Imunizasaun ba labarik sira préeskolár

Similar documents
Polítika Fini Timor-Leste no nia implikasaun ba ita nia moris

Coffee, Poverty & Economic Development in Timor-Leste

Name: Katakana Workbook

Healthy breaks pre-school children

Food plants for healthy diets in Timor Leste

Manitoba Immunization Monitoring System (MIMS)

(N) CONTAINS TRACES OF NUTS (V) SUITABLE FOR VEGETARIANS (GF) GLUTEN FREE (S) SPICY PLEASE NOTE: A 10% SERVICE CHARGE APPLIES TO TABLES OF 6 OR OVER.

Manitoba Immunization Monitoring System (MIMS)

Ngā Kōrero o Mua, Kaupae 2, 2008

O YUNG MGA LAGING NASA BYAHE DYAN AT LAGING INAABUTAN NG TRAFFIC AT TINAMAAN PA NG MATINDING GUTOM.

Supplementary Table 1 PHYC haplotypes of A. thaliana strains.

Sanna offers authentic Thai

Checklistezum Kaufvertrag

Copyright c GLOBAL MISSION BUSINESS Corp. All rights reserved.

Are you packing a healthy lunch?

The Japanese Writing System. By Danny Jones

Mr. Food's Comida Rápida Y Fácil Para Persons Con Diabetes (Spanish Edition) By Art Ginsburg READ ONLINE

PORK + PINOT SUNDAYS

NÄ LEKAPÏ. By Kelly Cua, 2009 Kamehameha Schools Distance Learning.

Results SPORTident Y2Y Park-O Tournament 2018 Stage 6

PRODUCTION OF PARTICLE BOARD FROM AGRICULTURAL WASTE ~.

G E R M A C K S I G N AT U R E PAPER BAGS

NWFB Offers New Fare Concessions

piggly wiggly Fresh Cut Porterhouse Steaks Lb Oz. or Tostitos Cheese or Salsa Dips

Paddy McGinty's Goat

Certificate of Analysis

Certificate of Analysis

Certificate of Analysis

The Japanese Writing System. Busareddy & Rekha

Jim Thompson. Restaurant. Relax and enjoy the experience.

Welcome to Echo Lake Lodge! Start your day on Mt. Evans with a hearty breakfast served until 11 a.m.

Dian Zang Chuan Da San Jiao Wen Hua Tan Mi (Mandarin Chinese Edition)

Gu Shi Qi Meng (Mandarin Chinese Edition) READ ONLINE

HAWAIIAN IN KANJI AT NÄWAHÏOKALANI ÖPUÿU HAWAIIAN LANGUAGE MEDIUM SCHOOL

Boys U12 Open Event- Main Draw 17 Ryan Er Jin Heng Quarter Final Semi- Final

January OAK WEALTH ADVISORS 2019 ABLE ACCOUNT COMPARISON MATRIX AK AL AR AZ CA ABLE Contact Information

Hand-book Of Practical Cookery, For Ladies And Professional Cooks: Containing The Whole Science And Art Of Preparing Human Food By Pierre Blot

APPETIZERS. SAGANAKI sa-ga-na-kee A slab of bubbly Greek Kasseri cheese panflamed at your table. Served with pita bread.

DOWNLOAD OR READ : THE PETIT APPETIT COOKBOOK EASY ORGANIC RECIPES TO NURTURE YOUR BABY AND TODDLER PDF EBOOK EPUB MOBI

6/5/2017 6/8/2017 Emmitsburg MD. 9/18/2017 9/21/2017 Emmitsburg MD. 2/6/2017 2/9/2017 Emmitsburg MD. 2/27/2017 3/2/2017 Emmitsburg MD

This is an arrangement of a very famous Chinese folk song called Kang

E X T 2 C A F T R U F F L E S F I N E F O O D S. C O M T R U F F L E S F I N E F O O D S. C O M

SPORTident Y2Y Park-O Tournament Stage 6 [REMATCH] Start List (By Class) V1.0

HARC Update. Chifumi Nagai, PhD. Hawaii Agriculture Research Center (HARC)

Samsung 61 st Festival of Sport - Challenge 1,000 START LIST. Team Managers' Meeting (07:50-08:20)

Growing and Learning with 5+ A Day

Song Shi Liu Bian (Zhonghua Chuan Tong Wen Hua Jing Pin Cong Shu) (Mandarin Chinese Edition) By Zhai Mu READ ONLINE

Simplified Summer Feeding Program

Fresh Select Boneless Angus Chuck Roast 2/$ Ore-Ida Frozen Potatoes or Tater Tots Selected Varieties Oz. For

Welcome to our 2018 Christmas catalog.

