim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu s kojima se redovito razmjenjuju publikacije, a to je jedan od glavnih načina nabave knjižnične građe. Muzej antičkog stakla izdaje časopis Asseria, kao i brojne kataloge izložbi te multimedijalna izdanja. Muzej je dostupan na svojoj mrežnoj stranici i na Facebooku na kojima se redovito obavještava o najnovijim aktivnostima i događanjima u Muzeju. Posebnost ove Knjižnice je u tome što se osobita pozornost posvećuje prikupljanju knjižnične građe vezane za antičko staklo. Gorica Lovrić Knjižnica Muzeja antičkog stakla 40 Palača Cosmacendi

43 Knjižnica Narodnog muzeja u Zadru Knjižnica Narodnog muzeja Zadar Narodni trg, Zadar tel fax knjiznica@nmz.hr voditelj: Tomislav Blažević radno vrijeme za korisnike: ponedjeljak petak: 8:00 15:00 Gradska straža Na Narodnom trgu, u prostorima Gradske straže, smješten je jedan dio Knjižnice Narodnog muzeja. Knjižnica Narodnog muzeja ima četiri knjižnična ogranka: Etnološki odjel, Galerija umjetnina, Muzej grada Zadra i Prirodoslovni odjel. Svaki knjižnični ogranak ima svoju inventarnu knjigu, a knjižničnu djelatnost objedinjuje ured knjižničara. Galerija umjetnina i Prirodoslovni odjel imaju evidentirani računalni unos. Dio fonda nije inventariziran, a u tijeku je revizija knjižnične građe u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom u Zadru. Knjižnica broji inventariziranih knjižnih jedinica. Fond ogranka Odjela narodne revolucije pripojen je godine ogranku Odjela Muzeja grada Zadra. Veliki broj časopisa s tematikom vezanom za fotografiju posjeduje ogranak Galerije umjetnina. Bogati fond knjiga iz područja etnologije posjeduje ogranak Etnološkog odjela, a ogranak Prirodoslovnog odjela ima vrijednu referentnu zbirku iz područja prirodoslovlja. Knjižnica ima uspostavljenu razmjenu sa srodnim ustanovama i surađuje s ostalim specijalnim knjižnicama u Zadru. Fondom Knjižnice koriste se i vanjski suradnici, organizatori gostujućih izložbi, profesori, studenti i drugi. Knjižnica sudjeluje u kulturno animacijskim djelatnostima Muzeja, od organiziranja izložbene prodaje muzejskih izdanja do sudjelovanja u predstavljanju publikacija, a Gradska loža je kao izložbeni paviljon Narodnog muzeja poznata kao mjesto predstavljanja raznih publikacija. Tomislav Blažević 41

44 Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru Obala kneza Trpimira 8, Zadar tel ugrinic@hazu.hr znanosti_u_zadru odgovorna osoba: Ljiljana Ugrinić radno vrijeme za korisnike: ponedjeljak petak: 8:30 14:30 Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 42 Palača Tamino

45 Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, smješten u palači Tamino, osnovan je kao Institut JAZU 3. srpnja 1954.godine. Svrha osnutka Zavoda bila je istraživanje prošlosti južne Hrvatske, osobito Zadra i njegove okolice. Godinu dana kasnije osnovana je Knjižnica i tada je evidentirano naslova. Današnje stanje fonda iznosi preko svezaka knjiga, časopisa i novina. Najviše je naslova iz povijesne struke, arheologije, pomorstva, prava, gospodarstva i književnosti. Posebno je vrijedna zbirka strane periodike. Prvih dvadeset godina Knjižnicu je vodila knjižničarka Mirjana Maršan, poslije nje kratko vrijeme Davor Aras, pa Tereza Ganza-Aras. Njezinim prijelazom u znanstvene djelatnike poslove u Knjižnici obavljali su po potrebi i ostali djelatnici Zavoda. Od do poslove knjižničara djelomično je obavljala administratorica Dragojla Dukić. Od godine do danas u Knjižnici je zaposlena jedna diplomirana knjižničarka. Tijekom godina Zavod je mijenjao nazive i djelatnost istraživanja (ekonomske znanosti, pomorstvo, povijesne znanosti). Ta činjenica se odrazila na raznolikost knjižničnog fonda. Do godine u knjigu inventara je upisano naslova. Tada se prešlo na vođenje dviju zasebnih knjiga, za monografske publikacije i za periodiku. Od godine građa se obrađuje u računalnom programu ISIS-u. Godine Knjižnica je dobila dio ostavštine osobne knjižnice Vjekoslava Maštrovića, jednog od osnivatelja i upravitelja Zavoda. Zbirka je obrađena, posebno smještena, te dostupna korisnicima. U Knjižnici postoji i mali arhiv, fototeka i mikrofilmoteka. Građa se nabavlja kupnjom, darom i zamjenom za godišnjak Radovi koji se šalje na adrese 300 ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu. Zbirka omeđenih publikacija nalazi se na prvom katu, gdje je i čitaonica s referentnom građom kao što su: rječnici, leksikoni, enciklopedije i drugi priručnici. U drugom prostoru smještena je strana i domaća periodika. Stalno su izložena sva izdanja časopisa Radovi, Posebna izdanja te monografije serije Djela. Knjižnica je zatvorenog tipa, specijalna i namijenjena djelatnicima Zavoda, pa je i dio fonda dislociran po sobama znanstvenih djelatnika. Ponekad se njezinim fondom, u čitaonici, posluže i vanjski suradnici, studenti i profesori. Ljiljana Ugrinić Literatura 50. godišnjica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru : ( ), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 46/2004. str Pola stoljeća Zavoda za povijesne znanosti u Zadru ( ), Zagreb - Zadar,

46 Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar Bože Peričića 5, Zadar tel (lokal 270) fax (za Stručnu knjižnicu) voditelj: Robert Nezirović radno vrijeme: pon pet: 7:00-15:00 Opća bolnica Zadar osnovana je godine kao Pokrajinska bolnica za Dalmaciju. Stručna knjižnica Opće bolnice osnovana je godine, a početni fond činile su knjige pronađene u ruševinama stana dr. Armanda Sala. Od godine Knjižnica je počela primati na dar prve strane časopise, dok prve knjige i časopise počinje kupovati godinu dana kasnije. Od godine prima 16 stranih časopisa. Knjižnica je godine smještena u prostoriju u kojoj se do tada nalazila oficina bolničke ljekarne. U tom prostoru ostala je do siječnja godine kada je preseljena u prostoriju šefa RTG-službe. Od godine sređuje se knjižnični fond, a u razdoblju od do godine Knjižnica je smještena u tri prostorije. U jednoj je računalo s priključkom na internet za pretraživanje knjižnične građe u bazi Index Medicus, te prostorom za najnoviju pristiglu periodiku, a treća prostorija je radni prostor knjižničara s dijelom knjiga i starijom periodikom. Knjižnica ima knjigu inventara i abecedni katalog, a fond ima knjiga i oko 270 naslova časopisa. Korisnici imaju na raspolaganju dva računala, na kojima su evidentirani svi članci (sažetci) iz baze Index Medicus od godine do danas, i fotokopirni stroj. U Stručnoj knjižnici rade dva djelatnika, a Knjižnicom se koriste liječnici Opće bolnice, medicinske sestre, te u manjoj mjeri studenti medicine i učenici Medicinske škole. Robert Nezirović Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar 44

47 Stručna knjižnica Psihijatrijske bolnice Ugljan Otočkih dragovoljaca 42, Ugljan tel fax voditeljica: Irena Radaković radno vrijeme: pon pet: 8:00-16:00 Na otoku Ugljanu u mjestu Ugljanu (oko stanovnika), nalazi se Psihijatrijska bolnica osnovana godine. Tijekom godine uređena je i Stručna knjižnica Bolnice. O nabavci knjiga brinuo se upravitelj Bolnice, a Marko Jukić odvojio je stručnu građu od one namijenjene bolesnicima (beletristika) i vodio Knjižnicu. Zbirku namijenjenu bolesnicima vodili su terapeuti. Od godine stručnu zbirku od 542 naslova preuzela je Zlata Derossi i izradila abecedni katalog. Obrađeni su i časopisi koje Bolnica prima od godine. Od do godine u Knjižnici je radila Maja Maljković-Lukin, a od godine djelatnica koja i danas vodi Knjižnicu. Osim knjižničara, u radu Knjižnice pomagali su i bolesnici u sklopu radne terapije. U to vrijeme tiskan je prvi broj bolesničkog lista PUB. Časopisi koji se nalaze u Knjižnici usko su specijalizirani, vezani za područje psihijatrije, psihologije, neurologije, socijalne medicine, alkoholizma i sl. Stručnom osoblju dostavljaju se razni tematski prijevodi iz stranih časopisa, pretežito s engleskog jezika. U Knjižnici se nalazi ukupno naslova (stručna knjižnica 3.127, beletristika 2.833) i 48 naslova časopisa, a pretplaćena je na domaće i strane stručne časopise. Knjižnica je dragocjen izvor podataka medicinskim djelatnicima za pripremanje stručnih radova i daljnje stručno usavršavanje. Irena Radaković Stručna knjižnica Psihijatrijske bolnice Ugljan 45

48 Knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru Ilije Smiljanića 3, Zadar tel fax anastazija.magas-mesic@min-kulture.hr odgovorna osoba: mr. sc. Anastazija Magaš knjižnica nije dostupna vanjskim korisnicima Prikupljanje knjižnične građe i osnutak Knjižnice u sastavu Konzervatorskog odjela u Zadru, vezani su uz osnivanje Konzervatorskog ureda u Zadru godine. Tijekom desetljeća, knjižnični fond je profiliran za potrebe konzervatorske djelatnosti, pa danas obuhvaća konzervatorsko-restauratorsku literaturu, specijalizirane i opće priručnike iz područja povijesti umjetnosti, povijesti, arheologije, etnologije, arhitekture i urbanizma, domaće i strane monografije, enciklopedije i leksikone, periodične publikacije, a posjeduje i skromnu hemeroteku zbirku članaka tematski vezanih uz rad Konzervatorskog odjela u Zadru. Za sada je Knjižnica zatvorenog tipa i služi isključivo za potrebe konzervatora. Knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru 46

