Usporedno istraživanje korijenove mreže kod kombinacije dviju sorti i podloga jabuke

Transcription

1 STRUČNI RAD Usporedno istraživanje korijenove mreže kod kombinacije dviju sorti i podloga jabuke Lavdim Lepaja 1, Ramadan - Agim Zajmi 2, Kujtim Lepaja 3 1 Horticultural Department. Agriculture University of Tirana. Kamëz. Albania. (lavdim_lepaja@hotmail.com) 2 Faculty of Agriculture and Veterinary, pn , Prishtina, Kosovo. 3 New Opportunity for Agriculture.USAID. Str. Bajram Kelmendi nr.5, Prishtina, Kosovo. Sažetak Cilj trogodišnjih istraživanja bio je ispitivanje korijenove mreže kombinacija dviju sorti i podloga jabuke, koje su u velikoj mjeri raširene na Kosovu (Idared i Granny Smith cijepljene na podlozi M 9 i MM 106). Dobiveni rezultati provedenih istraživanja u agroekološkim uvjetima Kosova pokazuju da se korijenova mreža podloge MM 106 u usporedbi s M 9 pokazala bujnija u sve tri godine pokusa. U prosjeku najveći broj korijenja s različitim dimenzijama ima podloga MM 106 kod sorte Idared (77) odnosno Granny Smith (69), u usporedbi s podlogom M 9 na obje sorte, gdje je ovaj broj manji (53). Prema promjeru, kod obje podloge u pokusu u kombinaciji s dvije sorte, brojčano prevladava korijenje promjera do 1 mm, slijedi korijenje promjera 1 3 mm, dok najmanje ima korijenja promjera mm. Najveća dubina rasprostiranja utvrđena je kod kombinacije Idared na podlozi MM 106 (54,01 cm), dok su najmanje dubine utvrđene pri kombinaciji Granny Smith na M 9 (50,02 cm). Također utvrđeno je da se glavnina korijenove mreže (korijenje različitih promjera) nalazi na dubini cm, što se podudara s genetskim osobinama istraživanih podloga i sorti te starošću samog nasada. Ključne riječi: jabuka, korijenje, sorta, podloga Uvod Jabuka je, kako u svijetu tako i na Kosovu, među najraširenijim voćnim vrstama. Za nijednu drugu voćnu vrstu nema tako velikih mogućnosti izbora podloga i sorata kao što je slučaj kod jabuke (Zajmi, 1997.). Za podlogu M 9 i MM 106 nailazimo na velik broj podataka kako o bujnosti tako i drugim odlikama (Štampar, 1966.; Cummins, 1971; Keit i Zwet, 1975.; Preston, 1976.; Gliha, 1978.; Michelesi, 1979.; Fankhauser, 1980.; Gvozdenović i Dulić, 1982.; Mišić, 1984.; Pochon i Lecomte, 1985.; Zajmi, 1985.; Zajmi, 1986; Masseron, 1989.; Miljković, 1991.; Mišić, 1994.; Zajmi, 1997.; Trillot i sur., 2002.; Krpina, 2004.) podlogu M9 svrstavaju u grupu srednje bujnih u usporedbi s MM106 koju navode kao srednje bujnu podlogu. Štampar (1966.), naglašava da je korijen podzemni vegetativni organ voćke koji ima fiziološku i mehaničku ulogu. Najvažnija uloga korijena je ishrana voćke. Dok list služi za opskrbu biljke organskim spojevima produktima fotosinteze, korijen sa svojim upijajućim djelovanjem osigurava voćki vodu i mineralne topljive tvari. Prema dužini i promjeru razlikuju se skeletno i obraštajuće korijenje, koje zajedno stvara korjenovu mrežu. Materijal i metode U pokusu su praćene dvije podloge (M 9 i MM 106), kao i dvije sorte (Idared i Granny Smith). Obje sorte su cijepljene na podlozi M 9 i MM 106. Razmaci sadnje su 4 x 1,3 m kod podloge M 9, dok 4 x 1,7 m kod podloge MM 106. Nasad jabuka je u 2010., početnoj godini istraživanja, bio četiri godine starosti. 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 831