We trust you will find this cook book useful.

Ye Pun - Middle Course. Tong - Soup. Hoi Sin Seafood Dishes

Ementa escolar - 15-Jan 27 April - School Menu. Semana / Week /01

BREAKFAST. & honey. Muesli. choose one from. with coconut. the following sri Lankan breakfast. Banana pancakes. hoppers or milk rice & roti

The W Gourmet mooncake gift sets are presently available at:

Doing Business: the Korean Way Korean Business Culture & Language

Portable Convenient Red/ Orange Vegetable Options for K12

KANJI AND KANA A HANDBOOK AND DICTIONARY OF THE JAPANESE WRITING SYSTEM

Letter from the President

FISIOTERAPIA EN OBSTETRICIA Y UROGINECOLOGIA + STUDENTCONSULT EN ESPANOL (SPANISH EDITION) BY CAROLINA WALKER CHAO

CHRISTMAS PARTIES IN THE LINENHALL SUITE

Round and bite-sized with many seeds and juice Good in salads

Negociación Internacional (Spanish Edition) By Olegario Llamazares García-Lomas READ ONLINE

SENSORY CHARACTERIZATION OF THE FIRSTS AND LASTS PARTICIPANTS CACHAÇAS OF THE CONCURSO DA QUALIDADE DA CACHAÇA (FCF-UNESP)

Las Semillas = Seeds (Plantas) (Spanish Edition) By Patricia Whitehouse

Hindi me ek din me kitna time sex krna chhaiye

John Lewis Stock Number Easter Hamper

.Meat Foods. THIS PUBLICATION IS OUT OF DATE. For most current information: FAMILY FOOD.

ÿaÿaliÿi Dodonaea viscosa Indigenous Naturally found on all the main Hawaiian Islands except Kaho olawe.

Small $6.49 Large $7.49 X-Large $8.49 Phª - Beef Noodle Soup

2210 West 76 Country Blvd. Branson, MO Hours: 6:30 a.m. to 10:00 p.m. Phone: (417) Follow us on: 3/$ 12 Pk./12 Oz.

BAR MENU COCKTAIL LIST Restaurant Menu

Breve Historia De La Revolucion Rusa (Breve Historia / A Brief History Of) (Spanish Edition) By Inigo Bolinaga READ ONLINE

Ahupūngao, Kaupae 1, 2013

CelebrateChristmas 2014 With us

Breakfast and Lunch. Programs. Field Trips

Assortment list 2018

HSBC Credit Card Year-round Offers Dining Western Cuisine in Macau

La Pizza Napoletana Pi Di Una Notizia Scientifica Sul Processo Di Lavorazione Artigianale

PLANTS BASED RETREATS

Fresh Ground Beef. Lb. Lb. Ea. Selected Varieties Oz. Pkg. Best Choice Cream Cheese. Ea. Selected Varieties 8 Oz. Pkg. 5Lb.

NEW PROCESS FOR PRODUCTION OF HIGH PURITY ADN - DEVELOPMENT AND SCALE-UP. Henrik SKIFS, Helen STENMARK Eurenco Bofors AB Peter THORMÄHLEN ECAPS AB

Soup. Salads. SU1. Tom Yum Goong... $3.95. Hot and sour lemon grass broth w. shrimp, bell peppers, mushroom and herbs.

TAKE AWAY MENU. Seafood. Rice and Biryani. Breads. Take Away Menu $17.90 $17.90 $17.90 $16.90 $16.90 $15.90 $ Small $2.00 Big $3.00 $9.

If you are searching for the ebook El jamon / The cured ham: Elegirlo, Cortarlo Y Saborearlo Para Torpes / Choose, Cut and Taste for Dummies (Spanish

Pediatri Hemşireliğinde Aile Merkezli Bakım

SHI 寿司 W E L C O M E T O A M A M A

Breakfast and Lunch. Programs. Field Trips

Te Pāngarau me te Tauanga (Tauanga), Kaupae 3, 2014

Ea. 8 Pack. Selected Varieties, Oz. 6 A-1 Steak Sauce. Charmin Bath Tissue Coca-Cola Products Kraft Mac & Cheese

IMPORTED BY CARSON WINES

appetizer LAWA R BA LI a l a DRE A M L A N D 65. C H IC KE N PA N DA N PE C AT U 70. T U NA SA M BA L M ATA H

Exam Outline Final Exam 2013 Language Coordinator Brijesh Rai or )

TWGHs Ma Kam Chan Memorial Primary School 2016 First Term Academic Result Award Scheme

Tape, because even witches and warlocks need some help holding a wand in place. Paste or glue to bind both glitter and magical powers to the wand.