49 Dvorište romaničke palače Grisogono-Vovo dovršeno u 16. st. 47

50 Sveučilišna knjižnica Zadar 48 Sveučilišna knjižnica Zadar Obala kralja Petra Krešimira IV br. 2, Zadar voditeljica Knjižnice: Mirta Matošić Kontakt i radno vrijeme: Središnja knjižnica (voditeljica Knjižnice) (Odjel periodike) fax knjiznica@unizd.hr pon pet: 8:00 19:30 sati Slavistička knjižnica pon pet: 8:00 19:30 sati Talijanistička knjižnica pon pet: 8:00 12:00 sati Knjižnica Odsjeka za francuske studije pon pet: 12:30 16:00 sati Knjižnica na Novom kampusu pon pet: 8:00 19:30 sati Knjižnica Odjela za nastavničke studije (Gospić) pon čet: 9:00 18:00, pet: 9:00 15:00 Sveučilišna knjižnica u Zadru djeluje u okviru matične ustanove, Sveučilišta u Zadru, kao posebna ustrojbena jedinica sa svrhom djelotvornog i cjelovitog osiguranja uvjeta za realizaciju znanstveno-istraživačke, nastavne i obrazovne djelatnosti. U skladu sa Strategijom razvitka znanosti Sveučilišta u Zadru i primjereno potrebama studija i znanstveno-istraživačke djelatnosti koja se odvija na sveučilišnim odjelima i centrima razvija se i knjižnični fond i knjižnične usluge. Knjižnične usluge i aktivnosti primarno su usmjerene prema potrebama studenata i znanstveno-nastavnog osoblja Sveučilišta. Najveći broj korisnika dolazi iz redova studenata do 5800, zatim znanstvenonastavnog osoblja i zaposlenika Sveučilišta do 515 godišnje. Sveučilišna knjižnica u Zadru osigurava pristup svim dostupnim izvorima informacija relevantnim za zajednicu Sveučilišta u Zadru te pruža knjižnične usluge za potporu istraživanja, nastave, učenja i potreba sveučilišne zajednice, što i opravdava njezin česti sinonim - informacijsko središte Sveučilišta. Osim toga, razvija knjižničarsku struku i vještine, a svojim djelovanjem potiče različitosti u gledištima, mišljenjima i idejama. Čuvanjem i davanjem na korištenje svih znanstvenih i stručnih radova djelatnika Sveučilišta u Zadru doprinosi znanstvenom i kulturnom naslijeđu. Knjižnica je osnovana u jesen godine kada je s radom započeo i Filozofski fakultet u Zadru. Početkom godine na mjesto knjižničarke, a od godine voditeljice Knjižnice dolazi Mirjana Šokota i na tom mjestu ostaje do umirovljenja Tijekom ovog razdoblja uspostavila je temelje današnje Knjižnice i osposobila niz novih knjižničara. Knjižnica u osnutku nije posjedovala niti jedne jedine knjige, ali rasla je s Fakultetom. Najveći dio fonda formirao se kupnjom, ali i razmjenom te otkupom i donacijama privatnih zbirki. Usporedo s formiranjem Središnje knjižnice formirali su se i ogranci od kojih se po sadržaju i broju knjiga i pripadajućoj čitaonici odmah izdvojila Slavistička knjižnica, te uz nju Talijanistička knjižnica. Za postavljanje osnova Talijanističke knjižnice zaslužan je akademik Žarko Muljačić koji je uspostavio i razmjene publikacija s mnogim izdavačima u svojoj i drugim strukama. Otkup godine zbirke prof. dr. Marijana Tkalčića ( ), filozofa, estetičara i pedagoga, bio je prvi otkup jedne privatne zbirke. Zbirka dr. Tkalčića sadrži oko 700 svezaka iz područja filozofije, povijesti filozofije, logike, psihologije, etike, estetike, sociologije i pedagogije. Iduće, godi-

51 Zgrada Sveučilišta u Zadru Stari kampus Čitaonica Središnje knjižnice 49

52 ne, knjižnični je fond uvećan za 255 doniranih svezaka uglavnom slavističke literature iz naslijeđa dr. Petra Skoka. Ova donacija je u cijelosti smještena u Slavističku knjižnicu. Filozofski fakultet otkupio je privatnu zbirku dr. Ivana Grgića koja sadrži oko 639 svezaka raznolike historiografske literature, zatim klasičnu zbirku akademika Nikole Majnarića s preko svezaka knjiga, časopisa i muzikalija. Knjižnica je, prva u ovom dijelu Europe, počela primjenjivati Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga Eve Verone, čak i prije njegova objavljivanja godine, kao prvog nacionalnog pravilnika usklađenog s pravilima IFLA-e. To je bilo moguće zahvaljujući znanju koje je Eva Verona prenijela našim kolegicama u Zadru na poslijediplomskom studiju Pomoćne povijesne znanosti, usmjerenje Bibliotekarstvo. Izrada stručnog kataloga počela je 1957., predmetnoga godine, a prve predmetne odrednice biralo se u skladu s projektima i znanstveno-istraživačkim radom na Filozofskom fakultetu u Zadru. Već 70-ih godina pokazalo se da će Knjižnica brzinom rasta fonda i povećanjem broja korisnika uskoro prerasti namijenjeni joj prostor na trećem katu, pa se početkom preselila u dio današnjih prostora. Nakon što se Arheološki muzej iselio iz zgrade Filozofskog fakulteta, dio njegovih prostorija preuređen je u tada suvremeno opremljenu čitaonicu s 80 sjedećih mjesta te je 16. listopada 1986., na tridesetu obljetnicu djelovanja zadarskog Filozofskog fakulteta, predana Knjižnici na uporabu. Rusistička zbirka dr. Nikolaja Preobraženskog donirana je 1971., a većina od 490 svezaka pripala je Slavističkoj knjižnici. Akademik Žarko Muljačić donirao je vrijednu zbiru od 848 svezaka knjiga, 280 separata i 985 svezaka časopisa. Donacija je kao izdvojena zbirka smještena u spremištu Središnje knjižnice. Filozofski fakultet otkupio je privatnu zbirku prof. dr. Vojmira Vinje sa 158 svezaka knjiga iz područja lingvistike na francuskom jeziku, dio su fonda Sveučilišne knjižnice, a dostupne su na Odjelu za francuski jezik i književnost. U vrijeme Domovinskog rata Knjižnica je za korisnike bila otvorena koliko i zgrada Fakulteta. Radila je i čitaonica, djelatnici su obrađivali građu, polagali stručne ispite, obavljala se razmjena publikacija. Fond Knjižnice je, iz sigurnosnih razloga, bio djelomično premješten. Dio fonda Sveučilišne knjižnice čini i godine otkupljena privatna zbirka akademika Duje Rendića-Miočevića, koja sadrži oko svezaka raznolike arheološke literature, a smještena je na Odsjeku za arheologiju. Branimir Donat donirao je oko 300 knjiga iz svoje osobne knjižnice, uglavnom djela iz hrvatske književnosti i hrvatske književne povijesti te ruske književnosti i smještena je u Slavističkoj knjižnici. Fondacija Sabre donirala je oko knjiga iz povijesti, sociologije, politologije, informatike, filozofije, prava, povijesti i teorije književnosti, niz djela i priručnika iz američke i engleske književnosti itd. Fondacija Sabre je donirala godine i 600 naslova iz sestrinstva, psihologije i ekonomije. Knjižnični fond je obogaćen donacijom privatne zbirke dr. Pavla Tekavčića koja sadrži 1084 sveska knjiga i časopisa iz područja književnosti, jezikoslovlja, povijesti i teorije književnosti te kritičku literaturu. Kao zasebna zbirka smještena je u Talijanističkoj knjižnici, a na njenom uređenju sudjelovali su i studenti Odjela za knjižničarstvo. Odjelu za povijest umjetnosti je Sofija Petricioli darovala privatnu zbirku akademika Ive Petriciolija iz područja povijesti umjetnosti, arheologije i nacionalne povijesti. Donacija je dio fonda Sveučilišne knjižnice, a dostupna je na Odjelu za povijest umjetnosti. Sveučilišna knjižnica Salzburg (Austrija) donirala je godine oko knjiga Odjelu za francuske i iberoromanske studije. Rad na bogaćenju fonda pratila su događanja unutar knjižničarske profesije i sukladno tome osuvremenjivanje rada uvođenjem novih knjižničnih odjela i službi, zapošljavanjem novih djelatnika, a nadasve uvođenjem novih usluga za korisnike. Nakon preseljenja Odjela za geografiju, Odjela za kul- 50

53 turu i turizam i Stručnog odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece na Novi kampus i Knjižnica je godine na toj lokaciji, slijedeći potrebe korisnika, otvorila ogranak koji sadrži građu uglavnom iz područja informacijskih znanosti, komunikologije, geografije, pedagogije, a od nedavno i ekonomije i managementa te sestrinstva. Knjižnično poslovanje se bitno promijenilo godine uvođenjem računalne obrade i posudbe uz pomoć integriranog knjižničnog programa CRO- LIST. Računalni katalog izrađujemo na temelju Pravilnika i priručnika za izradbu abecednih kataloga Eve Verone i UNIMARC-a (međunarodne norme za strojno čitljivo katalogiziranje). Knjige, časopise te ostalu knjižnu i neknjižnu građu Knjižnica nabavlja kupnjom, zamjenom i darom. Knjižnični fond, koji danas prelazi preko svezaka (monografija i periodike), prvenstveno služi potrebama dodiplomskih i poslijediplomskih studija na Sveučilištu, kao i znanstveno-istraživačkom radu. Uz oko svezaka domaćih i stranih monografija (priručnici, udžbenici, enciklopedije i leksikoni, rječnici i drugo), te oko svezaka periodičnih publikacija, Knjižnica posjeduje i oko 600 svezaka rukopisne zbirke - magistarske i doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Zadru, odnosno Sveučilištu u Zadru te Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U fondu Knjižnice nalazi se 760 domaćih i 700 stranih naslova časopisa, od čega je tekućih domaćih naslova oko 183, a stranih 180. Knjižnični fond smješten je najvećim dijelom u spremištu Središnje knjižnice, te u ostalim odjelnim knjižnicama, a izgrađuje se prema potrebama studija. Fondom je obuhvaćena literatura iz područja anglistike, antropologije, arheologije, ekonomije, filologije, filozofije, geografije, germanistike, informacijskih znanosti, klasične filologije, medicine, pedagogije, poljodjelstva, pomorstva, povijesti umjetnosti, povijesti, prometa, psihologije, romanistike, slavistike, sociologije, turizma te će rasti i razvijati se sukladno razvoju znanstvenih i istraživačkih djelatnosti Sveučilišta u Zadru i sukladno potrebama svih korisnika Sveučilišne knjižnice. U knjižničnom fondu nalaze se privatne zbirke poznatih znanstvenika koje su otkupljene ili dobivene na dar. Tako naš fond sadrži dio zbirke akademika Petra Skoka, Žarka Muljačića i Nikole Majnarića, te dr. Ivana Grgića, dr. Marijana Tkalčića, dr. Nikolaja Fjodoroviča Preobraženskog, dr. Duje Rendića-Miočevića, dr. Ive Petriciolija i drugih. Dio fonda čine i vrijedne donacije: ISIP-a, Sabre fondacije, Američkog veleposlanstva, Austrijskog kulturnog centra, British Councila, Sveučilišne knjižnice Salzburg i drugih inozemnih donatora. Korisnici mogu pristupiti i velikom broju elektroničkih izvora informacija, online baza podataka (bibliografskih, citatnih i s cjelovitim tekstom), te većem broju elektroničkih časopisa. Iz ponude online baza podataka, prema značaju i popularnosti među našim korisnicima, izdvajamo sljedeće: EBSCOHost, OVID i Web of Science. Fond Slavističke knjižnice iznosi oko knjiga. U fondu se nalazi brojna uglavnom slavistička literatura iz područja književnosti, jezikoslovlja, stilistike, povijesti i teorije književnosti te kritička literatura. Talijanističku knjižnicu čini fond od naslova iz područja književnosti, jezikoslovlja, povijesti i teorije književnosti te kritička literatura, a nedavno je Knjižnica obogaćena donacijom od oko knjiga dr. Pavla Tekavčića. Knjižnica Odsjeka za francuske studije ima više od naslova iz francuske književnosti te oko 600 naslova književne kritike, antologija, izbora tekstova, biografija itd. U maloj čitaonici dostupno je i oko 60 rječnika i enciklopedija (Larousse, Robert, Hachette). U profesorskim kabinetima nalazi se specijalistička literatura iz opće i francuske lingvistike, povijesti jezika, romanistike, semantike, sintakse, morfologije, fonetike, sociolingvistike i semiologije. Većina fonda Knjižnice na Novom kampusu sadrži građu iz područja informacijskih znanosti, komunikologije, geografije, pedagogije, ekonomije i medicine. Sve knjige smještene su prema stručnim 51

