Iz našega poslanja proizlaze osnovni ciljevi djelovanja Gradske knjižnice Zadar:

Gradska knjižnica Zadar Poslanje Naše je poslanje približiti informacije, znanje i kulturu žiteljima grada Zadra, Zadarske županije i njihovim gostima, odgovoriti na potrebe i zahtjeve korisnika odabranim, strucno utemeljenim in situ i mrežnim uslugama kojima se potice citanje, pridonosi nepristranoj obaviještenosti gradana, obrazovanju i bogacenju kulturnoga života svakog pojedinca u zajednici. Pritom, uvažavajuci nacela iz Ustava Republike Hrvatske, Kopenhaške deklaracije o ulozi narodnih knjižnica u Europskoj Uniji, dokumenata UNESCOa i IFLAe, poglavito Manifesta za narodne knjižnice, knjižnicne se usluge pružaju svim stanovnicima Grada i Županije bez obzira na njihovu dob, rasnu ili nacionalnu pripadnost, vjersko ili politicko opredjeljenje, u razlicitim oblicima i s pomocu suvremenih tehnologija. Iz našega poslanja proizlaze osnovni ciljevi djelovanja Gradske knjižnice Zadar: da bude opce prepoznato kulturno središte grada da bude istinsko središte zajednice da bude privlacno mjesto za rad, igru i druženje da podrži obrazovanje korisnika svih dobi da izgraduje kvalitetne i raznolike zbirke na razlicitim medijima da omoguci dostupnost svim vrstama informacija o gradi koju Knjižnica posjeduje kao i o onoj koja nije u njezinu vlasništvu da potice korištenje mrežnih izvora i usluga, poglavito oblikovanjem i održavanjem mrežnih stranica Knjižnice da oblikuje i nudi usluge i onim korisnicima koji nisu u mogucnosti doci u Knjižnicu da pridonosi razvoju knjižnicarske struke Djelatnicima Gradske knjižnice Zadar želja je da korisnicima i posjetiteljima u Knjižnici bude ugodno i da se osjecaju opušteno, da Knjižnica bude mjesto susreta na predavanjima, tribinama i kreativnim radionicama, gdje ce im biti omoguceno da drugima pokažu put do znanja i zadovoljstva u životu. Djelatnici Gradske knjižnice Zadar djeluju u skladu s Etickim kodeksom Hrvatskog knjižnicarskog društva, nastojeci pritom: timskim radom osigurati što kvalitetnije usluge koristiti informacijske tehnologije u svrhu poboljšanja svakodnevnog rada oduprijeti se bilo kojem obliku cenzure u nabavi i korištenju grade i informacija. 1

Mr.sc. Marija Obad, Visoka uciteljska škola Sveucilište u Zadru Predsjednica Upravnog vijeca Gradske knjižnice Zadar Vrijednost i moc informacija i znanja nemjerljive su. Pisana rijec vec nekoliko tisucljeca svjedoci i prenosi ljudski izricaj koji svoje utemeljenje nalazi u stalnoj potrebi covjeka da se duhovno oplemeni i potvrdi. U tome traženju duhovnog i svjetovnog covjek je institucionalizirao vrijednosti sa svrhom što jednostavnije, primjerenije i ucinkovitije komunikacije. Gradska knjižnica postala je mjesto susreta ljudi, ideja i znanja, a kultura knjige ujedinila je civilizacije. Zadarska Gradska knjižnica svoju veliku prosvjetiteljsku zadacu studiozno, strucno i pregalacki realizira vec desetljecima. Od preseljenja u nove prostore (stari ošteceni u domovinskom ratu) i osmišljavanja najsuvremenijih oblika rada postala je mjesto multimedijalnih susreta koji ne samo da informiraju, vec poticu kreativnost, motivaciju i stvaralaštvo. U 2002.god. Uprava Gradske knjižnice, Strucno vijece i vrijedni djelatnici osmislili su i realizirali brojna dogadanja, protok ljudi i knjiga u znatnom je porastu, strucna promocija ustanove u nacionalnim i europskim prostorima potvrduje kvalitetu i kontinuirano pracenje i korištenje suvremenih oblika rada i poslovanja. Brojna priznanja potvrda su, ne samo, uspješnosti u radu vec i promišljenoj koncepciji koja vrijedan trag ostavlja u vlastitoj sredini, a ostalima je primjer pregalaštva i kvalitete. Svi osmišljeni i odradeni programi garancija su humane projekcije života i opstanka. 2

Prof.dr. Josip Vrancic povjesnicar umjetnosti, kulturolog Clan odbora za preseljenje Knjižnice GRADSKA KNJIŽNICA, ZADAR, U VREMENU I PROSTORU Svojom ostvarenom koncepcijom zadarska Gradska knjižnica je postala pojam jednog izuzetno privlacnog, novog, tipa takve ustanove i to tipa koji nije izmišljen nego se rodio na temelju izuzetno dobro citanih potreba konkretne okoline i konkretnog vremena. Knjižnica za ulaz u novi milenij izrece jednom Upravitelj svoju želju. Citajuci svoje vrijeme iz vizure knjižnicarstva i njegove uloge u gradnji suvremenog urbanog društva, on kao da se susreo s jednim od vodecih suvremenih urbanologa Gastona Bardeta koji, uz mnoge druge strucnjake, kao istaknuti zadatak suvremenog urbanog planiranja navodi potrebu da se uniformirajucim metodama planiranja moraju pridružiti metode ujedinjavanja, dio po dio, tijelo po tijelo. To je prije svega posao i uloga javnih sastajališta koja karakteriziraju i uspostavljaju vezu izmedu dijelova. Samo istinski procvat društvenih centara omogucit ce da se rast urbanog tkiva razvija na zadovoljavajuci nacin. I zadarska Gradska knjižnica kao da odgovara na taj program. Prevladavanje specijaliziranosti i cjepkanja kulture, pa i podvojenosti teorije i prakse. Umjesto, iskljucive zaokupljenosti knjigom, pojavila se multimedijalnost, glazba, vizualne umjetnosti, ali i racunalo i sve što ono donosi sa sobom. Što više Knjižnica više nije samo susretište knjige i covjeka nego i, ciljano, covjeka s covjekom, pojavila se živa komunikacija medu ljudima, pracenje aktualne tematike i problematike; otvorenost mnogim skupinama, pa i gostima turistima. Ono što je Gaston Bardet poželio ovdje kao da je ostvareno. Netko jednom rece: Osjecam se u Knjižnici, kao da je sve to samo veliki ugodan salon za primanje, ukljucivši i vanjske prostore Ostvarenje upravo takve Gradske knjižnice koja se svojim identitetom uvjerljivo ugraduje u ostvarivanje suvremenog identiteta grada Zadra koji se konacno, nakon burne prošlosti i ratnih nedaca XX. st. napokon našao pred situacijom koja mu otvara perspektive da konacno pocinje potpunije ostvarivati svoje izvorno bice koje više nece ispaštati zbog svog geopolitickog položaja koji mu je permanentno donosio sukobljavanja. Što više u današnjoj situaciji, na širem planu suvremenih politickih integracija, i Zadru se otvaraju nove šire mogucnosti. Danas, Zadar, u ponovno rodenoj Državi kojoj je on nekad bio kolijevka, otvoren susjedima i Evropi, svojim cudesnim prirodnim prostorima i kozmickom inspirativnošcu, svojom kulturnom baštinom, postaje idealno susretište ne samo vlastitih gradana, ne samo ljudi vlastitoga kraja, Dalmacije, nego i citave Hrvatske, a zatim i Evrope i Svijeta. Njegova Knjižnica kao da se vec, na konstruktivan nacin, otvara takvoj viziji Grada. 3