Sleeving system SES. HELAVIA standard sleeves in polychloroprene rubber black and coloured

STARTERS I. "You will always remember our food and you will never forget our hospitality... "

HONEYBAKED REWARDS Get a FREE Ham Classic. To receive special offers and promotions via visit: MyHoneyBakedRewards.com WE CATER! WE DELIVER!

Daily Lunch Specials 11 a.m. to 3 p.m. Monday Friday

Planck + Einstein on -Day Fundamental Physical Constants in a Relativistic Perspective and The Design of a Black Hole Gun!

Transcription:

Tetum translation of Immunisation for pre-school children three years and four months old Imunizasaun ba labarik sira préeskolár nian Idade tinan tolu no fulan haat Introdusaun Folletu ne e kontein faktu sira kona-ba vasina kontra difteria, tétanu, kokeluxe, no pólio no vasina reforsu MMR nian ne ebé fó ba labarik sira molok sira ba eskola. Se Ita hakarak hatene liután informasaun kona-ba ne e, favór kontaktu Ita-nia médiku, vizitante saúde ka enfermeira. Karik diak mos ba Ita atu vizita www.publichealth.hscni.net ka www.nhs.uk/planners/vaccinations Vasina difteria, tetanus, pertuze no poliu nian Vasina ida-ne e proteje hasoru difteria, tetanus, pertuze (me ar busa) no poliu. Parte poliu nian ne e agora daudaun fó ona liuhosi injesaun ida deit envezde liuhosi ibun. Ita-boot nia oan tenki hetan doze vasinasaun ida-ne e nian bainhira nia iha idade tinan tolu no fulan haat (molok sira hahú eskola). Sira sei hetan fali vasinasaun adisionál ida hasoru difteria, tetanus no poliu entre idade tinan 14 no 18. Oinsá ita hatene katak vasina ne e seguru no efetivu? Vasina ida liu tiha ona teste barak atu verifika se seguru duni no katak funsiona duni molok atu fó ba ema ruma. Teste sira ne e hala o nafatin mezmu hafoin vasina ida introduz tiha ona. So vasina sira ne ebé pasa teste seguransa mak bele uza. Medikamentu hotuhotu bele provoka efeitu sekundariu, maibe vasina sira mak entre hirak ne ebé seguru liu. Peskiza husi mundu tomak hatudu katak imunizasaun mak dalan seguru liu atu proteje Ita-nia oan nia saúde. Hau rona katak iha tiomersal iha vasina sira laran Tiomersal (merkúriu) la uza tan ona ho vasina sira iha programa rutín imunizasaun labarik sira-nian. Iha kuantidade merkúriu uituan mak uluk uza durante tinan nennulu nia laran atu tulun prezerva vasina sira. Iha tempu hirak ne'ebá, nunka iha evidensia ruma ne ebé hatudu katak substansia ne'e kauza buat-aat ruma. Maske nune'e, ninia