54 područjima i izložene u otvorenom pristupu, tako da korisnik može i bez pomoći knjižničara doći do željene građe. U godini Sveučilišnoj knjižnici u Zadru pridružila se i Knjižnica Odjela za nastavničke studije koja djeluje u sastavu Odjela od njegova osnivanja godine kada je u Gospiću, kao nasljednica učiteljske škole, osnovana Pedagoška akademija. Prostor Knjižnice podijeljen je na posudbeni dio i čitaonicu, a knjige su smještene prema stručnim područjima i izložene u otvorenom pristupu. U skladu sa svojim temeljnim zadaćama Knjižnica gradi svoj fond na temelju ispitne, znanstvene i stručne literature, te referentne zbirke. Ukupni fond Knjižnice iznosi svezaka knjiga (8.174 naslova), 957 naslova časopisa (u pretplati 27 tekućih naslova). Sveučilišna knjižnica je organizirala rad kroz nekoliko odjela. Zadaće Odjela za nabavu i izgradnju zbirki su izrada i provođenje nabavne politike Knjižnice koja uključuje sustavno prikupljanje knjižne i neknjižne građe kupnjom, razmjenom i darom te prikupljanje izdanja Sveučilišta. U Odjelu se prikupljaju i analiziraju zahtjevi korisnika u svezi s knjižničnom građom, koordinira se nabava za sve ogranke Sveučilišne knjižnice, evidentira se i inventarizira pristigla građa, izrađuju se bilteni prinova, procjenjuje se kvaliteta fonda i obavlja se njegovo pročišćavanje, provodi se revizija i otpis građe. Ovaj Odjel također vrši razmjenu izdanja sveučilišnih monografija s drugim ustanovama te izgrađuje digitalnu zbirku Sveučilišne knjižnice. Odjel za obradu građe obavlja obradu svih vrsta publikacija (monografskih, periodičkih, kartografskih, elektroničkih, itd.), izradu bibliografskih i normativnih zapisa prema nacionalnim i međunarodnim knjižničnim standardima, te kooperativnu katalogizaciju. Također obavlja redakture i kontrole elektroničkog kataloga, sadržajnu analizu knjižnične građe za potrebe klasifikacije i predmetnu obradu. Zadaće pododjela Obrade periodike su nabava, reklamacija, inventarizacija, kontinuacija i katalogizacija periodike kao i izrada analitike, te uspostavljanje, evidentiranje i vođenje razmjene periodičkih izdanja Sveučilišta s drugim ustanovama. Odjel za rad s korisnicima, čije su sastavnice Odjel informacijske službe i međuknjižnične posudbe i Odjel posudbe, osigurava korisnicima dostupnost tiskanim i digitalnim zbirkama Sveučilišne knjižnice te zbirkama drugih knjižnica u zemlji i inozemstvu kroz knjižničnu i međuknjižničnu posudbu, omogućava korištenja izvora informacija u prosto- Dolje i desno: detalji arhitektonsko-urbanističkog projekta nove Sveučilišne knjižnice 52

55 rijama Sveučilišne knjižnice te pribavlja i pruža opće, znanstvene i stručne informacije. Djelatnici Odjela pripremaju i provode različite oblike knjižnične edukacije u cilju informacijskog obrazovanja i osposobljavanja korisnika za samostalno korištenje usluga Knjižnice, pomažu pri pretraživanju stranih i domaćih znanstvenih baza podataka, uređuju mrežne stranice Knjižnice, pripremaju promotivne programe te organiziraju i izrađuju profil za selektivnu diseminaciju informacija. Osnovna je uloga Odjela za održavanje knjižničnog računalnog sustava održavanje softvera za knjižnično poslovanje, mrežnih stranica, digitalnog repozitorija, informatičke opreme te elektroničkih alata za učenje na daljinu. Zadaće ovog Odjela su planiranje, razvoj i implementacija računalnih aplikacija za unaprjeđenje knjižničnog poslovanja kao i informatička podrška i obuka svih djelatnika i korisnika knjižnice. Sveučilišna knjižnica ima četiri čitaonice, što u Središnjoj knjižnici, što u ograncima. Čitaonica Središnje knjižnice raspolaže s 80 sjedećih mjesta i 8 računala sa slobodnim pristupom internetu. U ogranku, knjižnici Novog kampusa korisnici se mogu služiti referentnom zbirkom u čitaonici s 18 sjedećih mjesta. Postoji još i informatička čitaonica s 10 računala i slobodnim pristupom internetu. U ogranku Slavistička knjižnica nalazi se čitaonica koja može primiti 40 korisnika, a Talijanističkoj knjižnici pripada mala čitaonica s 10 sjedećih mjesta. Djelatnici Sveučilišne knjižnice aktivno sudjeluju u svim većim događanjima u organizaciji Sveučilišta, od obilježavanja godišnjica, obljetnica, pa do organizacije predavanja i edukacije korisnika. Fond Sveučilišne knjižnice raste, usluge su sve brojnije, a broj korisnika se povećava iz godine u godinu te se ukazuje potreba za većim, suvremenijim prostorom. Nakon što je u ljeto izabrano idejno rješenje za novu zgradu Sveučilišne knjižnice, s radošću i nestrpljenjem očekujemo njegovu realizaciju. Renata Oštarić i Mirta Matošić Literatura: P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb: Društvo bibliotekara Hrvatske, M. Paljetak. Razvoj knjižnog fonda. Dvadeset godina Filozofskog fakulteta u Zadru : Zadar. Filozofski fakultet, P. Galić. Mirjana Šokota, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 1995, (38), 1-4, R. Oštarić, M. Matošić. Sveučilišna knjižnica. Sveučilište u Zadru : o desetoj obljetnici obnove. Zadar. Sveučilište,

56 Kolan Pag Gračac Ražanac Novigrad Obrovac Kali Zadar Benkovac Sali Biograd Mreža narodnih knjižnica Zadarske županije 54

57 Na području Zadarske županije djeluje ukupno jedanaest narodnih knjižnica. Uz Gradsku knjižnicu Zadar, kao županijsku matičnu ustanovu za narodne knjižnice, djeluju još četiri gradske i šest općinskih narodnih knjižnica. Mrežu knjižničnih usluga dodatno upotpunjuju knjižnični ogranci Arbanasi, Bili brig, Crno i Ploča, knjižnični stacionar na otocima Silbi i Olibu i bibliobus Gradske knjižnice Zadar. Područje Zadarske županije administrativno je podijeljeno na trideset i četiri jedinice lokalne samouprave, šest gradova i dvadeset i osam općina. Uz spomenutih jedanaest jedinica u kojima djeluju narodne knjižnice, knjižnične usluge dostupne su putem pokretne knjižnice - bibliobusa u još jedanaest općina Zadarske županije. Među njima su i neka ruralna naselja na administrativnom području gradova Benkovca i Obrovca te Općine Gračac čijim je stanovnicima zbog udaljenosti ili prometne izoliranosti otežano korištenje lokalne narodne knjižnice. U općinama i gradovima koja obilazi, bibliobus ima ukupno trideset i četiri stajališta, koja su organizirana pored mjesne ili područne škole, odnosno mjesnog središta (blizu crkve, dućana, tržnice i sl.). S druge strane, čak dvanaest jedinica lokalne samouprave na svom području nema nikakav organizirani oblik narodne knjižnice. Među njima je šest otočnih općina i jedan grad (Nin). Podatci o postojećoj mreži narodnih knjižnica mogu se iskazati i kroz podatke o dostupnosti knjižničnih usluga stanovnicima Zadarske županije, iz čega proizlazi da su od ukupno stanovnika Zadarske županije usluge narodnih knjižnica i bibliobusa dostupne za stanovnika (82 %), dok stanovnika (18 %) nema mogućnosti korištenja knjižničnih usluga na svom području. Problem slabo razvijene mreže knjižničnih usluga posebno je izražen u zapadnom dijelu Zadarske županije i na otocima. Taj problem na području manjih i udaljenijih otoka Gradska knjižnica Zadar u posljednje vrijeme nastoji prevladati modelom knjižničnih stacionara Međutim, ovaj model primjenjiv je na manja, slabije nastanjena (otočna) mjesta, dok su općinska i gradska središta zakonom obvezna organizirati narodnu knjižnicu. Narodne knjižnice Zadarske županije, na dan 31. prosinca godine, raspolagale su s ukupno m 2 prostora. U njihovim fondovima nalazilo se ukupno svezaka knjiga, što iznosi 2,4 knjige po stanovniku. K tome, knjižnični fond činilo je i jedinica neknjižne građe (multimedijalna građa, igračke, muzikalije, karte i elektronička građa) što je 0,15 jedinica po stanovniku. Vrlo je neujednačena zastupljenost ove građe po knjižnicama, što se može vidjeti iz prikaza svake pojedine knjižnice. U narodne knjižnice Zadarske županije u godini bilo je učlanjeno korisnika ili 11,23 % stanovnika. Sve narodne knjižnice u Zadarskoj županiji koriste računalni program Crolist i umrežene su u Skupni katalog knjižnica Zadarske županije. U ovom Vodiču su narodne knjižnice predstavljene kroz osnovne podatke o njihovom prostoru, fondu, korisnicima i programima. te pripadajućim standardima, a u uvodu je kratki povijesni prikaz svake suvremene narodne knjižnice. Uvodni tekst i tekstove o narodnim knjižnicama napisale Nada Radman i Martina Dragija Ivanović (osim teksta o Gradskoj knjižnici Zadar). ( ) ( ) Zakon o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09) Standardi za narodne knjižnice u RH (NN 58/99) 55

58 Gradska knjižnica Zadar Stjepana Radića 11b, Zadar tel , , fax ravnatelj: mr. sc. Ivan Pehar radno vrijeme: pon pet: 8:00 19:30, sub: 8:00 13:00 Ogranak Bili brig Put Pudarice 15: tel radno vrijeme (Bili brig): pon pet: 8:00 19:00 prva subota u mjesecu: 8:00 13:00 Ogranak Arbanasi Nadbiskupa Vicka Zmajevića 12a: tel Ogranak Crno Crno 145: tel Ogranak Ploča Put Ploča bb: tel radno vrijeme (Arbanasi, Crno, Ploča): pon, sri, pet: 8:00 15:00, uto i čet: 12:00 19:00, prva subota u mjesecu: 8:00 13:00 Gradska knjižnica Zadar 56 Bibliobus: Gradska loža, prvo sjedište Knjižnice Gradska knjižnica Zadar otvorila je svoja vrata korisnicima u siječnju godine u prostoru Kneževe palače na Poluotoku u dramatičnim, danas teško pojmljivim, okolnostima Zadra porušenog bombardiranjem u Drugom svjetskom ratu. U rad je krenula s ravnateljem i jednim djelatnikom, a Zadar je tada brojio oko stanovnika. Do preuređenja godine Knjižnica djeluje u svega 200 m 2 prostora. Tada se površina Knjižnice udvostručuje, a uvodi se i nekoliko novina u poslovanju i uslugama za korisnike. Najvažnija su uvođenje otvorenog pristupa knjigama za korisnike Knjižnice, otvorenje zasebnog dječjeg odjela i uvođenje cjelodnevnog radnog vremena. U to vrijeme počinje se i s organizacijom književnih susreta. Knjižnica se tijekom osamdesetih godina privremeno širi ograncima u Kalima na otoku Ugljanu i gradskom predjelu Ričine. Nažalost, početkom Domovinskog rata godine Gradska knjižnica Zadar biva pogođena s osam projektila od kojih su eksplodirala četiri nanijevši veliku štetu zgradi Kneževe palače. Na sreću nije došlo do požara pa je veći dio knjižnog fonda sačuvan. Zid pročelja odvojio se od ostatka zgrade, a nastala pukotina proširila se do te mjere da je kroz nju bilo moguće vidjeti prolaznike na Kalelargi. Zgrada je učvršćena unutarnjom i vanjskom konstrukcijom sastavljenom od drvenih greda. U takvim uvjetima Knjižnica je nastavila poslovanje s uvjerenjem da se može sačuvati veza između knjige i čitatelja, tj. da se preko knjiga uvelike