2 Pomology, Viticulture and Enology Kosovo ima srednju kontinentalnu klimu, s izvjesnim utjecajem klime jadranskog mora koja dopire dolinom Belog Drima, ublažujući znatno elemente kontinentalne klime. U toku trogodišnjeg pokusa ( ) ispitivana je korjenova mreža u agroekološkim uvjetima u selu Ramnishte, SO Vitina. Korjenova mreža je istraživana tako da je iskopan profil 30 cm u duljinu od debla voćke i 60 cm u dubinu. U pokusu su istraživana 4 stabla tj. od svake kombinacije po jedno reprezentativno stablo. Mjerenja korjenove mreže, pomičnom mjerkom napravljena su , i godine. Raspored korjenove mreže analiziran je prema promjeru pri različitim dubinama do 10 cm, cm te cm. Rezultati i rasprava U prvoj godini u prosjeku prema ukupnom broju korijenja, najveći broj korijenja različitih dimenzija utvrđen je na podlozi MM106 kod sorte Idared (77) odnosno sorti Granny Smith (69), u usporedbi s podlogom M9 gdje ovaj broj manji (53) za obje sorte. Ovi rezultati istraživanja za podlogu MM106 i M9 u prvoj godini do dubine 60 cm, prema broju korijenja se podudaraju s rezultatima: Pickering (1919.), Hilkenbaumer (1959.), Kolesnikov (1962.), Štampar (1966.) i Miljković (1991.). Najveći broj korijenja s različitim promjerom do dubine cm, se podudara s genetskim osobinama ovih sorti kao i sa starošću samog nasada. Kod obje ispitivane podloge, u kombinaciji sa spomenutim sortama, prevladava korijenje promjera do 1 mm, onda slijedi korijenje promjera od 1 3 mm, dok najmanje ima korijenja promjera od mm. Pri dubini pedološkog profila do 10 cm, ovim istraživanjima u prvoj godini kod sorte Granny Smith na obje podloge nije utvrđen nijedan tip korijenja, dok je kod sorte Idared na podlozi MM106 utvrđeno deset korjenova promjera do 1 mm i deset korjenova promjera od mm. Prema prodiranju korijenove mreže u dubinu, korijenje s najvećom dubinom je utvrđeno kod kombinacije sorte Idared na M9 (55 cm), dok je najmanja dubina utvrđena kod kombinacije sorte Granny Smith na MM106 (45,92 cm). Prema horizontalnom rasprostiranju najveće vrijednosti su utvrđene kod kombinacije sorte Idared na MM106 (54,56 cm), dok najmanja vrijednost utvrđena kod kombinacije sorte Granny Smith na MM 106 (49,70 cm). U drugoj godini u prosjeku po ukupnom broju korijenja, najveći broj korijenja različitih dimenzija ima podloga MM106 kod sorte Idared (87) odnosno Granny Smith (76), u usporedbi sa podlogom M9 kod sorte Idared (53) odnosno Granny Smith (55). Također se može zaključiti da se najveći broj korijenja različitog promjera nalazi na dubini cm, (iznimka je sorta Idared na MM 106 gdje je više korijenje bilo na dubini cm), što se objašnjava genetskim osobinama ovih sorti i podloga kao i starošću samog nasada. Ovi rezultati se također podudaraju s rezultatima: Pickering (1919.) točka ne znam dal ide po propozicijama), Hilkenbaumer (1959.), Kolesnikov (1962.), Štampar (1966.) i Miljković (1991.). Kod obje podloge u pokusu u kombinaciji s dvije sorte najviše dominira korijenje promjera do 1 mm, slijedi korijenje promjera od 1 3 mm, dok najmanje ima korijenja promjera mm. Najveća dubina korijenove mreže utvrđena je kod kombinacije sorte Idared na podlozi MM 106 (54,01 cm), dok dubina korijenja kombinacije sorte Granny Smith na M9 (50,02 cm) bili nešto manja. Prema horizontalnom rasprostiranju, najveće vrijednosti su utvrđene kod kombinacije sorte Granny Smith na M9 (55,14 cm), dok je najmanju vrijednost utvrđena kod kombinacija sorte Idared na M9 (45,06 cm). Za treću godinu istraživanja rezultati rasprostiranja korijenove mreže u dubinu su prikazani u grafovima 1, 2, 3, th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

3 Legend a: Graf. 1. Rasprostiranje korijenove mreže kod sorte Idared na M 9. Graf. 2. Rasprostiranje korijenove mreže kod sorte Idared na MM 106. Graf. 3. Rasprostiranje korijenove mreže kod sorte G. Smith na M 9 Graf. 4. Rasprostiranje korijenove mreže kod sorte G. Smith na MM 106 U prosjeku prema ukupnom broju korijenja, najveći broj utvrđen je ponovo kod sorte Idared na podlozi MM106 (88) odnosno Granny Smith (76), u usporedbi s podlogom M9 kod sorte Idared (55) i sorte Granny Smith (60). Također, utvrđeno je da se najveći broj korijenja različitog promjera nalazi pri dubini cm, što se podudara s genetskim osobinama istraživanih podloga i sorti kao i starošću samog nasada. Prema dubini korijenovog sustava, korijenje s najvećom dubinom utvrđeno je kod kombinacije sorte Idared na MM 106 (55,64 cm), dok je korijenje najmanje dubine utvrđeno kod kombinacije sorte Granny Smith na M 9 (52,89 cm). Prema horizontalnom rasprostiranju, najveća vrijednost utvrđena je kod kombinacija sorte Granny Smith na M 9 (59,10 cm), dok je najmanja vrijednost utvrđena kod kombinacije sorte Idared na M 9 (55 cm). Zaključak Na temelju trogodišnjih istraživanja korijenove mreže kombinacija sorte Idared i Granny Smith na podlogama M9 i MM106, provedenih u agroekološkim uvjetima (Ramnishte, SO Vitina) može se zaključiti: Genetske osobine kako istraživanih podloga tako i sorti jabuka došle su do izražaja tijekom sve tri godine istraživanja. Istraživanja promjera korijenja, ukupnog broja korijenja, dubine korijenovog sutava kao i horizontalnog rasprostiranja pokazala su da je podloga MM 106 bujnija u usporedbi s podlogom M hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 833