uzu proibidu tiha ona nudar parte husi objetivu mundiál atu redúz espozisaun ba merkúriu husi fonte evitavel sira. Moras sá mak vasina ne e sei prevene? Difteria Difteria mak moras grave ida ne ebé bele hamosu kedas problema respiratoriu. Moras ne e bele estraga fuan no sistema nervozu no, iha kazu krítiku, bele halo mate. Molok vasina difteria nian introdúz, iha kazu difteria to'o 1500 maka akontese tinatinan iha Irlanda Norte. Tétanu Tétanu mak moras ida ne ebé afeta múskula no kauza problema respiratoriu. Moras ne'e mosu wainhira mikróbiu sira iha rai no iha foer tama ba isin liu husi kanek ne ebé nakloke tanba ku'a ka sunu. Tétanu afeta sistema nervozu no bele halo mate. Moras ne'e la bele da'et husi ema ida ba ida seluk. 5 Kokeluxe (Me'ar Busa) Me'ar busa mak moras ida ne ebé bele provoka me'ar kleur no maka'as, ho kalsu ne ebé bele halo susar atu dada iis. Me'ar ne'e bele lori tempu to'o semana sanulu. Moras ne'e bele grave tebetebes ba labarik nurak-sira no mezmu bele oho kosok-oan sira ho tinan ida maikraik. Molok vasina kokeluxe nian introdúz, kazu me'ar busa to'o 3500 mak relata tinatinan iha Irlanda Norte. Pólio Pólio mak virus ida ne ebé ataka sistema nervozu nian no permanentemente bele paraliza múskulu sira. Se afeta muskulu iha hirus-matan, pólio bele halo mate. Molok vasina pólio nian introduz, iha maizumenus kazu pólio paralítiku 1500 mak akontese tinatinan iha Irlanda Norte. Efeitus sekundáriu husi vasina nian Maioria husi labarik sira sei lahetan efeitu sekundáriu ruma, maibé labarik hotu-hotu lahanesan. Ita-boot nia oan sei bele hetan efeitu sekundáriu hirak tuirmai ne e balun, ne ebé mak normalmente kmaan: Maña to o oras 48 nia laran depoizde hetan tiha injesaun; Isin-manas kmaan ida (haree pájina 14); Bubu ki ik ida iha fatin injesaun nian. Ida-ne e sei mosu to o semana balun nia laran no sei lakon neineik. Se bainhira ita-boot hanoin katak ita-boot nia oan hetan reasaun seluk ruma ba vasina difteria, tetanus, pertuze no poliu nian ne ebé mak ita-boot preokupa, ko alia ho ita-boot nia KJ, enfermeira ka vizitante saúde nian. Inan-aman no kuidadór sira bele mós relata suspeita efeitu sekundariu husi vasina no ai-moruk sira liu husi Yellow Card Scheme. Ne'e bele prosesa online liu husi www.yellowcard.gov.uk ka dere ba hotline Yellow Card nian iha númeru livre 0808 100 3352 (disponivel iha Segunda-feira to'o Sexta-feira tuku 9.00 dadér to'o 5.00 lorokraik).

Raru tebetebes, vasina ida bele kauza reasaun alérjiku ruma, hanesan erupsaun/hikis ka katar iha isin lolon tomak ka balun. Mezmu raru liután, labarik atu hetan reasaun grave iha minutu balun nia laran hafoin imunizasaun, halo nia susar atu dada iis no karik bele dezmaia. Ne'e hanaran anafilaxia. Estudu foun ida foin lalais ne'e hatudu katak kazu anafilaxia ida mak relata husi imunizasaun kuaze metade millaun ne ebé hala'o. Maske reasaun alérjiku bele halo tauk, maibé tratamentu bele tulun rekoperasaun totál no lalais. Raru tebetebes, labarik sira atu hetan paroxizmu iha loron ida ka rua hafoin vasinasaun ne e. Ne e baibain provoka husi temperatura ne ebé aas tebes (haree seksaun Oinsá se hau nia oan hetan isin-manas hafoin simu tiha imunizasaun? iha kraik) Se Itania oan hetan paroxizmu, bolu lalais kedas doutór. Labarik sira baibain rekopera totalmente no lalais kedas husi paroxizmu. Labarik sira bele hetan paroxizmu iha kualker tempu, tan ne e hetan paroxizmu hafoin sira-nia vasinasaun karik bele laiha relasaun ho vasina. Ita-nia doutór mak sei deside se Ita-nia oan sei presiza aumenta doze vasina nian ka lae. \ Vasina MMR nian Vasinas MMR nian proteje ita-boot nia oan hasoru sarampu (M) papeira (M) no rubella (R; Rubéola). Ita-boot nia oan tenki hetan doze daruak husi vasina MMR nian ida ne e bainhira nia iha idade tinan tolu no fulan haat (molok sira hahú eskola). Se Ita-nia oan seidauk hetan sira nia doze dahuluk, oras ne e sira presiza doze rua iha fulan tolu tuir malu nia laran. Dezde introdusaun MMR nian iha tinan 1988, númeru labarik ne ebé hetan moras ne e tún tebetebes tiha ona. Sarampu, papeira, no rubéola hotu-hotu bele iha komplikasaun grave. Sarampu bele provoka infesaun iha tilun, problema respiratóriu no mininjite/ensefalite (inflamasaun iha kakutak). Iha xánse 1 entre 2500-5000 ba moras ne e atu halo ema mate. Papeira bele provoka diuk, baibain ho rekoperasaun parsiál ka tomak, no ba mane sira, labarik ka ema boot, bele kauza bubu ne ebe moras tebetebes iha sira nia testíkulu. Papeira mak kauzador prinsipál bá manijite virál iha labariksira.