59 može održavati moral svih uzrasta tadašnjih članova. Trećina starijih djelatnika Knjižnice je umirovljena, a zapošljava se novi mlađi kadar koji se usmjerava na stručno usavršavanje. Od godine Knjižnica prvi put ima preko 20 zaposlenih. Knjižnica djeluje u Kneževoj palači do kraja godine, kada se seli s Poluotoka, a od djeluje u prostoru u Ulici Stjepana Radića. Radi se o bivšem vojnom objektu, trokrilnoj prizemnoj zgradi (građenoj između dva svjetska rata za časnički klub, u sklopu kompleksa talijanskih vojarni). Do Domovinskog rata zgrada je bila u krugu topničkog školskog centra bivše JNA. Projektirana je nenametljivo i neutralno, pa je prenamjena za potrebe knjižnice bila jednostavnija. U tome je sudjelovalo dvadesetak stručnjaka različitih profila, koji su pridonijeli tome da Gradska knjižnica Zadar ubrzo postane hrvatskim modelom pučkog knjižničarstva na prijelazu stoljeća. Adaptacijom zgrade i poveziva- Dječji odjel, otvoren godine Desno: Kneževa palača poduprta skelama (90-ih godina 20.st) Dolje: Kneževa palača, listopad

60 Naslovnica monografije o Gradskoj knjižnici Zadar, objavljene god. njem dvaju bočnih krila ostakljenim transparentnim paviljonom dobiven je dodatni prostor koji je staklenim hodnikom povezan s kafeterijom li.bar. Na taj način oblikovano je unutarnje dvorište pogodno za ljetnu kavanu i druge aktivnosti na otvorenome. Hortikulturna rješenja okoliša s obiljem zelenila stvaraju ugodan i svježi ambijent. Unutrašnje uređenje Knjižnice je nenametljivo i funkcionalno i premda je svaki dio prostora opremljen specifičnom opremom i namještajem, ukupni dojam odaje cjelovito oblikovnu zamisao. Teško je uspoređivati sva dosadašnja razdoblja poslovanja Gradske knjižnice Zadar u različitim društvenim prilikama, od obnove poratnog Zadra pedesetih, razvoja grada do kraja osamdesetih godina dvadesetog stoljeća do Domovinskog rata i ponovnog zadarskog uzleta nakon milenijske smjene. Zadarska Gradska knjižnica je uvijek bila odraz društvene sredine, ali je od uspostave hrvatske države doživjela temeljitu reorganizaciju anticipirajući duh novog vremena. Gradska knjižnica Zadar ispunjava svoju zadaću središnje posudbene gradske knjižnice djelujući na lokacijama u Ulici Stjepana Radića, gradskim četvrtima Bili brig (od 1992.), Ploča, Crno (od 2007.), Arbanasi (od 2008.) i bibliobusu (od 2006.). Zadar danas (2012.) broji oko stanovnika, a Gradska knjižnica sa svoja 44 djelatnika svojim uslugama opslužuje dvadesetak tisuća korisnika na središnjoj lokaciji, ograncima i bibliobusu. Usluge Gradske knjižnice brojne su: pored posudbe knjiga, glazbe, filma i multimedijalne građe ona djeluje i kao središte zajednice pomažući organizaciju mnogobrojnih udruga građana i sudjelujući u brojnim međuinistitucionalnim projektima. U posljednjih desetak godina Knjižnica je na taj način poslužila, poduprla, najavila i zabilježila nekoliko tisuća događanja (predavanja, recitala, izložbi fotografija, plakata i umjetničkih slika, predstavljanja brojnih knjiga i časopisa, seminara, koncerata, sastanaka, godišnjih skupština, tribina, tečajeva, projekcija dokumentarnih, igranih i animiniranih Zgrada u Ul. S. Radića, sjedište Gradske knjižnice Zadar od godine. 58

61 filmova, probi, igrokaza, lutkarskih predstava, izložbi knjiga i slikovnica iz fonda, izložbi dječjih radova, plesnih točki, ekoloških tribina, tečajeva itd.), zbog čega se, držimo opravdano, smatra središtem zajednice u kojoj se nalazi. Podatci poput popisa događanja objavljivani u godišnjim izvješćima Knjižnice od do rječito govore o zadarskom životu zadnjih desetak godina. Neminovno je da se dogodio i obrnuti utjecaj utjecaj Knjižnice na zajednicu. U novom prostoru novi su i cijeli odjeli poput Studijske čitaonice, Dječjeg odjela, Zavičajne zbirke i Glazbene zbirke s mogućnošću korištenja i posudbe glazbene građe. Uz aktualan fond konvencionalne građe na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku Odjel za odrasle ponudio je i nekonvencionalnu građu i korištenje računala. Spomenimo na ovome mjestu da je Gradska knjižnica Zadar prva u potpunosti automatizirana hrvatska pučka knjižnica i da ima web-stranicu s pretraživim katalogom od godine. Javno dostupna besplatna računala za korištenje interneta za korisnike uvedena su godine. U Igraonici Dječjeg odjela omogućen je kreativan rad djece u prisutnosti roditelja kako bi zajedno provodili vrijeme uz igru i knjigu. Osim toga, u Kutak za roditelje izdvojena je literatura o odgoju djece namijenjena roditeljima, odgajateljima i drugima koji se bave djecom. Uvedene su i radionice za djecu do treće godine sa ciljem socijalizacije djece i roditelja. Gradska knjižnica Zadar sjedište je zajedničkoga virtualnoga kataloga knjižnica Zadarske županije od kada je samostalno krenula u projekt izgradnje i održavanja Skupnog kataloga knjižnica Zadarske županije u cilju postizanja boljeg učinka, funkcionalnosti, kontrole kvalitete i financijske uštede u zajednici. Katalog sačinjavaju udruženi katalozi narodnih, školskih i specijalnih knjižnica. Projekt umrežavanja trenutno uključuje dvadesetak knjižnica, a poslužio je kao model za druge županije. Među najzaslužnijima za izgradnju računalne mreže knjižnica, ali i za izgradnju i uređenje pravih knjižnica opipljivih u prostoru je Županijska matična službe za narodne i školske knjižnice ili jednostavno Matična služba Gradske knjižnice Zadar potpomognuta ravnateljem i djelatnicima Službe obrade. Godine nakon preseljenja Knjižnice (1999. godine) predstavljaju najuspješnije godine u cjelokupnoj povijesti Gradske knjižnice Zadar, a Knjižnicu čine najisplativijom zadarskom poslijeratnom društvenom investicijom. Knjižnica se od početka pozicionirala kao čimbenik i promicatelj urbanog identiteta i autentičan iskorak našega grada u 21. stoljeće. Iskorak preko mosta, iz već tijesnog okvira povijesne jezgre Poluotoka, jedan je od prvih znakova ponovnog razvoja Zadra nakon Domovinskog rata. Bibliobus Gradske knjižnice Zadar, kupljen i opremljen godine, predpristupnim sredstvima EU 59

62 Knjižnica se u poslovanju povodi za definiranom Izjavom o poslanju. U duhu te Izjave Knjižnica organizira aktivnosti u području cjeloživotnog učenja, poticanja čitanja, senzibilizacije za probleme zajednice, brige o baštini. U ovom se kontekstu ističu programi kao Morski utorak, Projekt Perpetuum (dostava knjiga na kućne adrese, besplatne instrukcije za učenike slabijeg imovinskog stanja, računalno opismenjavanje umirovljenika, itd.), Projekt Delmata. Knjižnica ne bi mogla sve nabrojane i druge aktivnosti realizirati samo sa zaposlenim kadrom. Srećom, u posljednje vrijeme velik je interes građana za volontiranje u Knjižnici. Trenutno je u Knjižnici angažirano preko pedeset volontera na različitim aktivnostima korisnim za zajednicu. U posljednjih petnaestak godina Gradska knjižnica Zadar postala je uzor mnogim hrvatskim knjižnicama, a među europskim se smatra primjerom dobre prakse. Gradska knjižnica Zadar profilirala se kao aktivna i prepoznatljiva zadarska kulturna institucija, prisutna u medijskom i stručnom prostoru Hrvatske. Prigodom obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica (11.11.) Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelilo je priznanje Knjižnica godine Gradskoj knjižnici Zadar. U obrazloženju Društva stoji: Gradsku knjižnicu Zadar odlikuje kvaliteta djelovanja kojom se svrstala među najznačajnije narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Njezine usluge i programi rada u potpunosti su okrenuti zajednici u kojoj knjižnica djeluje, inovativni i usmjereni koliko na trenutačne potrebe knjižnične zajednice, toliko i na budućnost. Gradska knjižnica Zadar svojim programima obrazovanja korisnika za različite zahtjeve i potrebe, odgojnom i kulturnom djelatnošću te ustrajnošću održavanja visoke razine djelatnosti i javne vidljivosti, participiranja i inkluzije u prostoru grada i sredine, postavlja uzoran model knjižnice u zajednici i kao takva, po jednoglasnom mišljenju Povjerenstva, kao prvi dobitnik priznanja Knjižnica godine predstavlja najbolji izbor, temelj i standard za buduća dodjeljivanja priznanja Knjižnica godine. (Iz obrazloženja Hrvatskog knjižničarskog društva. Prema: novosti/odabrana_novost/508/ ( ) Mladen Masar 60 Neki od brandova koji su Gradskoj knjižnici Zadar donijeli prepoznatljivost proteklih desetak godina: a Permanentno obrazovanje kroz razmjenu znanja u Gradskoj knjižnici Zadar KLUBovi ČITATELJA Digitalizacijski projekt Zadar čita

63 Lijevo: Priznanje HKD-a Knjižnica godine (rad dizajnera Aljoše Brajdića) Desno: dočitnica (straničnik, bookmarker) s motivom vizualnog rješenja Knjižnica godine Dolje: Mnoštvo okupljeno na središnjoj svečanosti Dana hrvatskih knjižnica u Zadru 11. studenoga godine Trenutak dodjele priznanja Knjižnica godine, Gradska knjižnica Zadar Predsjednica HKD-a Marijana Mišetić i ravnatelj Gradske knjižnice Zadar, Ivan Pehar Knjižnica godine Gradska 2012 knjižnica Zadar 11. studenoga Dan hrvatskih knjižnica 61