Uvod Živimo u vremenu poplave informacija, ubrzane produkcije novih tehnologija i novih medija. Nove informacije i tehnologije javljaju se sve brže, a sve brže zastarijevaju, ne samo informacije, znanje vec i nove tehnologije. Granice izmjene realnog i virtualnog svijeta sve su manje vidljive i, pojam mjesta, lokacije se isto tako brzo mijenja. Mijenja se i profil korisnika, njegove želje i potrebe za novim službama i uslugama. Ne može se zaobici i ne ustanoviti promjenu same uloge javne knjižnice, ocekivanja korisnika, gradana, poreznih obveznika. U sklopu ovoga treba postaviti nekoliko pitanja koja ce zasigurno biti od koristi pri vrednovanju i prosudivanju cjelokupnog godišnjeg izvješca, kao i u razumijevanju ukupnih okolnosti koje su nas pratile kroz cijelu 2002. godinu: Koliko je Gradskoj knjižnici, kao javnoj ustanovi, uspjelo ostvariti svoju temeljnu ulogu u uvježbavanju demokracije? Je li se Gradska knjižnica svojim javnim djelovanjem uspjela nametnuti svijesti i srcu gradana Zadra, ili je više mjesto nostalgije? Je li Knjižnica, u svom radu, proizvela dodatne vrijednosti i vrednote znacajne za svoje korisnike, potencijalne korisnike i uopce gradane Zadra i okolice? Je li i u kojoj mjeri Knjižnica zadovoljila odgojnu, obrazovnu, znanstvenu, kulturnu i društvenu ulogu u sredini svojega djelovanja? Je li svojim radom opravdala sredstva Osnivaca, odnosno poreznih obveznika, je li i koliko uspješno Knjižnica razvijala inicijativu u traženju dodatnih sredstava financiranja? U kojoj mjeri je Knjižnici uspjelo slijediti inovacije struke i razvijati inicijativu? U kojoj mjeri su strucni djelatnici Knjižnice ukljuceni u stalno strucno usavršavanje i koliko se napredak u kvaliteti transferira u praksi? Na sva gore navedena pitanja, ali i ona koja tek treba postaviti, koja ce postavljati svatko koga zanima dobrobit ove ustanove, dobit ce odgovor citajuci slijedece stranice Izvješca. Molimo da nas se ne štedi s opravdanom kritikom i primjedbama. One ce nam pomoc da još više rastemo. Naša želja je biti najbolji, ali i drukciji od drugih. Mnoga podrucja našeg rada u Izvješcu analizirana su i brojcano obradena i mjerljiva. Medutim, u više podrucja djelovanja nije moguce odmah u potpunosti mjeriti ni kvalificirati naš rad buduci da i naša Knjižnica puno puta ne nudi gotove proizvode. U mnogo cemu se oplodnja i rast iz ponudenih sjemenki dogada puno kasnije. 4

Važniji datumi U analizi jednogodišnjeg rada Gradske knjižnice Zadar može se nabrajati puno toga. Knjiga clanaka je najbolji dokaz raznolikosti zbivanja koja smo s brojnim našim suorganizatorima priredili i ponudili gradanima Grada Zadra i Županije u 2002. godini. Izmedu dogadaja kroz cijelu godinu, kao najvažnije izdvajamo organizaciju medunarodnih seminara, posjete veleposlanika SAD-a i UK-a, posjet ministra Mimice i gradonacelnika Kalmete. posjet MEI: lijevo: Boris Hajoš, desno: ministar mr. Neven Mimica U sijecnju 2002. godine Knjižnica je bila jedna od organizatora medunarodnoga seminara Knjižnice u ratnom podrucju: obnova i preustroj (24.-26.01.2002.). Sudionici seminara bili su iz Hrvatske i Kosova. Od 22. do 26. svibnja 2002. godine u organizaciji Knjižnice održan je medunarodni seminar Knjižnica kao središte zajednice : aktivnosti za djecu i mlade. Kolegama iz Litve, Ceške, Slovenije, Poljske, Ukrajine, Bugarske i Rusije prezentirane su aktivnosti našeg Djecjeg odjela. Na seminaru su pokazana iskustva s djecjih odjela iz drugih knjižnica. U sklopu seminara organiziran je obilazak knjižnica u Kalima i Salima. 5

Od mnogih uglednika, koji su posjetili našu Knjižnicu izdvajamo posjet veleposlanika Michaela Jarrolda za vrijeme održavanja Britanskih dana u Zadru i posjet veleposlanika SAD-a Lawrencea Rossina. susret s britanskim veleposlanikom Michaelom Jarroldom U neslužbenom posjetu Knjižnici bio je ministar za europske integracije mr. Neven Mimica i tom prilikom službeno pustio u uporabu donirani info-punkt. Pocetkom 2002. godine Knjižnica je, odlukom Ministarstva obrane, dobila parkiralište u cije sredivanje je kroz donacija utrošeno oko 40 tisuca kn. Na radost korisnika i osoblja Knjižnice u uporabu je pušteno 21. veljace 2002.g. Koncem prosinca, nakon višekratnih intervencija i zamolbi, konacno smo dobili službenu uporabnu dozvolu današnje zgrade Gradske knjižnice. Izvanredni studij knjižnicarstva, dislocirani studij Katedre za knjižnicarstvo, Pedagoški fakultet Osijek, poceo je radom 19. sijecnja 2002. godine. Realizaciji ovog studija u velikom djelu doprinijela je Gradska knjižnica. U atriju Gradske knjižnice po prvi puta, 5. rujna 2002. godine, pred gotovo 250 gledatelja izvedena je jedna kazališna predstava "Knezovi Posedarski Anno Domini 1590 1619". 6

Rad Upravnoga i Strucnoga vijeca Upravno vijece Knjižnice održalo je cetiri sjednice i na prijedlog ravnatelja donijelo Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnicne grade, imenovalo Povjerenstvo za njezin otpis, te za rad Knjižnice više važnih odluka. Strucno vijece Knjižnice pod rukovodstvom ravnatelja održalo je tijekom godine 6 sjednica na kojima se raspravljalo o brojnim strucnim temama. Izmedu ostaloga na prijedlog Strucnoga vijeca Upravno je vijece prihvatilo i potvrdilo mogucnost zaduživanja veceg broja knjižnicnih jedinica (svatko može uzeti 4 iste ili razlicite knjižnicne jedinice). Izuzetno pozitivna reakcija korisnika na ovu odluku vidi se u broju posudenih jedinica grade koji je stalno u porastu. Strucno vijece raspravljalo je i o problemima zaštite grade, poboljšanja usluga korisnicima (ispis, skeniranje, uvez i drugo). Sredinom prosinca 2002.g. u Gradskoj knjižnici, Ured državne uprave Zadarske županije, Služba za društvene djelatnosti obavila je uvid u normativne akte i planske dokumente. Osobna iskaznica GKZD 1.1. Ustroj: Odjel za odrasle sa studijskom citaonicom, glazbenom zbirkom, citaonicom dnevnog tiska i zavicajnom zbirkom Odjel za djecu s igraonicom Služba nabave i obrade (nabava, strucna, predmetna i tehnicka obrada) Upravno-tehnicka služba (racunovodstvo, kotlovnica, održavanje i cišcenje unutarnjih i vanjskih prostora, pozornica sa svlacionicom, parkiralište i dr.) Služba upravljanja i razvoja (uprava, multimedijalna dvorana, odnosi s javnošcu) Maticna služba za narodne i školske knjižnice Podrucna knjižnica Bili Brig 7

1.2. Osoblje: Broj osoblja 31. 12. 2000. 31. 12. 2001. 01. 01. 2002. 01. 01. 2003. Ravnatelj 1 1 1 1 Dipl. knjižnicar 12 11 11 12 Knjižnicari 4 4 4 4 Pomocni knjižnicari 8,5 6,5 4,5 6,5 Racunovoda 1 1 1 1 Domar 1 1 1 1 Spremacice 4 3,5 3 3 Ukupno 31,5 28 25,5 28,5 S obzirom na stalno povecanje broja korisnika, usluga, novih sadržaja i stalnog proširenja obima poslova, razvidno je da se s postojecim brojem osoblja teško mogu pravodobno i kvalitetno realizirati zadaci i zadovoljiti ocekivanja i potrebe naših korisnika, poreznih obveznika. Iz tog razloga, investiranjem iz vlastitih sredstava, ali i svako novo radno mjesto koje dobijemo od svog osnivaca veliki je dobitak i nastavak u poticaju pozitivnog razvoja uloge koju obavljamo u društvu. Iz gore navedenih razloga svi djelatnici Knjižnice prisiljeni su na stalno strucno usavršavanje i educiranje u razlicitim svakodnevnim (jednostavnijim i složenijim) poslovima kako bi u svakom trenutku bili spremni znanjem i spretnošcu izvršiti ne samo zadatke iz svoje uže specijalnosti vec i zadatke svojih kolega. Sve ovo odvija se u cilju zadovoljenja želja i potreba korisnika koji pod utjecajem vremena i uvodenja sve sofisticiranijih tehnologija mijenjaju i svoj profil, želje i potrebe koje kao knjižnicari moramo respektirati i pravodobno presusresti. U 2002. godini zaposlili smo dva nova djelatnika i to dipl. knjižnicarku Martinu Dragija-Ivanovic (od 11.03.2002.) i pomocnog knjižnicara/sistem administratora Jana Cakovica (od 21.01.2002.). 1.3. Fond Knjižnice Vrsta knjižnicnih jedinica Broj knjižnicnih jedinica u 2001.g. Broj knjižnicnih jedinica u 2002.g. Knjiga 88.981 96.053 CD-a 5.086 5.629 CD-ROMova 231 271 Video-kazete 234 274 Didakticke igracke i društvene igre 253 224 Ukupno 94.785 102.451 8