Rubéola mós bele provoka inflamasaun kakutak no bele afeta koagulasaun raan. Iha feto isin-rua sira, moras ne e bele provoka abortu ka problema saúde boot ba sira-nia oan hanesan delek, diuk no problema kurasaun ka estraga kakutak. Importante atu hanoin hetan katak lahó vasina MMR, kuaze labarik-sira hotu sei hetan moras tolu ne e. Iha efeitu sekundáriu ruma husi MMR ka lae? Hanesan ai-moruk hothotu, iha efeitu sekundáriu balun ne ebé assosiadu ho vasinasaun. Barak liu husi hirak ne e ki ikoan hela no sai lakon iha tempu badak nia laran, n.e. kulit mean no bubu iha sona fatin. MMR kontein vasina tolu ketaketak iha injesaun ida. Vasina sira ne e funsiona iha tempu diferente. Kuaze semana ida ba loron 10 depoizde imunizasaun MMR, labarik balun sente isin-manas, iha sira-nia isin mosu musmusan hanesan sarampu no halo sira la-kohi han wainhira parte sarampu vasina ne e nian hahu hala o nia serbisu. Ita-nia oan karik, raru tebetebes, hetan ikis hanesan marka kulit metan tanba efeitu husi parte rubéola iha imunizasaun ne e, hafoin kuaze semana rua simu tiha MMR. Ne e baibain sei di ak mesak, meibe se Ita haree sinal sira nune e, lori no hatudu ba Ita-nia doutór. Kuaze semana tolu depoizde injesaun, labaraik dala-ruma hetan forma kmaan papeira nian tanba parte papeira husi MMR mak hahú funsiona. Dala ruma, labarik sira iha reasaun ladi ak hasoru vasina MMR. Kuaze 1 husi na in- 1000 mak sei hetak paroxizmu tanba temperatura aas relasiona ho efeitu sarampu vasina ne e nian. (haree seksaun Oinsá atu trata isin-manas iha kraik.). Laiha evidensia katak ida ne e sei hamosu problema longuprazu. Labarik ida ho sarampu, iha liu xánse dala lima atu hetan paroxizmu nu udar rezultadu husi moras ne e. Vasina sira ne e mós bele provoka reasaun alérjiku, maibe nudár temi iha leten, raru tebetebes atu akontese no tratamentu bele fó rekopererasaun totál no lalais. Husi kada milliaun imunizasaun ne ebé hala o, kazu Ensefalite (Inflamasaun iha kakutak) ida mak relatadu. Ida ne e la aas liu xánse husi labarik ruma ne ebé dezenvolve ensefalite lahó vasina ne e. Maibe sarampu provoka ensefalite iha kada nain 1 entre labarik nain 5000 ne ebé hetan moras ne e. Komparasaun entre efeitu sekundaria sira MMR nian ho efeitu sekundaria sira husi sarampu, papeira no rubéola hatudu katak vasina ne e seguru liu dook moras hirak ne e.