64 Gradska knjižnica Benkovac Šetalište kneza Branimira Benkovac tel fax ravnatelj: Mile Marić radno vrijeme: pon pet: 07:30 19:00 sub: 08:00 12:00 ravnokotarskom središtu Benkovcu, s U stanovnika, Knjižnicu je osnovao Grad Benkovac godine. Nosila je naziv Narodna knjižnica i čitaonica, a djelovala je kao ustanova u sastavu Narodnog sveučilišta Benkovac. Za vrijeme Domovinskog rata knjižnična zgrada i fond su pretrpjeli znatna oštećenja. Odmah nakon oslobođenja Benkovca iz zatečenog fonda izlučene su neoštećene knjige, koje su potom - u suradnji s Matičnom službom za narodne i školske knjižnice Zadarske županije - stručno obrađene. Knjižnica je ponovno počela raditi godine, ali kao ustanova pri Gradu Benkovcu. Odlukom Gradskog vijeća Benkovca od 23. ožujka g. osnovana je samostalna ustanova Gradska knjižnica Benkovac. Privremeno je bila smještena u nacionaliziranoj kući, neprimjerenom prostoru od svega 92 m². Godine Knjižnica je uselila u lijepu novouređenu zgradu u središtu Benkovca veličine 600 m 2 čiju su adaptaciju financirali Grad Benkovac, Zadarska županija i Ministarstvo kulture RH. Svečanim otvorenjem nove zgrade, ministar kulture Božo Biškupić označio je početak obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige godine. Knjižnica u potpunosti udovoljava propisima Standarda za narodne knjižnice u RH po veličini prostora, organizaciji knjižničnih sadržaja i opremljenosti knjižničnim namještajem i teh- Gradska knjižnica Benkovac 62

65 ničkom opremom te spada u red suvremenijih narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. U prizemlju zgrade nalaze se glazbeni odjel, dječji odjel, računalna učionica i multimedijalna dvorana, na katu su studijska čitaonica, čitaonica dnevnog i tjednog tiska, odjel za odrasle i odjel za predškolski uzrast, a u potkrovlju zgrade je spremište za knjige i radni prostor za stručno osoblje. Korisnici Knjižnice su stanovnici šireg područja grada Benkovca. U g. Knjižnica je imala 719 članova među kojima je bilo podjednako djece (333) i odraslih (376) korisnika. Posjeduje vrlo kvalitetan raznovrstan knjižnični fond s ukupno knjižničnih jedinica. Najbrojnije su knjige ( svezaka), dok neknjižni fond sadrži jedinica. Knjižnica ima zavičajnu zbirku u kojoj se trenutno nalazi 50 naslova, uglavnom knjižnih. Korisnicima je ponuđeno 12 naslova dnevnih i tjednih novina, te časopisa. Poslovanje je automatizirano. U Knjižnici radi pet stručnih osoba, od kojih su 4 dipl. knjižničara (uključujući i ravnatelja) i 1 pomoćni knjižničar. Gradska knjižnica Benkovac provodi raznovrsne animacijske aktivnosti za djecu i odrasle. Preseljenjem u novi prostor postala je nezaobilazna institucija u oblikovanju kulturnog života šireg područja grada Benkovca. Knjižnica redovito priređuje književne susrete, likovne izložbe, sudjeluje u emisijama benkovačkog radija, surađuje s osnovnim i srednjim školama te s drugim ustanovama, kulturnim društvima i udrugama s benkovačkog područja. Od programa namijenjenih određenoj korisničkoj populaciji posebno su dobro prihvaćeni programi za branitelje: predstavljanja knjiga, predavanja i izložbe s tematikom Domovinskog rata. 63

66 Gradska knjižnica Biograd n/m 64 Gradska knjižnica Biograd na Moru Šetalište kneza Branimira Biograd na Moru tel fax ravnateljica: Jelka Sipina radno vrijeme: pon, sri, pet: 8:00 15:00 uto, čet: 14:00 20:00 sub: 8:00 13:00 U Biogradu na Moru, gradu s stanovnika, Gradska knjižnica je osnovana godine u sastavu Narodnog sveučilišta. Do godine djelovala je u vlažnom prostoru od 25 m 2, kada se seli u veći prostor od 120 m 2 u kojemu je i danas. Sredinom 80-ih godina prostor je postao tijesan i započelo se s prvim improvizacijama, a veće ulaganje u prostor izvršeno je 2000./2001. godine. Uređuje se prostor čitaonice, sanira vlaga te postavljaju računala za korisnike. Problem nedostatka prostora i dalje je najveći problem ove Knjižnice. Godine Knjižnica se odvaja od Pučkog otvorenog učilišta Biograd n/m i postaje samostalna javna ustanova. Uz stanovnike grada Biograda n/m, Knjižnici gravitiraju i stanovnici okolnih mjesta (Pakoštane, Sv. Filip i Jakov, Turanj, Sv. Petar, Vrana otočna mjesta Tkon, Pašman, Kraj, Neviđane i dr.). Knjižnični fond čini svezak knjiga, a zastupljene su sve vrste literature: beletristika, znanstvena i popularno-znanstvena literatura, literatura za djecu i priručna literatura. Korisnicima je dostupno 17 naslova novina i časopisa. Zavičajna zbirka je u nastajanju i broji 52 naslova. U godini Knjižnica je imala 811 članova među kojima je odraslih korisnika 535, a djece i mladih do 18 godina 276. Knjižnično poslovanje je u potpunosti automatizirano pa Knjižnica ima i cjelovit, mrežno dostupan katalog. U Knjižnici rade tri stručne osobe, od kojih su 2 dipl. knjižničara i 1 pomoćni knjižničar. Knjižnica aktivno surađuje sa svim odgojnoobrazovnim institucijama u gradu i s Radiom Biograd n/m. Posebnu pažnju posvećuje promicanju čitanja. U Knjižnici djeluje Klub čitatelja za mlade 15 plus, a Knjižnica sudjeluje u manifestaciji Zadar čita kao njezin nositelj na biogradskom području, redovito priređuje književne susrete, edukativna predavanja i sl. Različitim kulturnim programima Knjižnica obilježava važnije datume tijekom godine. Posebno bogat kulturni program Knjižnica priređuje tijekom Mjeseca hrvatske knjige, a jedan od tradicionalnih događaja povodom ove manifestacije je i organizirani dolazak učenika prvih razreda osnovne škole i njihovo besplatno učlanjenje u Knjižnicu.

67 Knjižnica i čitaonica Gračac Knjižnica i čitaonica Gračac Nikole Tesle Gračac tel fax knjiznica.i.citaonica.gracac@zd.t-com.hr ravnatelj: Božidar Drobac zimsko radno vrijeme: pon, sri, pet: 08:00 15:00 sati uto: 12:00 19:00 sati prve dvije subote u mjesecu: 08:00 13:00 sati ljetno radno vrijeme: pon-pet: 8:00-14:00 sati; 18:00-20:00 sati L ička općina Gračac ima stanovnika, a Knjižnica i čitaonica Gračac osnovana je godine pri Centru za kulturu Gračac; s radom je započela godine. Nakon Domovinskog rata Knjižnica i čitaonica Gračac postaje samostalna ustanova. Obnovljena je godine, opremljen je prostor, nabavljena knjižnična građa i zaposlen jedan diplomirani knjižničar, sve uz financijsku pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Zadarske županije i Općine Gračac, te stručnu pomoć Gradske knjižnice Zadar. U jedinstvenom knjižničnom prostoru od 160 m² organizirani su odjeli za djecu i odrasle korisnike te prostor za čitaonicu. Knjižnica ima razvijenu suradnju s Veleposlanstvom SAD-a u RH zahvaljujući kojoj je ostvarila brojne donacije u opremi, knjigama i različitim kulturnim sadržajima. Knjižnični fond sadrži knjižničnu jedinicu od kojih se pretežit dio odnosi na knjižnu građu, svezaka. U Knjižnici su dostupni časopisi za djecu Modra lasta i Smib. Zavičajna zbirka trenutno ima 43 knjige, a obuhvaća građu koja s različitih aspekata govori o životu u Lici, njezinim znamenitim osobama ili autorima s ličkoga područja. U godini Knjižnica je imala 253 člana od kojih je najviše djece i mladih do 18 godina (157), dok je odraslih članova bilo 96. U tijeku je unos knjižnične građe u elektronski katalog nakon čega se planira potpuna automatizacija knjižničnog poslovanja. Uz ravnatelja (VSS) u Knjižnici radi samo 1 stručna osoba (pomoćna knjižničarka). Knjižnica i čitaonica Gračac jedina je narodna knjižnica u ličkom dijelu Zadarske županije. U njoj se redovito priređuju književni susreti i popularna predavanja, obilježavaju se značajnije godišnjice, posebno one koje su vezane uz lokalnu povijest (npr. sportske manifestacije u spomen na Marijana Matijevića). Veliku pažnju posvećuje aktivnostima promicanja čitanja pri čemu aktivno surađuje sa svim odgojno-obrazovnim institucijama u Općini. Tijekom manifestacije Mjesec hrvatske knjige priređuju se brojna događanja, uglavnom za školsku djecu. Posljednjih godina Knjižnica se pridružila manifestaciji promicanja čitanja, Zadar čita, kao nositeljica čitalačkih aktivnosti na svom području. 65

68 Narodna knjižnica Kali Trg Marnjiva Kali tel./ fax ravnateljica: Duška Kolega radno vrijeme: pon-čet: 13:30-19:30; pet: 8:00-14:00; prva subota u mjesecu: 8:00-12:00 (srpanj i kolovoz: pon-čet: 08:00-12:00 i 18:00-20:00, pet: 08:00-14:00 sati) Općina Kali ima stanovnika, a Knjižnica u Kalima osnovana je šezdesetih godina prošlog stoljeća. Godine prostor Knjižnice je uređen i moderno opremljen. Od do godine djeluje u sastavu Gradske knjižnice Zadar kao njezina područna knjižnica, a do osnivanja Narodne knjižnice Kali kao samostalne kulturne ustanove godine, djelovala je pri Općini Kali. Knjižnica je smještena na katu zgrade nekadašnjeg Doma kulture pa je pristup starijim osobama i osobama s invaliditetom otežan. U jedinstvenom knjižničnom prostoru od 80 m² organizirani su odjeli za djecu i odrasle korisnike te prostor za čitanje, dok spremišni prostor dijeli s Ogrankom Matice hrvatske Kali. Zbog nedostatka prostora fond nije pregledno raspoređen. Prostor je u skladu s propisima Standarda* u pogledu opremljenosti knjižničnim namještajem i tehničkom opremom. Narodna knjižnica Kali jedina je narodna knjižnica na otocima Ugljanu i Pašmanu, stoga Knjižnicu koriste i stanovnici drugih otočnih mjesta. U godini u Knjižnicu je bilo upisano 205 korisnika među kojima su pretežno djeca i mladi do 18 godina (132 korisnika), dok je odraslih korisnika bilo 73. Knjižnica posjeduje svezaka knjiga i 72 jedinice neknjižne građe*. Korisnicima su ponuđena 3 naslova tekuće periodike: Zadarska smotra, Drvo znanja i Maslina. U Knjižnici radi 1 stručna osoba na poslovima dipl. knjižničara, koja je i ravnateljica ustanove. Knjižnica surađuje s mjesnim dječjim vrtićem i osnovnom školom, dok programe za odrasle korisnike, popularna predavanja, izložbe i književne susrete priređuje u suradnji s udrugom Kualjska žena i Ogrankom Matice hrvatske Kali. Narodna Knjižnica Kali 66