Nabava knjižnicnog fonda 1.4. Statistika Gradska knjižnica ostvarila je u 2002. godini nabavu knjižnicne grade prema sljedecim financijskim pokazateljima: Vrsta grade Iznos potrošen za nabavu knjižnicne grade u 2002. audio-kazete 98,32 CD 66.803,83 CD ROM 9.970,19 Muzikalije 4.769,00 Strana grada 12.432,30 Video-kazete 6.690,84 Igracke 8.772,33 Referentna literatura 39.648,10 Serijske publikacije 30.475,50 Strip 6.068,20 Djecja literatura 80.465,55 Beletristika 333.850,50 Popularno-znanstvena lit. 396.571,66 Ukupno: 996.618,32 Nabava knjižnicne grade u 2002.g. Vrsta grade 2000. 2001. 2002. Kupljeno Knjige (hrv. jez.) 8.083 6.350 7.893 Knjige (na stranim jezicima) 121 298 97 CD (na hrv. i stranim jezicima) 1.622 1.156 922 CD-ROM 24 17 79 Video-kazete 43 52 112 Igracke 32 32 Ukupno kupljeno 9.893 7.905 9.135 Darovano Knjige (hrv. jez.) 2.006 2.042 2.242 Knjige (na stranim jezicima) 93 452 425 CD (na hrv. i stranim jezicima) 2 2 30 CD-ROM 8 16 5 Video-kazete 6 11 0 Igracke 0 Ukupno darovano 2.115 2.523 2.702 Ukupno nabavljeno 12.008 10.428 11.805 9

1.5. Utrošena sredstva U usporedbi s planiranih 9.000 jedinica grade i 1.000.000,00 kn vidljivo je da je plan nabave bio realan i u potpunosti ostvaren. Sredstva za nabavu knjižnicne grade dobili smo uglavnom od Ministarstva kulture, koristeci ujedno svoja vlastita, dok u 2002. godini za kupnju knjižnicne grade osnivac Knjižnice, Grad Zadar, nije predvidio novcana sredstva. Imajuci na umu spomenuto stanje kao i stalno povecanje broja korisnika, nije teško zakljuciti da nabavljeni broj knjižnicne grade ne zadovoljava Standarde za narodne knjižnice, ali i to da smo u mogucnosti samo djelomicno zadovoljiti naših korisnika. Za nabavu knjižnicne grade Ministarstvo kulture RH doznacilo je 600.000,00 kn, a ostatak od 396.618,32 Knjižnica je podmirila iz vlastitih sredstava. udio sredstava u kupnji knjižnicne grade Gradske knjižnice Zadar lijevo: udio sredstava Knjižnice, desno: udio sredstava Ministarstva kulture RH 1.6. Donacije U sklopu redovitog otkupa Ministarstvo kulture u 2002. godini dobili smo darom ukupno 2 702 knjiga. Tu spadaju i brojne, ali ne i kolicinom znacajne, donacije korisnika koji nam daruju viškove iz svojih privatnih knjižnica. Znacajnija je donacija Britanskog veleposlanstva. U akciji izbora najcitatelja Grada Zadra u 2001. godini i Coca-Cola nam je darovala veci broj aktualnih naslova. Izdavacka kuca "Fabra" donirala je sva svoja izdanja objavljena u "Biblioteci More". Vrijednu pošiljku knjiga i slikovnica iz Sjedinjenih Americkih Država darovao je T. Froehlich. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži dao nam je 12 naslova iz svoje izdavacke djelatnosti i 1 casopis Dijete i društvo. 10

1.7. Nabava domaceg i stranog tiska Tisak 2000. 2001. 2002. Dnevni 8 8 6 Tjedni 19 19 16 Casopisi 79 92 68 Strani tisak 11 15 8 Djecji casopisi 13 13 14 Listovi osnovnih i srednjih škola 11 11 2 Glazbeni odjel 5 Uprava 1 Zavicajna zbirka 25 Casopisi koji su prestali izlaziti (nalaze se u fondu) 11 Ukupno: 141 158 156 Citaonica casopisa jedan je od najposjecenijih prostora Knjižnice. Zbog velikog broja korisnika u Citaonici je cesto gužva, i u poslijepodnevnim satima ne može se pronaci slobodno mjesto, pa korisnici citaju tisak stojeci. Zbog problema s prostorom na Odjelu za odrasle dio knjiga stavljen je u Citaonicu što ogranicava prostor za gradu i korisnike tog odjela. Ove godine ponudili smo korisnicima mogucnost iznošenja novina i casopisa u LiBar što se cesto koristi, bez obzira što smo ograniceni brojem tiskovina. U protekloj godini, zbog prestanka izlaženja ili pomanjkanja interesa naših korisnika za neke casopise, prestali smo nabavljati 10 casopisa istodobno odlucivši se za druge naslove. U Citaonici vršimo uslugu kopiranja iskljucivo iz naše grade. 1.8. Otpis U 2002. godini donesen je Pravilnik o reviziji i otpisu. Formirano je Povjerenstvo koje je u tijeku godine otpisalo 1 387 dotrajalih, oštecenih i nestalih knjižnicnih jedinica u vrijednosti od 83.666,46 kn. 1.9. Obrada Sva je nabavljena grada u 2002. godini tehnicki i strucno obradena i u najkracem roku bila dostupna korisnicima. Strucna i formalna obrada radi se u programu CROLIST koji od 2001. godine omogucava kooperativnu katalogizaciju u kojoj aktivno sudjelujemo. Bez obzira na skupocu specijalne plastike za plastificiranje knjiga, zbog mogucnosti produženja vijeka trajanja svake, nastoji se plastificirati sva novonabavljena grada. Uvez oštecenih primjeraka tece kontinuirano i u protekloj godini uvezano je 227 svezaka. 11

Automatizacija Knjižnice U protekloj godini broj radnih stanica povecan je za sedam. Od 41 racunala, koliko ih imamo u Knjižnici, 18 ih je namijenjeno korisnicima. Nakon provale u sustav, povecali smo i broj poslužiteljskih racunala, pa ih Knjižnica trenutno ima dva. Novi se server koristi kao web, mail i datotecni poslužitelj. Za razliku od bibliografskog poslužitelja kojeg pokrece UNIX, datotecni poslužitelj pokrece Windows 2000 Server, tako da je od 2002. na tehnicarima Knjižnice i skrb o jednom operativnom sustavu više. gomilanje nerazdužene grade uslijed zastoja sustava (2. dan) Za potrebe korisnika licencirane su nove kopije Office programa. U racunalnom sustavu Knjižnice pojacana je potreba za ispisom u boji, tako da je kupljen još jedan kolor-pisac A3 formata. U vezi s projektom umrežavanja knjižnica u Županiji pristupili smo izradi natjecajne dokumentacije za novo, jace poslužiteljsko racunalo koje cemo nabaviti jednim djelom sredstvima Ministarstva kulture kao i iz vlastitih sredstava. U sljedecem razdoblju obim posla ce se udvostruciti. Softver tehnicki sve je raznovrsniji, od softvera za održavanje sustava do softvera za izradu multimedijalnih prezentacija. Djelomicna provala u sustav u svibnju stavila je Knjižnicu izvan pogona 2 dana. Nezadovoljstvo korisnika i gomilanje posla za djelatnike dodatno su naglasili potrebu za besprijekornim funkcioniranjem tehnickog segmenta Knjižnice. Tehnika, kao temeljna logistika i potreba za što diskretnijim ophodenjem osoblja s postojecim šiframa, kljucni su faktori za funkcioniranje Knjižnice. Iako je ovaj slucaj imao u svom tijeku dramaticne trenutke poslužio nam je kao poucak. 12

Na Interliberu u Zagrebu predstavljen je koncept novog weba Knjižnice na ciju je izradu utrošeno oko pola godine, a potpuno stavljanje u funkciju planirano je u prvom tromjesecju 2003. godine. Korisnici clanstvo, posudba, korištenje, struktura Knjižnicu posjecuje 15 380 aktivnih korisnika. Posudba knjižnicne grade u 2002. godini kretala se u slijedecim omjerima: Upis 2000. 2001. 2002. Novoupisani clanovi 3.391 3.273 2.766 Obnovljeni upis 6.301 7.914 9.070 Ukupno 9.692 11.187 11.836 U prošloj godini broj korisnika upisanih u Knjižnicu povecao se za 5,81% dok se broj aktivnih korisnika povecao za 14,20%. Broj korisnika koji su zadužili/razdužili knjižnicnu gradu: Vrsta korisnika 2000. 2001. 2002. Predškolski uzrast 317 407 445 Osnovna škola 4.267 4.354 4.027 Srednja škola 2.396 2.263 2.724 Studenti 1.378 2.021 2.522 Odrasli 2.242 2.705 3.100 Ostali (upis na 2 mjeseca) 428 607 584 Nezaposleni 675 594 365 Umirovljenici 212 283 348 Obrtnicka škola Gojka Matuline - - 132 Specijalni korisnici i djelatnici GKZD 33 24 61 Osobe s tjelesnim oštecenjima - - 52 Obiteljska iskaznica - 436 989 Domaci i stani turisti 2 10 4 Nezaposleni branitelji - - 27 Ukupno: 11.950 13.468 15.380 2000 2001 2002 13