Komplikasaun sira Taxa hafoin moras naturál Taxa hafoin primeira doze MMR paroxizmu (tanba temperatura aas) 1 iha 200 1 iha 1000 Meninjite/inflammasaun iha kakutak (ensefalite) 1 iha 200 to o1 iha 5000 1 iha 1.000.000 Kondisaun sira ne ebé afeta koagulasaun raan 1 iha 3000 1 iha 24.000 Mate (depende ba idade) 1 iha 2500 to o 1 iha 5000 Laiha Efeitu sekondariu sira ne e mezmu sai raru liu tan depoizde MMR segunda doze. Faktu sira kona ba vasina MMR Vasina MMR proteje labarik sira kontra sarampu, papeira no rubéola. Iha tinan 30 nia laran, doze milliaun 500 resin mak fó tiha ona iha país liu 100. Serbisu ne e husik hela anotasaun siguransa ne ebé di ak tebetebes. Laiha evidensia ne ebé hatudu iha relasaun entre MMR no autizmu ka moras intestinál. Fó vasina sira ne e ketaketak bele perigozu. Halo nune e, husik labarik sira vulneravel ba risku atu hetan sarampu, papeira no rubéola. Iha ne ebé MMR disponivel, la iha país ida mak rekomenda atu fó vasina sira ne e ketaketak. Iha tinan molok introdusan MMR nian iha Reinu Unidu, labarik 86.000 mak sofre sarampu no nain 16 mak mate. Relasiona ho kaptasaun vasina ne ebé uituan, foin dadauk ne e mosu hikas fali moras ne ebé hanesan iha rai Europeia ne ebé rezulta tan ho labarik lubuk ida nia mate. Oinsá kona ba relatoriu katak iha ligasaun entre autizmu ho MMR? Maske autizmu kadavés mais rekoñesidu ohin loron, aumentu ne e la o kleur tiha ona molok introdusaun MMR nian. Inan-aman sira dala barak primeira vez nota sinal sira autizmu nian iha labarik sira hafoin sira-nia aniversariu dahuluk. Labarik sira baibain simu MMR iha kuaze idade tinan ne e nia laran, maibe ne e la signifika katak MMR mak hamosu autizmu. Peskiza rigorozu ba posibilidade ligasaun entre vasina MMR no autizmu, envolve labarik atus rihun resin, hala o tiha ona iha país sira henesan Dinamarka, Suésia, Finlándia, Kanadá, Estadus Unidus no Reinu Unidu. Perkiza hirak ne e seidauk deskobre relasaun ruma.

Peritu sira husi mundu tomak, inklui husi Organizasaun Mundiál ba Saúde, konkorda katak laiha relasaun entre vasina MMR ho autizmu. Iha ka lae, akompañamentu ba labarik sira durante tempu naruk nia laran hafóin simu MMR atu hatene vasina ne e seguru duni? Iha Estadus Unidus, fornesimentu vasina MMR hala o tiha ona liu tinan 30 resin nia laran no doze millaun 200 resin mak uza tiha ona. Iha Finlándia, iha ne ebé labarik ida hetan MMR doze rua dezde tinan 1982, relatóriu kona-ba reasaun hafoin MMR hetan akompañamentu to o tinan 14 resin. Laiha relatoriu sira kona-ba estragu permanente tanba vasina ne e. Tuir lolos, prova MMR nian hatudu tiha ona katak vasina ne e efetivu duni ho notasaun seguransa ne ebé di ak tebetebes. La os ne e mak di ak liu ka, se labarik sira hetan vasina hirak ne e ketaketak? Fó vasina sira ne e ketaketak ne e dehan katak hala o injesaun dala nen envezde rua no sei husik labarik sira vulneravel bá moras sira ne e durante pelumenus tinan ida nia laran. Moras sira ne e bele grave no mezmu bele hamate. Iha advertensia katak vasina tolu hamutuk sei fó todan ba sistema imunolójiku labarik sira-nian. Ne e laloos. Husi kedas waihira moris mai, kosok-oan sira-nia sistema imunolójiku proteje sira husi vírus no baketérias ne ebé hale u sira. Organizasaun Mundiál ba Saúde akonsella atu labele uza vasina sira ne ebé separadu tanba sira bele tau labarik sira iha rísku lahó benefisiu ruma. Laiha país iha mundu ne e mak rekomenda atu fo MMR iha vasina tolu ketaketak. Laiha evidensia katak fó vasina sira ketaketak mak seguru liu, no katak ita so bele prezudika deit lahó rezultadu di ak ruma. Iha razaun ruma tansá hau-nia oan la hetan imunizasaun MMR no vasina kontra difteria, tétanu no pólio? Iha razaun uituan tebetebes tansá Ita-nia oan labele simu imunizasaun. Fó hatene ba Ita-nia médiku ka infermeira se Ita-nia oan: iha temperatura aas tebetebes ka isin-manas; iha ona reasaun ladi ak hasoru imunizasaun ruma; iha ona alerjia grave ba buat ruma; iha dezorden ran-suli (distúrbiu emorrójiku); hetan ona konvulzaun ka paroxizmu; Iha ona tratamentu ba kankru; iha moras ruma ne ebé afeta sistema imonolójiku (n.e. leusemia, HIV ka SIDA); uza hela airmoruk ruma ne ebé afeta sistema imunolójiku (n.i. esteroide doze aas ka tratamentu ruma hafoin transplantasaun orgaun ka ba kankru); iha moras grave sira seluk ruma.