69 Općinska knjižnica Šime Šugar Ivanov Kolan Bartula Kašića 10, KOLAN tel fax Općinska knjižnica Šime Šugar Ivanov Kolan v.d. ravnateljica: Ana Gligora radno vrijeme: pon, sri, čet, pet: 07:00-15:00 sati uto: 15:00-19:00 sati prva subota u mjesecu: 09:00-13:00 sati S amo dvije godine od osnutka Općine Kolan, godine, mlada je Općina, od 821 stanovnika, donijela odluku o osnivanju Knjižnice. Uređen je prostor u zgradi stare škole koji je potom opremljen knjižničnim namještajem. Tijekom osnivačkog razdoblja Općina je redovito surađivala s Matičnom službom Gradske knjižnice Zadar čiji su djelatnici odabrali i obradili inicijalni fond buduće knjižnice. U listopadu godine svečano je otvorena Općinska knjižnica u Kolanu koja je dobila ime po pjesniku Šimi Šugaru Ivanovu. Knjižnica djeluje u malome jedinstvenom prostoru od 56 m² u kojemu su smješteni svi knjižnični sadržaji i bogata oprema s 10 računala s pristupom internetu za korisnike. S obzirom da se radi o mlađoj narodnoj knjižnici, fond od svezaka knjiga i 96 jedinica neknjižne građe može se smatrati bogatim, a tu je i zavičajna zbirka od 84 naslova. Neki od njih su Rječnik kolanjskog govora i Toponimija otoka Paga (kolanjskog autora Ivana Oštarića), zatim Radovan i Ljudmila, Duhovna oporuka, Vila Hrvatica (kolanjskog pučkog pjesnika Berta Krešimira Balabanića) i dr. Korisnicima su dostupni časopisi (Vijenac, Kozarski i ovčarski list, Meridijan te PC-chip). Knjižnica ima elektronski katalog, a u pripremi je prijelaz na potpuno automatizirano knjižnično poslovanje. Članstvo u Knjižnici i sve knjižnične usluge su besplatne, što je rijedak primjer u domaćoj knjižničarskoj praksi. Knjižnica je u godini imala 180 članova, od kojih je 78 djece i mladih do 18 godina te 102 odrasle osobe. U Knjižnici radi 1 osoba na poslovima dipl. knjižničara i ravnatelja. Knjižnica je u kratkom vremenu postala mjesno kulturno središte. Zajednici se nametnula kao ustanova s jakom animacijskom komponentom organizirajući niz događanja kao što su: zimsko druženje mještana na kojemu stariji članovi mlađima pričaju priče i događaje iz prošlosti Kolana, informatički tečajevi za starije osobe, uključivanje korisnika u izgradnju zavičajne zbirke i pripreme za izdavanje monografije Kolana. Knjižnica je također i sudionik u organizaciji Prvog prvenstva Hrvatske u gradnji suhozida Kolan 2011., Petog državnog natjecanja u striži ovaca, pripremi i snimanju dokumentarnog filma Kolanjci, Šestih dana hrvatskih sireva i dr. 67

70 Knjižnica i čitaonica Novigrad 68 Knjižnica i čitaonica Novigrad Stjepana Radića bb, Novigrad tel fax knjiznica.novigrad@zd.t-com.hr ravnateljica: Jagoda Ivčić radno vrijeme: pon-čet: 13:00-19:00 uto, sri, pet: 8:00-14:00 prva i treća subota u mjesecu: 8:00-12:00 K njižnica i čitaonica Novigrad smještena je u samom središtu mjesta (2.373 stanovnika), u zgradi koja je podignuta u drugoj polovici 19. stoljeća. Nakon Domovinskog rata u prizemlju obnovljene zgrade otvoren je Poštanski ured, a Knjižnica je svečano otvorena 29. lipnja godine. Po veličini prostora, opremljenosti knjižničnim namještajem i tehničkom opremom udovoljava uvjetima koje propisuju Standardi*. U jedinstvenom prostoru od 168 m² organizirani su knjižnični odjeli za djecu i odrasle korisnike te prostor za čitanje. Knjižnični fond sadrži jedinice knjižnične građe, od kojih su najbrojnije knjige (7.270 svezaka), a preostali fond čini neknjižna građa (502 jedinice). Knjižnica je počela izgrađivati i zavičajnu zbirku okupljajući građu koja se svojim sadržajem odnosi na područje općine Novigrad i vezana je uz naselja Novigrad, Pridragu i Paljuv. Važniji naslovi su: monografija Knjižnice i čitaonice u Novigradu, autora Jadrana Anzulovića i Jagode Ivčić te periodične publikacije Novski litopis i Pridraški glasnik. U Knjižnici su i 22 naslova tekuće periodike, ima mrežno dostupan katalog, a planira se skori prelazak na potpuno automatizirano poslovanje. U godini Knjižnica je imala 336 članova, među kojima je 180 korisnika odrasle dobi, a 156 korisnika su djeca i mladi do 18 godina. U Knjižnicu se učlanjuju i turisti koji su njezini redoviti korisnici ljeti. U Knjižnici radi jedna osoba na svim stručnim poslovima. Knjižnica je aktivna u oblikovanju kulturnog života Novigrada, njegovanju lokalne tradicijske i kulturne baštine, surađuje s Etnografskom zbirkom Novigrad, s OŠ Novigrad, TZO Novigrad, udrugama i volonterima. Knjižnica priređuje književne i čitateljske programe (Klub čitatelja i čitateljica Knjižnice, Pričaonica za djecu i drugo) te kreativne i likovne radionice, među kojima valja izdvojiti Novigradsku likovnu i književnu radionicu NORA. Redovito sudjeluje u manifestaciji Zadar čita i obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige te u organizaciji važnijih kulturnih događanja u mjestu: Novigradskog kulturnog ljeta, Novigradskih ljetnih jazz večeri, Božićnog koncerta, Malih maškara i dr.

71 Pučko otvoreno učilište Obrovac Knjižnica i čitaonica Ulica Ivane Brlić Mažuranić Obrovac knjiznica-pou-obrovac@zd.t-com.hr tel./ fax Knjižnica i čitaonica Narodnog sveučilišta u Obrovcu ravnateljica: Marina Brkić radno vrijeme: pon, sri, pet: 8:00-15:00 uto, čet: 14:00-19:00 prve dvije subote u mjesecu: 9:00-13:00 U Obrovcu, gradu sa stanovnika, Gradska knjižnica i čitaonica je osnovana godine kao ustanova u sastavu Narodnog sveučilišta Obrovac. Do godine bila je smještena u staroj gradskoj jezgri, a onda je preseljena u novoizgrađenu zgradu Doma kulture gdje se nalazi i danas. Za vrijeme Domovinskog rata prostor i knjižnična građa su devastirani, a zahvaljujući angažmanu Gradske knjižnice Zadar na sređivanju knjižnične građe, te brojnim donacijama knjiga i opreme iz Hrvatske i inozemstva, Knjižnica je ponovno otvorena u ožujku godine. Po veličini prostora i opremljenosti namještajem i tehničkom opremom, Knjižnica udovoljava propisima Standarda*. Smještena je u prizemlju na prostoru od 247 m². Knjižnični sadržaji za djecu i odrasle organizirani su u zasebnim, ali međusobno povezanim prostorima, kao i prostor za studijski rad u kojemu je smještena bogata priručna građa i zavičajna zbirka s 84 naslova. Neki od važnijih su: Velebit Ante Pelivana, katalog izložbe Zrmanja skrivena ljepotica, Četverokuka Marije Vrkić-Žuvanić, Bukovica narodni život i običaji Vladimira Ardalića, Bukovica i Ravni kotari vodič kroz kulturnu baštinu itd. Knjižnični fond čini ukupno svezaka knjiga, 156 jedinica neknjižne građe* i 10 naslova tekuće periodike kao što su: Hrvatsko slovo, Ljepota i zdravlje, Meridijani, Modra lasta, Teen, Drvo znanja i Zadarski list. Knjižnica i čitaonica Obrovac je jedina narodna knjižnica na području Zadarske županije koja je u sastavu druge ustanove, što loše utječe na njezino poslovanje. Od 164 člana, najbrojniji korisnici Knjižnice su školska djeca i mladi do 18 godina, njih 122. Osim ravnateljice u Knjižnici radi i jedna pomoćna knjižničarka. Tijekom godine, osobito za vrijeme Mjeseca hrvatske knjige, priređuju se kazališne predstave, predstavljanja knjiga i susreti s književnicima. Različiti čitalački programi koje Knjižnica provodi usmjereni su uglavnom na mlađu korisničku skupinu. Knjižnica sudjeluje u manifestaciji poticanja čitanja Zadar čita u sklopu koje je nositelj programa na obrovačkom području, u manifestaciji Obrovačko kulturno ljeto, surađuje s kulturnoobrazovnim institucijama u Obrovcu i mjestima koja mu gravitiraju. 69

72 Gradska knjižnica Pag Od špitala 1, Pag tel fax v.d. ravnatelj: Marin Gavranović radno vrijeme: pon-pet: 8:00-19:00 subotom: 8:00-13:00 U Pagu, gradu s stanovnika, Gradska knjižnica osnovana je 15. siječnja godine pri SIZ-u kulture, a od godine Knjižnica djeluje kao samostalna ustanova. Najprije se nalazila u prostoru od 50 m 2, da bi početkom godine preselila na novu lokaciju u kojoj se nalazi i danas. Preseljenje u novi prostor za Knjižnicu nije značilo i konačno rješenje prostornih problema. Svi knjižnični sadržaji smješteni su u jedinstvenom prostoru od 100 m² u kojemu nema mogućnosti za pregledan raspored i dostupnost knjižničnog fonda, kao ni mogućnosti formiranja knjižničnih odjela prema dobnoj strukturi korisnika. Knjižnica ima cjeloviti mrežno dostupan katalog, a u tijeku je prelazak na potpuno automatizirano knjižnično poslovanje. Glavninu fonda od knjižničnih jedinica čine knjige ( svezaka), a sustavno se izgrađuje i zavičajna zbirka, koja trenutno broji 163 naslova. Korisnici Knjižnice su stanovnici grada Paga i susjednih mjesta Povljane, Vlašića, Dinjiške i drugih. U godini Knjižnica je imala 591 učlanjenog korisnika, od toga 324 odrasla korisnika te 267 djece i mladih do 18 godina starosti. U Knjižnici rade dvije stručne osobe: pomoćna knjižničarka i dipl. knjižničarka, koja je i ravnateljica ustanove. Grad Pag je kulturno-povijesno i turističko središte istoimenog otoka, a Knjižnica surađuje s ustanovama kao što su dječji vrtić, osnovna i srednja škola i druge. Knjižnica se ističe u promoviranju radova lokalnih autora i kulturne baštine Paga. Pri tome posebnu pažnju posvećuje radu s djecom te ih kroz formu edukativnih radionica upoznaje sa znamenitostima grada i otoka Paga. Ipak, zbog prostornih ograničenja Knjižnici su smanjene mogućnosti priređivanja pratećih kulturnih programa za koje ova sredina ima velikog potencijala. Gradska knjižnica Pag 70