Odlukom Strucnog i Upravnog vijeca Knjižnice povecana je posudba na cetiri knjižnicne jedinice (dosada je bilo dvije knjižnicne jedinice) pa je tako povecana i posudba grade. Posjeta korisnika 2000. 2001. 2002. Prosjecan broj posjetitelja u Knjižnici 900 1.100 1.200 Prosjecna dnevna posjeta korisnika koji su zaduživali medije 600 670 800 Prosjecna dnevna posudba 1.000 1.182 1.400 Broj zadužene knjižnicne grade (stat. s pulta) 296.316 339.390 412.605 Broj razdužene knjižnicne grade (stat. iz Crolista) 294.497 336.529 403.640 Broj korisnika koji su zadužili knjižnicnu gradu 167.073 197.860 237.657 Broj korisnika koji su razdužili knjižnicnu gradu 171.114 200.719 237.735 Broj korisnika u Studijskoj citaonici 10.401 14.345 16.099 Broj korisnika u Citaonici dnevnog tiska 18.130 18.924 20.462 Broj djece u radionicama 1.988 4.418 1.100. Broj korisnika Interneta 5.324 12.460 11.582 Broj CD-ova korištenih u slušaonici 12.534 10.701 7.721 Broj posudenih CD-a 52.335 79.992 99.075 Broj posudenih CD-ROM-ova - - 2.762 Broj posudenih CD-ROM-ova uz knjige - - 312 Broj posudenih video kazeta - - 7.383 Broj dogadanja u Knjižnici 350 404 378 Korisnici i prostorna ogranicenost (inicijativa za dodatni prostor) Prema navedenim statistickim pokazateljima broj korisnika Knjižnice iz godine u godinu rapidno raste. Skoro cetvrtina gradana Zadra aktivni su korisnici Knjižnice. Iz toga možemo zakljuciti kako je Gradska knjižnica najisplativija poslijeratna investicija Grada Zadra. Stvaran broj korisnika svakako je još veci ukoliko se zna da cesto cijela obitelj zna koristiti samo jednu iskaznicu što rukovodstvo i djelatnici Knjižnice prešutno toleriraju. Zapoceto kolektivno uclanjenje ucenika i nastavnog osoblja osnovnih i srednjih škola u 2002. i planirani nastavak u 2003. godini zasigurno ce broj uclanjenja i uopce korisnika još više povecati. Ukoliko se zna da Knjižnicu svakodnevno posjete mnogi potencijalni korisnici i mnoge radoznale osobe razlicitih populacija, koristeci ugodan prostor i okoliš Knjižnice za susrete, razgovore, šetnje, izlaske, odmor onda nije teško ustanoviti da stvarni broj korisnika premašuje današnji prostorni kapacitet. Cesto puta, posebno u popodnevnim satima sami korisnici komentiraju gužvu. 14

Ujedno svi prostori, bez izuzetka, postali su pretijesni za odlaganje i ponudu knjižnicne grade. Skoro da ne postoji više ni jedan cetvorni metar gdje se mogu postaviti police za gradu, a sadašnje police su prepune knjižnicne grade bez obzira na veliki broj posudenih jedinica. Najkriticniji prostori su citaonica tiska i casopisa gdje cesto korisnici tiskovine citaju stojeci. Svakako da tu moramo spomenuti i pretijesni Glazbeni odjel, koji ima najjacu frekvenciju, buduci da poslužuje jednu cetvrtinu cjelokupnog broja korisnika Knjižnice (u 2002. godini posudeno je skoro 100 tisuca medija). Tu moramo navesti Odjel za odrasle kao i Djecji odjel, koji su posebno u poslijepodnevnim satima doslovno zagušeni korisnicima. Zbog toga je ravnatelj Knjižnice inicirao 19. lipnja 2002. godine prvi razgovor s clanom Poglavarstva gospodinom Radovanom Dunatovim u kojem ga izvješcuje: zbog povecanog broja medija, korisnika, usluga, novih sadržaja prostori su postali pretijesni zbog toga je izvršena ekspertiza statike Knjižnice i ustanovljeno je da se ne može racunati s nadgradnjom bez vecih gradevinskih zahvata u tu svrhu od Ministarstva obrane pokušava se dobiti susjedna zgrada koju od sadašnje dijeli parkiralište Knjižnice, cineci na taj nacin prirodno jedinstvo prostora Poglavarstvu Grada dostavljena je promemorija zahtjeva kao i prijedlog idejnog rješenja buducih dviju zgrada s konstatacijom kako bi realizacija ove ideje (realizacija moguca od 2 do 10 godina) bila neprocjenjiv dobitak i najisplativija investicija za Grad Zadar, a cime bi se Gradskoj knjižnici i dalje osigurao nastavak pozitivnog razvoja, kao predvodnika i modela javnog knjižnicarstva u Hrvatskoj Gradsko poglavarstvo podržalo je ideju proširenja prostora za potrebe Gradske knjižnice i zahtjev s dokumentacijom u rujnu 2002. godine proslijedio Ministarstvu obrane. Zatražen je jedan dio kompleksa zgrade br. 9 u vojarni S. Radica za potrebe Gradske knjižnice (crvena zgrada), a drugi dio za potrebe Sveucilišta, gdje se planira prostor za teologiju, psihologiju, knjižnicarstvo i arhivistiku. Zahtjev je u postupku s nadom za pozitivno rješenje. 15

Obrazloženje zahtjeva za dodjelu zgrade br. 9 u vojarni S. Radica koja je smještena uz postojecu zgradu Gradske knjižnice, a koja bi gotovo idealno odgovarala rastucim kulturnim, informacijskim i edukacijskim potrebama gradana te viziji i planovima razvoja naše Gradske knjižnice U Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (N.N.58/99) preporuca se osiguranje minimalnih 31 m 2 knjižnicnog prostora na svakih 1.000 stanovnika, što bi znacilo, a da se navode ostale preporuke, da je za Gradu Zadaru potrebno osigurati minimalno 2.480 m 2 knjižnicnog prostora, a s obzirom na broj stanovnika Županije (165.000) i zadace Gradske knjižnice kao središnje županijske knjižnice, potrebito je minimalno 5.065 m 2. Današnja Gradska knjižnica sa svojih 1.500 m 2 raspoloživog prostora i gotovo 16.000 upisanih clanova, dnevnim posjetom i do 3.000 gradana, s 413.000 u 2002. godini posudenih jedinica grade, daleko je od prethodno navedenih minimalnih standarda. Valja naglasiti da je Gradska knjižnica Zadar, od preseljenja u sadašnje prostore, sustavno razvijala svoju djelatnost i usluge, posebno razvijajuci nove vrste usluga, marketinšku djelatnost i rad s onim skupinama gradana koji ranije nisu bili njezini korisnici. Nudeci i osiguravajuci nove i kvalitetne usluge u hrvatskoj se javnosti nametnula kao model hrvatskoga javnog knjižnicarstva, a od strucne javnosti u zemlji i inozemstvu za svoja nastojanja dobila niz priznanja. Unatoc takvom razvoju i iznimnoj recepciji u javnosti, naše daljnje planove ogranicava postojeci prostor koji je premalen za toliki broj posjetitelja i programa. Želja nam je, dakako, da se naš razvoj ne zaustavi, tim više što naši zadaci i uloga u društvu sve više dobivaju na važnosti. Kako je ranije obavljena ekspertiza statike u zgradi Knjižnice pokazala da se ne može racunati na nadogradnju još jednog kata bez vecih gradevinskih zahvata i znatnih financijskih ulaganja za dodatnih cca 600 m 2, smatramo dodjelu susjedne zgrade od 3.000 m 2 i njezinu adaptaciju kvalitetnijim i dugorocnim rješenjem. 16