4 Pomology, Viticulture and Enology Literatura Cummins J. N. (1971). Rootstok Notes 1970, New York State Agricultural Experiment Station, Special report No Fankhauser F. (1980). Studienreise in die Obstbaugebeite von England, Obst-und Weinbau Nr. 2. Wädenswil. Gliha R. (1978). Sorte jabuka u suvremenoj proizvodnji. Radničko Sveučilište Moša Pijade. Zagreb. Gvozdenović D., Dulić K. (1982). Gusta sadnja jabuka. Nolit. Beograd. IHK (2011). Instituti Hidrometerologjik i Kosovës. Prishtinë. Kapetanović Nada (1984). Podloge i sorte jabučastih ikoštičavih voćaka. Svjetlost. Sarajevo. Keit H. H., T. van Der Zwet. (1975). Fire Blight Susceptibility of Dwarfing Apple Rootstoks, Fruit Variety Journal, 2, Krpina I. (2004). Voćarstvo. Nakladni zavod Globus. Zagreb. Masseron A. (1989). Les porte - greffe - pommier, poirier et nashi. Ctifl. Paris. Michelesi J-C. (1979). Les porte-greffes du pommier. INRA, Ctifl. Paris. Miljković I. (1991). Suvremeno voćarstvo. Znanje. Zagreb. Mišić P. (1984). Podloge voćaka. Nolit. Beograd. Mišić P. (1994). Jabuka. Nolit. Beograd. Pochon I., P. Lecomte. (1985). Comportament vis-á-vis du feu bacterién des principaux porte greffes de pommiers et de quelques cognassiers. L Horticulture Française Aoũt Septembre. Preston A. P. (1976). Imbianti ad alta densita con il nuovo portainnesto nenificante M 27. Frutticoltura No. 2. Bologna. Štampar Katarina (1966). Opće voćarstvo. Sveučiliste u Zagrebu. Zagreb. Trillot M., Masseron A., Mathieu V., Bergougnoux., Hutin Ch. Lespinasse Y. (2002). Le pommier. Ctifl. Paris Zajmi A. (1985). Contribution a l etude de quelques parametres de vigueur et de production realisée sur 15 varietes de pommier. Raport de stage. INRA. Beaucouze Angers. France. Zajmi A. (1986). Proučavanje kombinacija sorti i podloga jabuke za sadjenje u gustom sklopu na aluvijalnom (fluvisol) zemjištu u području Djakovice. (doktorska disertacija). Univerzitet u Sarajevu. Poljoprivredni Fakultet. Sarajevo. Zajmi A. (1997). Pemëtaria speciale I. Universiteti i Prishtinës. Fakulteti i Bujqësisë. Prishtinë th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

5 Comparative research of the rooting system combinations of two apple cultivars and rootstocks Abstract The aim of this research was the assessment of the rooting system at different depths by the combinations of two different apple cultivars and rootstocks, which are widespread all around the Kosovo. The Idared and Granny Smith cultivars were grafted on M9 and MM 106. From the obtained results it is clear indication that the nets of the rootstocks MM 106 in comparison with M9 showed to be more vigorous during the three years of the research. On average, the highest number of roots with different dimensions had the MM106 rootstock of the Idared (77) and Granny Smith cultivar (69), in comparison to the M9 rootstock where this number is smaller (53) for both cultivar. According to the diameter, the largest number of the two rootstocks involved in the experiment in combination with two cultivar, there is a domination of the roots with diameter 1 mm, then 1-3 mm, while at least vigorous of the rooting system are those mm. The deepest rooting system was found on combination of the Idared cultivar with MM 106 (54.01 cm), while a smaller depth was found on Granny Smith with M 9 rootstocks (50.02 cm). It was concluded also that the largest number of roots with different diameters was in depths of cm, which corresponds to the inherent characteristics of the rootstocks and cultivars, also with the age orchard. Key words: apple, roots, cultivar, rootstock 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 835