73 Knjižnica Jurja Knjižnica Jurja Barakovića Ražanac Barakovića Ražanac Ražanac bb tel fax ravnateljica: Meri Hilje radno vrijeme: pon, sri, pet: 8:00-14:00 uto, čet: 14:00-20:00 prva i treća subota: 8:00-12:00 O pćina Ražanac ima stanovnika, a Knjižnica Jurja Barakovića otvorena je 2. studenoga godine. Smještena je u središtu mjesta, u prizemlju obnovljene zgrade Doma kulture. Knjižnični prostor veličine 250 m² sadržajno je koncipiran prema dobnoj strukturi korisnika (igraonica, odjel za djecu i mlade, odjel za odrasle, studijska čitaonica i čitaonica tiska), te opremljen suvremenom opremom. Pri planiranju i opremanju prostora vodilo se računa o njegovoj fleksibilnosti i sadržajnoj prilagodbi za različita događanja (predavanja, radionice i slično). Knjižnični fond ima knjižnične jedinice, od kojih je svezaka knjiga i 622 jedinice neknjižne građe*. Knjižnica je odmah započela s izgradnjom zavičajne zbirke, koja za sada broji 72 naslova. Prikupljena građa odnosi se na djela koja se svojim sadržajem referiraju na ražanački kraj, poput povijesnih i geografskih prikaza općinskih mjesta Ražanac i Radovin, te djela autora koji potječu iz ovoga kraja. U Knjižnici je i 20 naslova časopisa, tjednih i dnevnih novina, među kojima su Meridijani, Drvo znanja, Maslina, Maslinar, Bug i dr. Od ukupno 370 učlanjenih korisnika u godini, najviše je bilo djece i mladih do 18 godina (218), dok je odraslih korisnika bilo 152. U Knjižnici radi jedna stručna osoba na poslovima dipl. knjižničara, koja je i ravnateljica ustanove. Najbrojniji korisnici Knjižnice su djeca predškolske i školske dobi pa je većina knjižničnih aktivnosti usmjerena i prilagođena njima. Posebno su posjećene ljetne radionice kada u mjestu boravi veliki broj domaćih gostiju. Od programa namijenjenih odraslim korisnicima prevladavaju sadržaji s lokalnom baštinskom tematikom za koje mještani pokazuju i najviše interesa. Knjižnica surađuje s osnovnom školom i mjesnim KUDom, a u realizaciji spomenutih sadržaja sudjeluju i volonteri. 71

74 Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali 72 Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali Obala Petra Lorinija bb, Sali, Dugi otok tel knjiznica-sali1@zd.t-com.hr ravnatelj: Ante Mihić radno vrijeme: jesensko i zimsko: pon: 9:00-13:00, uto-pet: 9:00-13:00 i 18-20; sub: i 18-20, ned: proljetno i ljetno: pon-pet: 9:00-13:00 i 20:00-22:00; sub: 10:00-13:00, ned: 20:00-22:00 O pćina Sali na Dugom otoku ima stanovnika, a Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali osnovana je godine. Knjižnica je u to doba bila stjecište i glavni inicijator kulturnih događanja. Nakon Drugog svjetskog rata radila je povremeno, djelatnici su bili volonteri, a neko vrijeme djelovala je u sklopu Osnovne škole u Salima. U travnju godine osnovana je samostalna ustanova Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali. Smještena je na obali, u samom središtu mjesta, u prostoru od svega 46 m². Osim u prostoru Knjižnice, brojni se knjižnični sadržaji realiziraju ispred Knjižnice, na Rivi, koja je, osobito za ljetnih mjeseci, središte društvenog života mjesta. Zbog malog prostora nije moguće organizirati knjižnične odjele, ali prostor je kreativno uređen i predstavlja ugodno mjesto za boravak. Osim bogate tehničke opreme, Knjižnica ima pianino, teleskop, stroj za šivanje te razne druge kreativne poticaje za sve dobne skupine. Članstvo u Knjižnici za stanovnike Dugog otoka je besplatno. U godini bilo je učlanjeno 190 korisnika, među kojima 112 odraslih i 78 djece i mladih do 18 godina starosti. Pored redovitih članova, ljeti se broj korisnika vidno poveća. Posebnost Knjižnice je radno vrijeme u jeku turističke sezone otvorena je sve dane u tjednu do kasnih noćnih sati. Knjižnica ima fond od svezaka knjiga, među kojima je 78 naslova zavičajnog karaktera. U Knjižnici radi jedna osoba na poslovima knjižničara/ravnatelja ustanove. Iako Knjižnica djeluje u malom prostoru njezin utjecaj na zajednicu je velik. Ona je središnje mjesto promicanja kulture cijeloga Dugog otoka. Tijekom godine Knjižnica ima izuzetno bogatu programsku produkciju: književne i filmske večeri, glazbene programe, predavanja, izložbe i drugo. U potpunosti je uklopljena u život mjesta pa gotovo da nema društvenog događaja u kojemu Knjižnica ne sudjeluje.

75 73

76 Gradska knjižnica Zadar obavlja ulogu županijske matične knjižnice za narodne i školske knjižnice Zadarske županije. Osnovna zadaća matične djelatnosti je obavljanje stručnog nadzora te organiziranje i razvoj mreže knjižnica u Republici Hrvatskoj, unapređivanje stručnoga rada u knjižnicama na načelima suvremene knjižnične teorije i prakse a radi što kvalitetnijeg obavljanja knjižnične djelatnosti u znanosti, obrazovanju, kulturi i društvu općenito 1. Stručni nadzor nad radom narodnih i školskih knjižnica u Zadarskoj županiji te savjetodavnu i stručnu pomoć u radu obavlja Matična služba Zadarske županije, koja u suradnji s Centrom za stalno stručno usavršavanje pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu provodi i zasebne oblike stručnog usavršavanja. Matična služba za školske knjižnice ostvaruje i suradnju sa županijskim stručnim vijećima za knjižničare osnovnih i srednjih škola. Školska knjižnica predstavlja osnovu svake dugoročne strategije razvoja pismenosti, obrazovanja, pružanja informacija, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja ( ) te je sastavni dio obrazovnog procesa 2, a kao organizirana zbirka knjižne i neknjižne građe kroz djelatnost knjižničnog osoblja nabavlja, obrađuje, čuva i daje na upotrebu građu radi zadovoljavanja obrazovnih, knjižnice osnovnih škola knjižnice srednjih škola Pag Školske knjižnice 74 Sali Privlaka Nin Preko Kali Zadar Neviđane Starigrad Ražanac Jasenice Posedarje Obrovac Poličnik Novigrad Pridraga Zemunik Škabrnja Bibinje Galovac Sukošan Benkovac Sv. Polača Lišane Ostrovičke Filip i Jakov Biograd Stankovci Pakoštane Gračac

77 kulturnih, informacijskih i stručnih potreba korisnika i permanentnog obrazovanja. 3 Prema Standardu za školske knjižnice, rad školske knjižnice definira se kroz tri osnovne djelatnosti: neposrednu odgojno-obrazovnu, stručnu knjižničarsku te kulturnu i javnu djelatnost. U Zadarskoj županiji djeluje ukupno 37 osnovnih škola, 21 srednja škola i 1 srednjoškolski dom. Od toga se na području Grada Zadra nalazi 10 osnovnih i 16 srednjih škola te 1 srednjoškolski đački dom. Izvan Zadra djeluje 27 osnovnih i 5 srednjih škola. Službeno je upisano 36 osnovnoškolskih i 19 srednjoškolskih knjižnica te knjižnica Srednjoškolskog đačkog doma u Zadru, dok Privatna osnovna škola Nova u Zadru, Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti te Glazbena škola Blagoja Berse u Zadru imaju neformalne zbirke knjižnične građe. Broj, stručna sprema i stručno knjižničarsko obrazovanje djelatnika u školskim knjižnicama Zadarske županije pokazuju znatan napredak u odnosu na istraživanje kojeg su zaključno s g. provele Veronika Čelić-Tica i Mira Zovko 4. Većina knjižničara ima visoku stručnu spremu (profesori i/ili diplomirani knjižničari). Od 66 djelatnika zaposlenih u školskim knjižnicama polovica djelatnika (35) ima odgovarajuću stručnu knjižničarsku naobrazbu (položen stručni ispit za dipl. knjižničara, odnosno završen studij knjižničarstva), dok je svega 5 djelatnika s višom stručnom spremom. Dvadeset šest knjižnica radi puno radno vrijeme (40 sati tjedno), 3 knjižnice više od pola radnog vremena (25-30 sati tjedno), 23 knjižnice pola radnog vremena (20 sati tjedno), te 7 knjižnica manje od pola radnog vremena (3-20 sati tjedno). Školske knjižnice u Zadarskoj županiji ne zadovoljavaju Standard za školske knjižnice u pogledu veličine prostora knjižnica, opreme i nabave knjižničnog fonda. U Zadarskoj županiji čak 40 školskih knjižnica (28 osnovnoškolskih i 12 srednjoškolskih knjižnica) veličinom prostora ne zadovoljava minimalnih 60 m² knjižničnog prostora kako propisuje Državni pedagoški standard 5. Zbog nedostatnog financiranja nabave knjižnične građe u periodu od do godine školske knjižnice u Zadarskoj županiji nisu mogle obavljati svoju temeljnu djelatnost, uslijed čega narodne knjižnice u lokalnim zajednicama sve više preuzimaju ulogu školskih knjižnica te učenike osnovnih i srednjih škola opskrbljuju potrebnom lektirom i literaturom za čitanje u slobodno vrijeme. U Zadarskoj županiji djeluje 78 područnih škola: Gradu Zadru administrativno pripada 17 škola, a ostalima je osnivač Zadarska županija. Knjižničnu građu za učenike područnih škola uglavnom dostavljaju knjižnice matičnih škola, bilo dolaskom knjižničara u područnu školu, bilo dostavom preko nastavnika, što je kroz razrednu posudbu najčešći oblik pružanja temeljnih knjižničnih usluga. Bibliobus Gradske knjižnice Zadar u dvotjednim ciklusima osigurava posudbu knjižnične građe za 10 matičnih i 17 područnih škola na području Zadarske županije. U tijeku je i postupan, višegodišnji proces automatizacije poslovanja svih školskih knjižnica u integriranom knjižničnom programu CROLIST. Trenutno su 24 knjižnice instalirale taj knjižnični softver te preuzimaju kataložne zapise u lokalne baze unutar Skupnih kataloga knjižnica osnovnih i srednjih škola Zadarske županije. Kao knjižnice u sastavu, školske knjižnice ostvaruju bogatu odgojno-obrazovnu i kulturnu djelatnost, osobito na području promicanja čitalačkih navika učenika, pri čemu se programi često provode suradnjom školskih i narodnih knjižnica u lokalnoj zajednici. Helena Novak Penga Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj. Narodne novine, 43 (2001.), UNESCO-v Manifest za školske knjižnice. HKD Novosti, 13 (1999.), 25. Standard za školske knjižnice. Narodne novine, 34 (2000.), V. Čelić-Tica; M. Zovko. Školske knjižnice danas : kritične točke školskog knjižničarstva. Zagreb : Ministarstvo prosvjete i športa : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2000., 141 Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Narodne novine, 63 (2008.), Dostupno na: sluzbeni/ html ( ) 75

78 Knjižnice osnovnih škola ZADAR, OŠ Šimuna Kožičića Benje Asje Petričić Zadar ZADAR, OŠ Bartula Kašića Bribirski prilaz Zadar ZADAR, OŠ Stanovi Rine Aras Zadar ZADAR, OŠ Zadarski otoci Jurja Barakovića Zadar ZADAR, OŠ Šime Budinića Put Šimunova Zadar

79 ZADAR, OŠ Petra Preradovića Trg Petra Preradovića Zadar ZADAR, OŠ Krune Krstića Trg Gospe Loretske Zadar ZADAR, OŠ Smiljevac Ivana Lucića Zadar ZADAR, OŠ Voštarnica Ivana Meštrovića Zadar ZADAR, Privatna OŠ Nova Splitska Zadar SV. FILIP I JAKOV, OŠ Sv. Filip i Jakov Mala ulica bb Sv. Filip i Jakov