Sadržaji i usluge koji se predvidaju u sadašnjoj i u buducoj zgradi Zgrada br. 9 u vojarni S. Radica, koju Gradska knjižnica vidi kao idealan odgovor na sadašnje prostorne probleme, sa svojim širokim, za knjižnicnu djelatnost gotovo idealnim gabaritima, omogucila bi nam: proširenje prostora studijskog odjela i citaonice, proširenje prostora za smještaj knjižnicne grade, posebno grade na stranim jezicima, prostor za smještaj knjižnicne grade koju ce u dogledno vrijeme koristiti bibliobusna služba i služba opskrbe knjižnicnom gradom stanovnika na otocima zadarskog arhipelaga, proširenje prostora za maticnu službu, u sklopu kojeg planiramo razvijati zbirku strucne grade iz knjižnicarstva, provodenje programa stalnog strucnog usavršavanja te otvaranje centra za domace i medunarodne projekte (radi se i na programu i pripremi za otvaranje redovnog studija knjižnicarstva i arhivistike u Zadru), otvaranje centra za pravne i poslovne informacije, proširenje zavicajne zbirke (u sklopu koje bi se odvijala digitalizacija i on-line korištenje zavicajnog kulturnog blaga), proširenje prostora glazbene zbirke, opremanje tonskog studija i popratnih prostora za slušanje i vježbanje glazbe, u sklopu kojega bismo mogli brže razvijati glazbenu zbirku i zbirku video kazeta, proširenje garderobe i spremišta, otvaranje višenamjenskog multimedijalnog prostora (radionice, artoteka, razlicite prezentacije, konferencije, izložbe, projekcije, rad s povratnicima, doseljenicima i turistima), otvaranje odjela specijalne grade i pomagala za osobe s posebnim potrebama i sl., realizaciju ponude americkoga i britanskoga veleposlanstva da se u Gradskoj knjižnici Zadar otvore Americka citaonica, Britanska citaonica, a moguce i neke druge zbirke i citaonice. Današnja zgrada Gradske knjižnice prenamijenila bi se u Odjel za djecu i tinejdžere naime, dosadašnji rad s tim skupinama naišao je na iznimno zanimanje djece i mladeži, njihovih roditelja i svih onih koji brinu da se djeci i mladima osigura ugodan prostor u kojemu ce provoditi svoje slobodno vrijeme, ponuditi kvalitetni sadržaji kojima ce obogacivati svoj duhovni život i pružiti odgojno-obrazovnu podršku u njihovu razvoju. Zbog nedostatka prostora na sadašnjoj lokaciji nije moguce odgovoriti svim uocenim potrebama. 17

Svakako bi mogli navesti i druge sadržaje, koje danas razvijaju i nude moderne narodne knjižnice u Europi i svijetu, ali, to ce biti zadatak projektnog tima, eksperata za ovo podrucje, koje bismo angažirali, ukoliko bismo dobili traženu zgradu. Lokacija, kao i svi prostori u postojecoj i traženoj novoj zgradi, zajedno s atrijem, idealno su dugorocno rješenje za Gradsku knjižnicu, za grad Zadar, te velik izazov i prilika da se Gradska knjižnica zajedno s drugim ustanovama Grada Zadra ukljuci u proces internacionalizacije i metropolizacije Grada. Županijska maticna služba Rad županijske maticne službe u 2002. godini odvijao se u skladu s Pravilnikom o maticnoj djelatnosti u RH (N.N.43/01.) kroz suradnju i kontakte s knjižnicarima u narodnim knjižnicama, te njihovim osnivacima (Pag, Benkovac, Obrovac, Gracac) kao i s predstavnicima opcina koje planiraju uredenje i otvaranje narodnih knjižnica (Novigrad, Preko, Kukljica). Intenzivno se radilo i s knjižnicarima osnovnih i srednjih škola kroz redovite, mjesecno organizirane strucno-informativne sastanke. Organizirana je i edukacija knjižnicara zaposlenih u školskim knjižnicama radi poboljšanja stanja školskih knjižnica. Obradivane su strucne teme, od osnova rada u školskoj knjižnici do uputa o reviziji i otpisu grade, signiranju i inventarizaciji. Iskustva marketinškog pristupa i nazocnosti u javnosti naše Knjižnice prenosila su se kroz Županijsku maticnu službu kako bi se pokušalo potaknuti rad u ostalim narodnim knjižnicama Zadarske županije. Radilo se na nastavku projekta umrežavanja narodnih i školskih knjižnica jer je problematika i dalje aktualna. 18

Dogadanja u Gradskoj knjižnici Zadar Tijekom cijele 2002. godine Gradska knjižnica Zadar organizirala je, ili u svojim prostorima omogucila drugima organizaciju razlicitih dogadanja: izvodenje kazališnih predstava, predavanja, predstavljanja knjiga, osnivanje i rad udruga, projekcija filmova, radionice, seminara i strucnih skupova, izložbe kao i komercijalne dogadaje. Knjižnica suraduje sa sve vecim brojem udruga koje su organizirale veliki broj dogadaja u multimedijalnoj dvorani Knjižnice: Nova Akropola, Centar za izvanbolnicko lijecenje i sprjecavanje bolesti ovisnosti, Z.V.U.K., Eko- Zadar, Solaris, Udruga medicinskih sestara, TM, ZADaRT. S predstavnicima udruga u dvorani Knjižnice sastao se i americki veleposlanik. Knjižnica je u nekoliko situacija poslužila kao alternativni prostor HKK: dva puta tjedno održale su se u Multimedijalnoj dvorani djecje dramske radionice HKK, u atriju Knjižnice gostovala je amaterska kazališna družina iz Posedarja i Špiro Guberina s monodramom "Shakespearijada". Lutkari su nas ponovno više puta pohodili što je rezultiralo postavljanjem minijaturnog kazališta lutaka na Djecjem. Likovnjaci su bili naši stalni gosti i tu je najvidljivija otvorenost Knjižnice. Brojni su izlagaci u našem prostoru: od mladih talentiranih slikara, pjesnika do umirovljenika-hobista, od vrhunskih fotografa do potpunih amatera. Cesta su predstavljanja pisane rijeci: zbirke pjesama, knjige, ali i multimedijalni uradci. Kao središnja županijska knjižnica veliku potporu dali smo domacim pjesnicima i organizirali im predstavljanje zbirki. Tako su u prošloj godini predstavljane zbirke pjesama Anke Maksan, Ante Ticica, Pavla Despota, Ivana Vidovica. Sve zbirke darovane su i nalaze se u fondu Zavicajne zbirke. Povodom Dana Grada Zadra, 25. studenoga predstavili smo knjigu Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog društva u izdanju Naklade Benja, a Gradske knjižnice kao suizdavaca. 19

Knjižnicu je posjetio i ugledni rimski odvjetnik, zadarski zet, gosp. Antonio Mazzetta s kojim je dogovorena suradnja u smislu financijske pomoci Knjižnici, a supružnici Mazzetta svojim ce ugledom i poslovnim kontaktima nastojati pomoci Knjižnici pristupiti nekim od fondova Europskog parlamenta. Održan je i veliki broj dogadaja na temu zloporabe droga. Knjižnica je postala glavno mjesto u gradu gdje se raspravljaju problemi zajednice: problemi, kao dugotrajni nedostatak prostora i sredstava za programe mladih, veliki problem ovisnosti, ekološki problem gradskog otpada i, opcenitije problemi funkcioniranja institucija civilnog društva. Multimedijalna dvorana Knjižnice definitivno je najživlje mjesto za gore spomenute teme. Knjižnica je bila domacin razlicitim inicijativama onima koji sami organiziraju dogadaje, primajuci u pojedinim slucajevima podršku od Knjižnice: pružajuci prostor, osoblje, tehnologiju i promidžbu do potpuno jednostavne usluge poput fotokopiranja, izrade pozivnica i plakata ili posluživanja hrane. Unutar Knjižnice organizacija dogadanja i omogucavanje drugima gostovanje u našim prostorima obavlja se na vec ustaljen nacin: dvije su osobe koje kontaktiraju prema vani, vode interni kalendar dogadanja, obavještavaju medije i korisnike o dogadanjima u Knjižnici. Projekt "Knjižnica kao središte zajednice" donio je Knjižnici u 2002. godini dva formalna priznanja: Certifikat Instituta Otvoreno društvo za knjižnicu model u podrucju društvenih djelatnosti i priznanje europskog knjižnicarskog projekta PULMAN (Public Libraries Mobilising Advanced Networks) cime je Knjižnica oznacena kao primjer dobre prakse u Hrvatskoj. 20