Hirak ne e la dehan kedas katak Ita-nia oan labele hetan imunizasaun maibe katak presiza tulun husi médiku ka infermeira atu deside imunizasaun ida ne ebé mak di ak liu ba Ita-nia oan no presiza ka lae atu hetan tan akonsellamentu ruma husi sira. Istória kona-ba moras iha familia laran nunka bele sai hanesan razaun atu labarik ida la hetan imunizasaun. Saida mak akontese se bainhira hau nia oan hetan temperatura ne ebé aas depoizde imunizasaun? Efeitus sekundáriu husi vasinas ne e lá os komún, normalmente kmaan no sei lakon lailais kedas. Labarik balun bele hetan temperatura ne ebé aas ka isin-manas (liu 37.5 o C). Se bainhira ita-boot nia oan nia oin ne e senti manas bainhira kaer kona no haree ba sira sai mean ka mean-lakan, ne e karik sira hetan isin-manas. Ita-boot bele koko sira nia temperatura ho termómetru ida. Isin manas razoavelmente komún entre bebé no labarik sira. Sira dala barak hetan sintoma ne e ho infesaun sira. Dala ruma, isin manas bele provoka labarik hetan paroxizmu. Isin-manas oinnusá de it bele provoka paroxizmu, no isin-manas ne e bele tanba infesaun ka tanba vasina. Tan ne e, importante atu hatene medida saida mak tenke foti wainhira Ita-nia bebé hetan isin-manas. Keta haluha, isin manas dala barak liu provoka husi moras sira duké tanba vasina. Oinsá atu trata isin-manas 1. Mantein bebé malirin hodi asegura katak: sira la uza neras, ropa ka hena taka isin ne ebé barak demais kuartu ne ebé sira iha ba la manas demais (mas labele malirin liu, fréska natoon deit). 2. Fó hemu sira ho bee freska barbarak. 3. Fó ba sira labarik-nia parasetamól ka ibuprofen been (husu ida ne ebé la uza masin-midar). Lee instrusaun iha botir lolon ho didi ak no fó ba Ita-nia bebé doze ne ebé koretu tuir sira nia idade. Ita karik presiza fó tan doze daruak depoizde oras hat to nen tuir mai nia laran. Keta haluha, nunka bele fó ai-moruk ne ebé kontein ho aspirin ba labarik sira ho idade tinan 16 maikraik. Bolu lalais kedas doutór se Ita-nia oan: iha temperature aas tebetebes (39 C ka liu); hetan paroxizmu. Se Ita-nia oan hetan paroxizmu, hatoba sira iha fatin seguru tanba sira nia isin bele estika ka tebe-an.

Programa rotina ba vasinasaun infantíl Bainhira mak atu hetan vasinasaun Idade fulan 2 Idade fulan 3 Idade fulan 4 Iha momentu hafoin primeiru aniversáriu Moras sira ne ebé vasina ne e proteje hasoru Difteria, tétanu, pertuze (me ar busa), póliu no Hib Infesaun Pneumokósika Rotavirus Difteria, tétanu, pertuze, póliu no Hib Meninjite C Rotavirus Difteria, tétanu, pertuze, póliu no Hib Infesaun Pneumokósika Sarampu, kakorok-bubu no rubéola Infesaun Pneumokósika Fó oinsá Liuhosi ibun Liuhosi ibun Idade tinan 3 no fulan 4 Feto-oan sira idade tinan 12 to o 13 Hib no meninjite C Difteria, tétanu, pertuze no póliu Sarampu, kakorok-bubu no rubéola Kankru oan-fatin nian ne ebé hamosu husi papillomavírus umanu tipu 16 no 18 Idade tinan 14 to o 18 Tétanu, difteria no póliu Injesaun dala tolu iha fulan neen nia laran Meninjite C Se bainhira Ita-nia bebé la konsege hetan vasina hirak ne e ida, nunka tarde atu hetan fila fali. Marka konsulta ida ho Ita-nia médiku ka vizitante saúde nian.* *Halo favór nota, nuentantu, katak vasina kontra rotavirus labele hahú hafoin idade semana 15. Se Ita-Boot hakarak hetan informasaun adisionál kona-ba vasinasaun nian, vizita www.publichealth.hscni.net ka www.nhs.uk/vaccinations Public Health Agency, 12 22 Linenhall Street, Belfast BT2 8BS. Tel: 028 9032 1313. www.publichealth.hscni.net 06/13