80 BIBINJE, OŠ Stjepana Radića Gumlo 3b Bibinje SUKOŠAN, OŠ Sukošan Sukošan Sukošan NIN, OŠ Petra Zoranića Jurja Barakovića Nin NEVIĐANE, OŠ Vladimira Nazora Neviđane bb Neviđane NOVIGRAD, OŠ Novigrad Butka Kurjakovića Novigrad ZEMUNIK, OŠ Zemunik Donji Zemunik Zemunik ŠKABRNJA, OŠ Vladimira Nazora Put Marinovca bb Škabrnja

81 PAKOŠTANE, OŠ Pakoštane Bana Jelačića Pakoštane POLIČNIK, OŠ Poličnik Poličnik Poličnik RAŽANAC, OŠ Jurja Barakovića Ražanac Ražanac POLAČA, OŠ Franka Lisice Polača Polača PRIVLAKA, OŠ Privlaka Privlaka Privlaka PRIDRAGA, OŠ Braće Radić Trg Stjepana Radića Pridraga

82 BIOGRAD, OŠ Biograd Dr. Franje Tuđmana Biograd n/m OBROVAC, OŠ Obrovac B. J. Jelačića Obrovac GRAČAC, OŠ Nikole Tesle Školska Gračac BENKOVAC, OŠ Benkovac LIŠANE OSTROVIČKE, OŠ Ivana Gorana Kovačića Lišane Ostrovičke bb Lišane Ostrovičke Antuna Mihanovića 21b Benkovac

83 POSEDARJE, OŠ Braće Ribar Športska Posedarje PREKO, OŠ Valentina Klarina Put svetog Mihovila Preko PAG, OŠ Jurja Dalmatinca Ante Starčevića Pag SALI, OŠ Petra Lorinija Svete Marije bb Sali STARIGRAD-PAKLENICA OŠ Starigrad Franje Tuđmana Starigrad-Paklenica STANKOVCI, OŠ Petra Zoranića Stankovci JASENICE, OŠ Petra Zoranića Jasenice GALOVAC, OŠ Ivana Burčula Galovac Detaljniji adresar školskih knjižnica možete naći ovdje [ ] 81

84 Knjižnice srednjih škola ZADAR, Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Antuna Gustava Matoša Zadar ZADAR, Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Antuna Gustava Matoša Zadar ZADAR, Gimnazija Jurja Barakovića Perivoj Vladimira Nazora Zadar ZADAR, Gimnazija Vladimira Nazora Perivoj Vladimira Nazora 3/II Zadar

85 ZADAR, Medicinska škola Ante Kuzmanića Dr. Franje Tuđmana b.b Zadar ZADAR, Obrtnička škola Gojka Matuline Ivana Mažuranića Zadar ZADAR, Strukovna škola Vice Vlatkovića Nikole Tesle 9c Zadar

86 ZADAR, Tehnička škola Nikole Tesle 9c Zadar ZADAR, Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti Kraljskog Dalmatina Zadar ZADAR, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Perivoj Vladimira Nazora 3/III Zadar

87 ZADAR, Prirodoslovno-grafička škola Perivoj Vladimira Nazora Zadar ZADAR, Srednjoškolski đački dom Obala kneza Branimira b.b Zadar ZADAR, Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića Dr. Franje Tuđmana b.b Zadar ZADAR, Gimnazija Frane Petrića Obala kneza Trpimira Zadar

88 ZADAR, Pomorska škola Ante Kuzmanića Zadar ZADAR, Glazbena škola Blagoja Berse Dr. Franje Tuđmana 24e Zadar ZADAR, Klasična gimnazija Ivana Pavla II. Jerolima Vidulića Zadar OBROVAC, SŠ Obrovac Obala hrvatskog časnika Senada Župana bb Obrovac

89 BIOGRAD, SŠ Biograd na Moru Augusta Šenoe Biograd n/m BENKOVAC, SŠ Kneza Branimira Antuna Mihanovića Benkovac PAG, SŠ Bartula Kašića Ante Starčevića Pag GRAČAC, SŠ Gračac Školska ulica Gračac Detaljniji adresar školskih knjižnica možete naći ovdje [ ] 87

90 Sažetak U ovom Vodiču prikazane su sve javne knjižnice koje djeluju u Zadarskoj županiji kao samostalne ili knjižnice u sastavu drugih ustanova. Najviše prostora posvećeno je velikim knjižnicama kao što su Znanstvena, Sveučilišna i Gradska, a one najmanje predstavljene su samo u adresaru. Za svaku knjižnicu navedeni su kontakti, adresa, radno vrijeme, djelatnici, povijest knjižnice, fondova i zbirki, odjeli i službe, rad s korisnicima, kulturno-animacijske djelatnosti te posebnosti po kojima je prepoznatljiva. Početci knjižnične djelatnosti na području Zadarske županije mogu se pratiti od srednjeg vijeka. Najstariji spisi zadarskih samostana, sačuvani u Državnom arhivu u Zadru, datiraju iz 10. stoljeća, a najpoznatija srednjovjekovna knjižnica bila je knjižnica i skriptorij Benediktinskog samostana sv. Krševana, koja je stradala u Drugom svjetskom ratu. Najbolje sačuvana stara knjižnica pripada Samostanu sv. Frane Asiškog iz 13. stoljeća. Znanstvena knjižnica Zadar, osnovana godine, najveća je i građom najbogatija knjižnica u Županiji i jedna od najvažnijih knjižnica u Hrvatskoj. Svojom zavičajnom zbirkom Dalmatika i brojnim specijalnim zbirkama ona je nezaobilazan izvor za proučavanje povijesti Zadra i Dalmacije. Od godine ova Knjižnica prima hrvatski obvezni primjerak. Sveučilišna knjižnica djeluje u okviru matične ustanove, Sveučilišta u Zadru, kao posebna ustrojbena jedinica sa svrhom djelotvornog i cjelovitog osiguranja uvjeta za realizaciju znanstveno-istraživačke, nastavne i obrazovne djelatnosti Sveučilišta. Specijalne knjižnice u Zadarskoj županiji djeluju u sastavu crkvenih i kulturnih ustanova, arhiva, muzeja, zavoda i bolnica. Od osam crkvenih knjižnica pet je samostanskih u Zadru i okolici (knjižnice Samostana sv. Frane u Zadru, Samostana sv. Mihovila u Zadru, Samostana benediktinki sv. Marije u Zadru, Franjevačkog samostana u Karinu i Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću kod Preka), a preostale tri su knjižnice Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u Zadru, Stolnog kaptola sv. Stošije i Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. Osim Knjižnice Državnog arhiva u Zadru, prikazane su tri muzejske: Arheološkog muzeja Zadar, Narodnog muzeja Zadar i Muzeja antičkog stakla, te dvije knjižnice zavoda: Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru. U Vodiču su i dvije medicinske knjižnice: Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar i Stručna knjižnica Psihijatrijske bolnice Ugljan. Gradska knjižnica Zadar je središnja županijska narodna knjižnica, dobitnica, prve hrvatske nagrade za najbolju knjižnicu u godini, koja je dobro poznata i u inozemstvu. Mrežu knjižničnih usluga Gradske knjižnice upotpunjuju knjižnični ogranci Arbanasi, Bili Brig, Crno i Ploča, knjižnični stacionar na otocima Silbi i Olibu i bibliobus Gradske knjižnice. Bibliobus osigurava posudbu knjižnične građe i za 10 matičnih i 17 područnih škola na području Zadarske županije. Od deset drugih narodnih knjižnica četiri su gradske: Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac i Pag, a šest općinske: Gračac, Kali, Kolan, Novigrad, Ražanac i Sali. U Zadarskoj županiji ima ukupno 36 osnovnoškolskih i 19 srednjoškolskih knjižnica te knjižnica Srednjoškolskog đačkog doma u Zadru. Kao knjižnice u sastavu, školske knjižnice ostvaruju bogatu odgojno-obrazovnu i kulturnu djelatnost, radeći osobito na promicanju čitalačkih navika učenika, pa se zato njihovi programi često provode u suradnji s narodnim i drugim knjižnicama lokalne zajednice. Mirisa Katić 88

91 Summary Guide to Libraries in the Zadar County This Guide provides information on all public libraries in the Zadar County including independent libraries as well as libraries within other institutions. Special attention is given to the largest libraries: Zadar Research Library, University Library of Zadar and Zadar Public Library. Information on the smaller libraries is given in the directory. The Guide offers a variety of information on each library including contacts, addresses, working hours, employees, history, holdings and collections, departments and offices, customer services, cultural and entertainment activities and distinctive features that characterise a certain library. The beginnings of library activities in the Zadar County can be traced back to the Middle Ages. The oldest manuscripts from Zadar monasteries, kept in the State Archives in Zadar, originate from the 10 th century. The best known medieval library was the library and scriptorium of the Benedictine monastery of St Grisogonus which was destroyed in World War II. The best preserved old library belongs to the 13 th century Monastery of St Francis of Assisi. Zadar s Research Library, founded in 1855, is the largest and collection-wise richest library in the Zadar County. It is also one of the most important libraries in Croatia which has been receiving a legal deposit copy of every Croatian publication since Its regional collection Dalmatika and numerous special collections represent an essential source for studying the history of Zadar and Dalmatia. The University Library is a special organizational unit of the University of Zadar which aims to ensure the conditions required for the realisation of the University s agenda concerning research, teaching and other educational activities. Special libraries in the Zadar County belong to the church, the state archives, museums, academic and cultural institutions and hospitals. There are eight church libraries out of which five are monastery or convent libraries in Zadar and its surrounding areas (libraries of the St Francis and St Michael monasteries in Zadar, St Mary s Benedictine Convent in Zadar, libraries of the Franciscan monastery in Karin and the Monastery of St Paul the Hermit on the islet of Školjić near Preko). The three other church libraries in Zadar are the libraries of the Archdiocesan Seminary Zmajević, the Cathedral Chapter of Canons of St Anastasia, and the Permanent Exhibition of Church Art. Together with information about the Library of the State Archives in Zadar, the Guide contains information on three museum libraries of the Archaeological Museum Zadar, National Museum Zadar and Museum of Ancient Glass in Zadar, as well as the libraries of the Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zadar and the Conservation Department of the Ministry of Culture in Zadar. Two medical libraries are also represented in this Guide: the Medical Library of the General Hospital Zadar and the Medical Library of the Psychiatric Hospital Ugljan. The Zadar Public Library is the central public library in the County. It was awarded the first Croatian prize for the best library in 2012 and is well known abroad. Its library network spreads to four branch libraries in the city districts of Arbanasi, Bili Brig, Crno and Ploča. It also includes two library collections on the islands of Silba and Olib as well as a mobile library. The mobile library also offers library items to ten main and seventeen branch schools in the Zadar County. The ten other public libraries in the County include four town libraries in Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac and Pag, and six municipal public libraries in Gračac, Kali, Kolan, Novigrad, Ražanac and Sali. In addition, there are 36 elementary school libraries and 19 secondary school libraries in the Zadar County, as well as the Secondary Pupils Hall of Residence library in Zadar. School libraries carry out a rich array of educational and cultural activities especially towards the encouragement of pupils reading habits. Their programs are often carried out in cooperation with public and other libraries in the local community. Translated by Željka Aleksić 89