1.10. Dogadanja na Djecjem odjelu Na Djecjem odjelu održano je 10 Svaštarnica druženja teenagera, 74 redovne radionice koje se održavaju dva puta tjedno i 12 ad hoc radionice. Prosjecan posjet na Svaštarnicama je 50-80 djece. Ukupno je na radionicama sudjelovalo 1 100 djece. Organizirali smo i radionice na kojima su sudjelovali cijeli razredi. Nastavnici u vrlo zainteresirani za taj oblik aktivnosti, ali zbog nedovoljnog broja zaposlenika nismo u mogucnosti raditi takvu vrstu radionica. Ove godine posjetile su nas i kazališne družine. Amaterska družina Mrnjaus u sijecnju je premijerno izvela predstavu "Velika tajna", a u studenom je izdavacka kuca Profil gostovala s predstavom "Tintilinicev svijet". Uz prigodnu dodjelu darova Djeda Mraza izvedene su i dvije predstave Kazališta lutaka "Božicni san maloga Ivice" i "Princeza na zrnu graška". Na Odjelu su organizirane i "Male maškare", priredbu na kojoj je bilo više od stotinu djece i roditelja, na kojoj se pjevalo, plesalo i igralo razne igrice te organizirale nagradne igre. Posjetio nas je i pisac Mladen Kušec (21. studenog). Kroz cijelu godinu u suradnji sa školama i vrticima organiziramo posjet djece Djecjem odjelu, odnosno cijeloj Knjižnici. Posebnu pažnju posvecujemo djeci koja dolaze iz udaljenijih mjesta naše Županije (Policnik, Kožino, Preko, Biograd, Islam, Petrcane, Ugljan, Sv. Filip Jakov, Kali, Pag) i iz mjesta koja nemaju knjižnicu. 21

Organizirano su dolazila i sudjelovala u raznim programima djeca iz gradskih škola i vrtica u 24 grupe. Imali smo preko 50 posjeta pojedinaca iz srodnih ustanova kojima smo prenosili iskustva u radu s djecom. Na Dan invalida (03.12.) uprilicili smo susret djece s poteškocama u razvoju iz djecjeg vrtica Latica i naših malih korisnika, koje je uz animaciju lutkama zabavila glumica Kazališta lutaka Zadar, Tamara Šoletic. Kroz cijelu godinu uredujemo više panoa na Odjelu, vitrine u hodniku te vitrinu na ulazu u Knjižnicu. Priredili smo više izložaba crteža nadarene djece, te izložaba kojima su se predstavili pojedini razredi i škole. U suradnji s gospodom Senkom Radic i zadarskom Cistocom organizirali smo eko-izložbu djecjih radova. Suradivali smo sa školskim knjižnicarima, odgajateljima i društvom Naša djeca. U Svaštarnici smo pjevali, plesali, pricali, a u lipnju smo organizirali susret rijeckih i naših teenagera. U cjelodnevnom druženju održana je zajednicka Svaštarnica i Parlaonica. 1.11. Dan Knjižnice Prije 10 godina, 04.10.1991. g. prostori stare Knjižnice teško su ošteceni u bombardiranju. Kao uspomenu na taj dan, Odlukom Gradskoga vijeca, slavimo 04.10. kao Dan Knjižnice. Kao i prethodnih godina i ove godine, odlucili smo korisnicima i gradanima Zadra, ponuditi široki spektar dogadanja. U suradnji s Hrvatskom kazališnom kucom, u atriju Knjižnice, 03.10.2002. održana je besplatna predstava "Shakesperijada" ili vecer sa Špirom Guberinom. Veliki broj posjetitelja došlo je vidjeti i poslušati jednog od najpoznatijih i najboljih hrvatskih glumaca. Na sam Dan Knjižnice, 04.10. u Knjižnici je održano nekoliko susreta. Tijekom cijelog dana korisnici su dobivali darove (knjige, bookmarkere, olovke, vrecice i drugi promidžbeni materijal). U predvorju Knjižnice tijekom cijelog dana organizirana je prigodna prodaja knjiga i umjetnickih slika. Namjena prikupljenog novca je obnova fonda Knjižnice. Organizirana je i lutrija u kojoj su korisnici dobili na poklon kišobrane s logom Knjižnice, majice i knjige. Nagradeni su i slušatelji Radio Zadra koji su tocno odgovorili na pitanja i tako pokazali koliko poznaju i "žive" u našoj Knjižnici. Vec tradicionalno, pušteno je 100 balona s porukama. Ove godine balon je doletio do Zenice gdje ga je pronašao Anto Barbic, Bosna i Hercegovina. Na svecanosti u atriju Knjižnice, u nazocnosti velikog broja posjetitelja i dogradonacelnice Grada Zadra, gospode Ane Lovrin, clana Gradskoga vijeca Renate Peroš, predsjednice Upravnog vijeca mr. Maje Obad, clana Upravnog vijeca dr. Roberta Bacalje, podijeljene su nagrade osvojene 22

na lutriji, a nagradeni su i najvjerniji korisnici, korisnici s najvecim brojem procitanih knjiga - najcitatelji i najslušatelji Knjižnice. Djelatnici Odjela za odrasle za svoje najcitatelje izabrali su umirovljenicu Mariju Salamunic i Branku Mirkovic. Za naj-obitelj citatelja proglašena je obitelj Zekanovic (Denisa, Marija i Marin). Na Djecjem odjelu za najcitateljice proglašene su Ljerka Morovic i Antonela Meštrovic. Glazbeni odjel za najslušatelja izabrao je studenta Marina Božikovica. Na Bilom Brigu najcitateljice su srednjoškolke Franka Miocic i Marija Babac. Nakon rezanja svecane torte s logom Gradske knjižnice Zadar koju je donirala slasticarnica Tiramisu, svi su nazocni pozvani na nastavak druženja u klubu Gotham gdje je u cast Dana Knjižnice pred nekoliko stotina posjetilaca održan koncert jazz sastava "Boilers Quartet" (Matija Dedic, Kruno Levacic, Davor Križic i Mladen Barakovic). Organizaciju koncerta u cast Dana Knjižnice je sponzorirala HVB Croatia iz Zagreba. 1.12. Mjesec hrvatske knjige Raznovrsnim programom obilježili smo i Mjesec hrvatske knjige 2002. ciji je ovogodišnji moto bio knjige grade mostove. Tako smo od 15. listopada do 15. studenoga našim korisnicima i sugradanima predstavili naše kulturno naslijede i ugostili KUD "Vukšic" i "Kualjske 23

posestrine", izdavacku kucu "Profil" i "Fabra", prikazali plakate iz fonda Zavicajne zbirke. Brojni posjetitelji mogli su vidjeti fotografije Stipe Suraca, izložbu majica s logom lokalnih dogadanja i firmi. U Mjesecu knjige i na Djecjem odjelu održane su brojne aktivnosti: price za djecu, likovne radionice, susret s djecjim piscem, kvizovi i nagradne igre. U suradnji s Hrvatskim školskim muzejom organizirali smo izložbu Od slikovnjaka do Vragobe: hrvatske slikovnice do 1945., kolegica Štefka Batinic održala je predavanje Poceci hrvatske ilustrirane djecje knjige. 1.13. Dest godina Bilog Briga Knjižnica Bili Brig otvorena je prije deset godina, 17. listopada 1992. godine u vrijeme ratnih razaranja Grada samo nekoliko stotina metara od linije fronte. Knjižnica je otvorena u Mjesecu hrvatske knjige 92. godine u nazocnosti brojnih uglednika iz Zadra i Zagreba. Otvorenje Knjižnice zacijelo je velika sreca, ali i privilegij gradana podrucja Biloga Briga buduci da nam je ova Knjižnica i dalje ostala kao jedina podrucna knjižnica u gradu Zadru. 1.14. Morski utorak Ljudi koji žive na moru cesto kažu da živjeti na moru znaci živjeti za more. Istina - gdje god da se nalazimo miris i okus mora nosimo sa sobom. Svoj "morski život" Gradska knjižnica Zadar, koju korisnici nazivaju i Plavom knjižnicom, odlucila je živjeti u sklopu veceri posvecenih moru i "morskom životu". Jednom mjesecno pod nazivom "Morski utorak" održavaju se predavanja koja svojom tematikom obuhvacaju more. Do sada je održano nekoliko susreta, a isticemo predstavljanje naklade More u sklopu Mjeseca hrvatske knjige i predavanje Tomislava Bašica. Morski utorak ide dalje. Serija predavanja obuhvatit ce neke od najvažnijih tema vezanih uz život na moru: u našu plovidbu morem ukljucit cemo jedrilicare, ronioce, podvodne arheologe, ribare, brodograditelje, turisticke radnike, ekologe i sve one koji se brinu o moru i mogu nam pomoci u rješavanju nedoumica i problema koji se odnose na more. Posebnu pažnju posvetit cemo umjetnicima (amaterskim i profesionalnim) koji ce nam svoj osjecaj i videnje mora prenijeti kroz slike, pjesme i price. 24

Djelatnici 1.15. Jubileji U 2002. g. u Gradskoj knjižnici šest djelatnika je slavilo je jubilarnih dvadeset i deset godina kontinuiranog rada u Knjižnici. Nagradeni djelatnici su: Davorka Heder (20 g.), Darko Blaževic (10 g.), Dajana Brunac (10 g. ), Silvana Kuman (10 g.), Antonijela Nekic (10 g.), Božena Rupcic (10 g.). 1.16. Aktivnost djelatnika (strucno usavršavanje) Djelatnici Gradske knjižnice Zadar uvijek su ukljuceni u sva zbivanja vezana uz knjižnicarstvu u zemlji i inozemstvu. Milko Belevski trenutno studira na Izvanrednom dodiplomskom studiju knjižnicarstva u Zadru (dislocirani studij knjižnicarstva Osijek). Dajana Brunac i Vesna Karuza, djelatnice Djecjeg odjela, ove godine bile su jedne od glavnih organizatorica u organizaciji seminara koji je održan u Knjižnici, od 23. do 26. svibnja 2002.g. pod nazivom " Library as Community Center: Activities for Children and Youth - Djeca i mladi u narodnim knjižnicama" (u sklopu projekta Knjižnica kao središte zajednice organizacija GKZD i OSI Budimpešta). U sijecnju na seminaru Knjižnice u ratnom podrucju: obnova i preustroj održale su predavanje "Rad s djecom na Djecjem odjelu Gradske knjižnice Zadar". Rad Djecjeg odjela i prakticne radionice za knjižnicare Bosne i Hercegovine održale su u Sarajevu 28. i 29. studenog 2002., pod nazivom "Djeca i mladi u narodnim knjižnicama: rad s djecom na Djecjem odjelu Gradske knjižnice Zadar". U organizaciji Knjižnica grada Zagreba na INTERLIBER u, 15.11.2002., knjižnice su imale mogucnost kroz prezentacije i radionice široj i strucnoj javnosti pokazati svoj rad. Djelatnice s Djecjeg odjela iskoristile su spomenutu priliku i održale radionicu za djecu i knjižnicare. Ogledno predavanje za volontere koji žele održavati radionice na Odjelu za pedijatriju zadarske bolnice održano je na Djecjem odjelu Knjižnice u svibnju 2002.g. Dajana Brunac održala je u ožujku radionicu za djecu školske dobi u Knjižnici i citaonici Gracac u organizaciji Maticne službe. U suradnji s Dorotejom Kamber-Kontic napisala je kratki osvrt za Novosti hrvatskog knjižnicarskog društva (Novosti HKD. 10, (19) 2002.). pod nazivom "Poticemo kreativnost djece u narodnim knjižnicama Zadarske županije". Osvrt na seminar "Library as Community Center: Activities for Children and Youth", Medunarodni skup djecjih knjižnicara (Zadar, 22.-26. svibnja 2002.), s Mladenom Masarom, napisali su za Novosti hrvatskog knjižnicarskog društva (Novosti HKD. 28, (20) 2002.). U istim Novostima s kolegicom iz rijecke Gradske knjižnice objavljena je vijest "Posjet tinejdžera GK Rijeka tinejdžerima GK Zadar" (Novosti HKD. 11, (20) 2002.). Na seminaru "Library as Community Center: Activities for Children and Youth" Doroteja Kamber-Kontic održala je izlaganje o radu županijske maticne službe County services for public and 25

school libraries. Sudjelovala je u radionici Poboljšanje usluga za korisnike, 6. 11. u organizaciji Informativnog centra Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu. Martina Dragija Ivanovic sudjelovala je na EIFL Direct Radionica o autorskom pravu i licencama, 29.-30. travnja 2002, Zagreb. U suradnji s ravnateljem Ivanom Peharom sudjelovala je na 33. skupština Hrvatskog knjižnicarskog društva, Daruvar, 25-27.09.2002. s radom "Marketing u funkciji stvaranja pozitivnog identiteta knjižnice: primjer iz prakse". Na seminaru "Nove usluge knjižnica; želite li sa šlagom ili u PDF-u" u organizaciji Sustava znanstvenih informacija u Zagrebu, 8-9.11.02. sudjelovala je u radionici "Digitalizacija i nove knjižnicne usluge" sa suradnicima. Na Danu knjižnica na Interliberu, 15.11.2002. u suradnji s Janom Cakovicem predstavila je web stranice Knjižnice. Na seminaru Arhivi, knjižnice, muzeji koji je održan u Rovinju, 20-22.11.2002. sudjelovala je s izlaganjem koje je priredila sa Sanjicom Faletar (znanstveni novak na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, Katedra za knjižnicarstvo) pod nazivom "Programi obrazovanja u AKM okruženju". Državni ispit položila je 16.10.2002. Jan Cakovic prisustvovao je CARnet Users Conference koja je održana 25.-27.11.2002. u Zagrebu. Posjetio je informaticki sajam Info 2002 i u suradnji s Martinom Dragija Ivanovic predstavio web stranicu Knjižnice na Interliberu 15.11.2002. Mladen Masar je u lipnju pozvan na skup novopridošlih u projekt Knjižnica kao središte zajednice u Klaipedi (Litva) održavši radionicu na temu Knjižnica kao središte zajednice zajedno s jednom od mentorica projekta, Kristinom Virtannen iz Helsinške gradske knjižnice. Ujedno je u ime Gradske knjižnice Zadar primio priznanje Instituta otvoreno društvo kojim se Gradska knjižnica Zadar potvrduje kao knjižnica model u podrucju društvene ukljucenosti. U studenom sudjeluje na savjetovanju Narodne knjižnice u svjetlu PULMAN-ovih smjernica, u organizaciji Gradske knjižnice Rijeka, hrvatskog koordinatora projekta PULMAN XT. Na spomenutom savjetovanju zajedno s Ivanom Peharom imao je izlaganje naslovljeno GKZD - središte života zajednice. Ivan Pehar, kao sudionik medunarodnog seminara održanog u Gradskoj knjižnici Zadar (25. i 26. sijecnja 2002.g.), pod nazivom Knjižnice u ratnom podrucju: obnova i preustroj održao je izlaganje pod naslovom Obnovljena Gradska knjižnica Zadar kao informacijsko središte, a rad ce biti objavljen u zborniku radova. Prisustvovao je na prezentaciji koncepta izvedbenog projekta NISKE 6. svibnja 2002.g. u Ministarstvu kulture. Sudjelovao je 27.6.2002.g. u NSK, Zagreb na sastanku ravnatelja knjižnica korisnika programskog paketa Crolist. Na poziv americkog veleposlanika Rossina sudjelovao 4.7.2002.g. u hotelu Opera na svecanosti Dana americke zahvalnosti. Kao gost Förderungsstelle des Bundes für Erwachsenenbildung für Kärnten iz Klagenfurta, Austrija, sudjelovao na 27.danima austrijskih knjižnicara, Klagenfurt, od 11.do 14. rujna 2002.g. Kao predstavnik hrvatskih knjižnicara i kao clan Grupe Alpen-Adria sudjelovao na radnom sastanku u Austriji, dok se iz objektivnih razloga 26

nije mogao odazvati drugom susretu "Meeting among public libraries in Alpen-Adria Regions" u Vicenzi, od 14.-15. studenog 2002.g. Sudjelovao je i na Petoj medunarodnoj konferenciji narodnih knjižnica zemalja u tranziciji pod naslovom Narodne knjižnice u novoj Europi 5 utjecaj globalizacije i informatizacije na narodne knjižnice u tranzicijskim zemljama od 17.-19. listopada 2002.g. u Goethe institutu Zagreb s dva izlaganja: 1. Adaptacija, opremanje i stvaranje prostora doživljaja u Gradskoj knjižnici Zadar i 2. Marketing i sponzoriranje u narodnim knjižnicama. Sažetak izlaganja priprema se za tisak u zborniku radova. Na okruglom stolu na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, 25.10. 2002.g. pod nazivom Akademsko obrazovanje knjižnicara i reforma sveucilišta sudjelovao je s izlaganjem Zašto studij knjižnicarstva na zadarskom Sveucilištu. U suradnji s kolegicom Martinom Dragija-Ivanovic sudjelovao u Daruvaru, od 25. do 27. rujna 2002.g. na 33. skupštini Hrvatskog knjižnicarskog društva pod naslovom Upravljanje promjenama u hrvatskim knjižnicama u Daruvaru, s izlaganjem Marketing u funkciji stvaranja pozitivnog identiteta knjižnice: primjer iz prakse. Zajedno s kolegom M. Masarom sudjelovao je na hrvatskoj nacionalnoj radionici odnosno na savjetovanju pod naslovom Narodne knjižnice u svijetlu PULMAN-ovih smjernica u Rijeci 15. studenoga 20002.g. s izlaganjem pod naslovom Gradska knjižnica Zadar kao središte zajednice. Sudjelovao u dvodnevnom radnom susretu ravnatelja županijskih narodnih knjižnica, održano u Šibeniku 27. i 28. svibnja 2002.g. U sklopu Centra za stalno strucno usavršavanje prisustvovao je 5. srpnja 2002.g. radionici u Zagrebu pod nazivom Marketing u knjižnicama. Am. veleposlanik u Hrvatskoj, L. W. Rossin u Knjigu dojmova je zapisao: 'Hvala vam što ste me proveli po ovoj zaista dojmljivoj knjižnici. Dode mi da se preselim u Zadar kako bih postao clanom. Kakav divan dar mladima i djeci ovoga grada. Najbolje želje za sve buduce uspjehe.' 27

1.17. Nagrade Ravnatelj Ivan Pehar dobitnik je najveceg knjižnicarskog priznanja "Kukuljeviceve povelje" koja mu je dodijeljena na 33. skupštini Hrvatskog knjižnicarskog društva u Daruvaru, 25-27.09.2002. Kukuljeviceva povelja najvece je strukovno priznanje koje dodjeljuje Hrvatsko knjižnicarsko društvo 1.18. Posjeti knjižnicara U dogovoru s kolegama iz Gradske knjižnice Rijeka organiziran je obilazak naše Knjižnice clanova Gradskog poglavarstva Grada Rijeke, kako bi na temelju doživljenog i videnog i iskustva domacina lakše krenuli u izgradnju i opremanje rijecke knjižnice. U 2002. godini u Knjižnici su održana dva medunarodna seminara: Knjižnice na ratom stradalom podrucju: obnova i preustroj u organizaciji Hrvatskog knjižnicnog društva, Gradske knjižnice Zadar i Društva knjižnicara s Kosova. U svibnju je održan medunarodni seminar Knjižnica kao središte zajednice za djecu i mladež na kojem su sudjelovali knjižnicari djecjih odjela iz brojnih zemalja: Bugarske, Litve, Slovenije, Poljske, Ceške, Ukrajine, Rusije i Hrvatske. Tijekom cijele godine pomagali smo savjetima kolegama, pojedinacno ili grupno, iz brojnih knjižnica. Kolegama iz Šibenika pomagali smo savjetima o uredenju prostora, obradi CD-a, CD- ROM-ova, organizaciji glazbene zbirke, nabavi tehnicke opreme. Kolege iz Karlovca tražile su pomoc i naše iskustvo u provodenju kompjutorizirane inventure u programu Crolist. Web stranica Knjižnice Jedan od zadataka Razvojnog tima u 2002. godini bio je i izrada novih web stranica. Iako stranice nisu bile gotove do kraja 2002.g. cjelokupni koncept stranice je definiran stranice kao obavijesno mjesno Knjižnice i Grada. Misao vodilja u izradi stranica bila je da web stranice moraju biti zanimljive i korisnicima i nekorisnicima Knjižnice. Na stranici ce se nalaziti informacije o dogadanjima u Knjižnici (kalendar dogadanja), informacije o fondu i uslugama Knjižnice, novosti iz kulture, umjetnosti i izda vaštva. Stranica je još uvijek u izradi a želja nam je da posjetitelji stranice upoznaju stranice kroz razne sadržaje koje cemo im ponuditi (brbljaonica, JMBGrada i slicno). 28

nova web stranica Gradske knjižnice Zadar, u izradi Promidžbeni materijal U namjeri da Knjižnica još više izide i bude prisutna u javnosti izradili smo brošuru Knjižnice i proširili promidžbeni materijal. Tako su izradene šalice, kišobrani, olovke, kemijske olovke, vrecice, majice, bookmarker, džepni kalendari s logom Knjižnice. Promidžbeni materijali Gradske knjižnice Zadar putovali su na razne strane: od Ukrajine, Poljske, Bugarske, do Ljubljane, Zagreba, Rijeke, Daruvara. S obzirom na broj gostiju koji su nas posjetili u prošlog godini, kao i na udaljenost mjesta iz kojih su dolazili, smatrali smo da je neki od darovanih im detalja važan podsjetnik na ustanovu u kojoj su boravili, ali i na grad i zemlju. 29

Suradnja s medijima Iz priložene bibliografije clanaka o Gradskoj knjižnici koja se redovito vodi vec više godina, vidljiv je odnos s medijima, pracenje rada Knjižnice i dogadanja u njoj. Uz bibliografiju clanaka moramo spomenuti da je naš rad i razna kulturna dogadanja redovito pratila Hrvatska televizija, koja je uz emitiranje zabilježenog na županijskoj panorami, gotovo svakog tjedna prikazivala zanimljivije priloge u emisiji Dobro jutro Hrvatska. Ne možemo zaobici ni Gradsku televiziju koja nas je u 2002.g. redovito pratila i prikazala više od stotinu kratkih reportaža. Hrvatski radio, Prvi i Drugi program su nekoliko puta imali reportaže iz naše Knjižnice, dok su Hrvatski radio Zadar, Radio 057 i Donat svakodnevno pratili, najavljivali dogadanja u Knjižnici kao i najaktualnije naslove. Uspješnosti suradnje doprinijelo je što smo se nastojali pripremiti za medije kroz redovite tjedne obavijesti i najave dogadanja, pripremu materijala o najcitanijim naslovima i knjigama. Vecernji list, 8.veljaca, 2002. god. 30

Financijski pokazatelji UKUPNI PRIHODI POSLOVANJA U 2002.g. 4.689.791,83 UKUPNI RASHODI POSLOVANJA U 2002.g. 4.420.447,22 Višak prihoda 269.344,61 Višak sredstava prenesenih iz 2001.g. 1,349,02 UKUPAN VIŠAK SREDSTAVA U 2002.g. 270,693,63 Višak sredstava u iznosu od 270.693,63 kune odnosi se na: sredstva Ministarstva kulture RH za umrežavanje županijskih knjižnica 200.000,00 sredstva Županije zadarske za nabavu opreme za školske i narodne knjižnice 68.000,00 Ukupno 268.000,00 Ova sredstva ce biti namjenski utrošena u 2003. godini, a vlastita sredstva u iznosu od 2.693,63 bit ce utrošena za nabavu knjižnicne grade. prikaz odnosa vlastitih sredstava, sredstava Grada, Ministarstva, Županije 31

Zakljucak S pravom se može zakljuciti da u današnje vrijeme nije jednostavno uspješno voditi javnu ustanovu, zastupati i zadovoljavati javne interese, izlaziti ususret željama i potrebama korisnika i potencijalnih korisnika, ne zaostajati za ubrzanim napretkom struke i novih tehnologija, stalno nudeci ustanovi nove ideje, razvoj, nove vizije i perspektivu. Bez obzira na otežavajuce okolnosti kao što su stalno prateci nedostatak novca (posebno za nabavu knjižnicnih jedinica), manjak osoblja u odnosu prema stalno rastucem broju korisnika, novih usluga i ogranicenost prostora, ipak se može objektivno konstatirati da je Gradska knjižnica u 2002. polucila uspjeh. Uspjeh je posebno vidljiv u povecanom broju korisnika, zaduženih knjižnicnih jedinica, proširenju novih i kvalitetnijih usluga, u ponudi raznolikih kulturnih dogadanja. S ponosom možemo zakljuciti da usluge Gradske knjižnice koristi jedna cetvrtina Grada što je zasigurno fenomen u našim prilikama gdje usluge narodnih knjižnica u prosjeku koristi 10,9% žitelja. Gradska knjižnica svojom inovacijskom snagom, kreativnim potencijalom, intelektualnom kompetencijom, duhovnom i kulturnom fascinacijom postala je u našoj sredini prostor, mjesto bijega od groznicavog ritma i dinamike grada. Ona sve više prerasta u istinsko kulturno središte i poticajno žarište koje nadilazi okvire same Knjižnice i Grada. I ove godine to potvrduju mnoge vec spomenute posjete kao i više priznanja i pohvala. Ove godine Knjižnica je u svom djelovanju još jasnije i uspješnije iskazala marketinško usmjerenje gdje kulturni menadžment i marketinški pristup postaju sastavnice i temeljni oblik promišljanja i partnerskog djelovanja ove kulturne ustanove s profitabilnim ustanovama. U medusobnom partnerstvu zadovoljili smo obostrane interese. Povjerenje koje smo dobili ne samo od korisnika vec i od cjelokupne javnosti preduvjet je uspješnosti koju nastojimo ostvarivati. Sve prethodno spomenuto, na prvi pogled manje vidljivo, cini solidnu osnovu i garanciju za dalji pozitivan, uzoran razvoj ove ustanove, a na ponos nama i našem Zadru. 32