Elektromotori u vrsti zaštite nadtlak prednosti i ma (Pressurized enclosure motors advantages and disadvantages) Damir Korunić Elektromotori namijenjeni za rad u prostorima ugroženim potencijalno eksplozivnom atmosferom mogu biti izvedeni u različitim vrstama protueksplozijske zaštite. Kada i u kojim je slučajevima prikladnije izraditi elektromotor u zaštiti nadtlak p, a kada je umjesto nadtlaka bolje koristiti ku drugu vrstu protueksplozijske zaštite, npr. oklapanje d ili povećanu sigurnost e? Odgovor na to pitanje pokušat će dati ovaj članak. Također će razmotriti slučajevi u kojima vrsta protueksplozijske zaštite nadtlak p ima prednost nad ostalim vrstama zaštite. Napravljena je usporedba elektromotora u vrsti zaštite nadtlak p s elektromotorima u vrstama zaštite oklapanje d, povećana sigurnost e, vrsta zaštite na i zaštita kućištem t. Ključ riječi eksplozivna atmosfera, motor, nadtlak p. Motors intended for u in areas with potentially explosive atmospheres can be desigd in various types of explosion protection. When and in what situation is it more appropriate to manufacture a motor with pressurized enclosure p, or some other type of explosion protection (e.g. flameproof d )? Or perhaps incread safety e? This paper will attempt to answer such a question, and also review cas in which pressurized enclosures protection p has an advantage over other types of protection. A comparison has been made between motors with pressurized enclosuresprotection p and tho with flameproof d and incread safety e, protection type na and protection by enclosure t. Keywords explosive atmospheres, motor, pressurized enclosure p. I. UVOD U prostorima ugroženima potencijalno eksplozivnim atmosferama mogu koristiti samo elektromotori koji će predstavljati opasnost za paljenje takve atmosfere. Takvi elektromotori mogu biti izvedeni u različitim vrstama protueksplozijske zaštite. Jedna je od tih vrsta zaštite i nadtlak p sukladno normi HRN EN 60079-2 [1]. Ova vrsta protueksplozijske zaštite ima primjenu u eksplozivnim atmosferama plinova i eksplozivnim atmosferama prašina. Postoje razlike u zahtjevima za izvedbu elektromotora za eksploziv atmosfere plinova u odnosu na eksploziv atmosfere prašina, ali princip protueksplozijske zaštite je isti. Dijelovi elektromotora koji mogu biti uzročnik paljenja eksploziv atmosfere nalaze unutar kućišta u koje upuhuje zapaljivi plin (slika 1. Grafički prikaz protueksplozijske zaštite nadtlak p [7]). Tlak unutar kućišta veći je od tlaka okoli, stoga eksplozivna atmosfera može ući unutar kućišta i doći u dodir s mogućim uzročnikom paljenja koji je prisutan ili može pojaviti u uvjetima kvara unutar kućišta. Slika 1. Grafički prikaz protueksplozijske zaštite nadtlak p [7] Sljedeća je vrsta protueksplozijske zaštite u kojoj elektromotori mogu biti izvedeni, zaštita oklapanje d. Ova vrsta zaštite zasniva na načelu da dijelovi koji mogu biti uzročnik paljenja eksploziv atmosfere, nalaze unutar kućišta koje je dovoljno čvrsto da izdrži eksploziju i izvedeno je tako da ako dođe do eksplozije unutar kućišta, ta eksplozija može prenijeti na okolni prostor. Ova vrsta zaštite primjenjuje za eksploziv atmosfere plinova. Grafički prikaz nalazi na slici 2 [7]. Slika 2. Grafički prikaz protueksplozijske zaštite oklapanje d [7] Elektromotori namijenjeni za eksploziv atmosfere plinova mogu biti izvedeni i u vrsti zaštite povećana sigurnost e. Ova vrsta zaštite zasniva na načelu da 72 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2
Damir Koruni}: Elektromotori u vrsti za{tite nadtlak prednosti i ma (72-77) niti jedan dio elektromotora (ni stator, ni rotor, ni priključna kutija) smiju biti uzročnik paljenja eksploziv atmosfere pri nazivnom radu elektromotora ni u slučaju očekivana kvara (preopterećenja). Slika 3. Grafički prikaz protueksplozijske zaštite povećana sigurnost e i iskreći uređaji na [7] Na istom principu zasniva i vrsta zaštite iskreći uređaji na, ali kod nje uzima u obzir preopterećenje elektromotora pa su takvi elektromotori namijenjeni samo za uporabu u zoni opasnosti 2 (kategorija opreme 3). Grafički prikaz nalazi na slici 3.[7]. U prostorima ugroženima eksplozivnom atmosferom prašina mogu koristiti elektromotori izvedeni u vrsti protueksplozijske zaštite kućištem t. Ova vrsta zaštite zasniva na načelu da je kućište elektromotora izvedeno tako da eksplozivna atmosfera praši može ući unutar kućišta i doći u dodir s dijelovima koji mogu biti uzročnik paljenja. Kod odabira elektromotora za ugradnju u prostor u kojem je moguća pojava eksploziv atmosfere, potrebno je znati parametre klasifikacije prostora. Je li prostor ugrožen eksplozivnom atmosferom plinova ili prašina? Također je potrebno znati kako je klasificiran ugroženi prostor (zona 1, zona 2, zona 21 ili zona 22), o kakvom zapaljivom mediju radi i koji temperaturni razred. Tek nakon toga može odrediti u kojoj vrsti protueksplozijske zaštite treba biti izveden elektromotor. Norma HRN EN 60079-14 [4] dat će okvire, tj. odrediti koje vrste protueksplozijske zaštite mogu ući u razmatranje. Često koliko vrsta protueksplozijske zaštite zadovoljava uvjete pogona. Koja je vrsta protueksplozijske zaštite bolja za određeni pogon, ovisi o snazi i naponu elektromotora kao i o vrsti pogona. II. USPOREDBA ELEKTROMOTORA U VRSTI OKLAPANJE d Elektromotori izvedeni u zaštiti oklapanje moraju biti tako izvedeni da njihovo kućište izdrži tlak eksplozije (tlakovi i do 30 bara), dok kod elektromotora u zaštiti nadtlak, kućište mora izdržati tlak koji osigurava sustav nadtlaka (tlakovi veliči milibara). Također, kućište elektromotora u zaštiti oklapanje mora biti izvedeno tako da spriječi prijenos eksplozije iz unutrašnjosti kućišta u vanjski prostor. Za to koriste pobno konstruirani spojevi kućišta, zaštitni raspori koji ju preciznu strojnu obradu dijelova kućišta. Stoga je izrada kućišta u zaštiti oklapanje složenija i skuplja go izrada kućišta u zaštiti nadtlak. S druge stra, elektromotori izvedeni u zaštiti nadtlak ju sustav koji će uspostaviti nadtlak unutar elektromotora, održavati ga i kontrolirati. Sustav nadtlaka osigurava da rotor i stator elektromotora budu u dodiru s potencijalno eksplozivnom atmosferom. Kod elektromotora manjih snaga (do 100 kw) izvedba sustava nadtlaka najčešće je skuplja od samog elektromotora. Potrebno je osigurati ventilator sa sustavom cjevovoda ili u postrojenju treba imati sustav s izvorom komprimiranoga zraka. Održavanje takva sustava nadtlaka od stra korisnika također dodatni angažman i sredstva pa je kod elektromotora manjih snaga povoljnije koristiti elektromotore izvede u zaštiti oklapanje d. Na slici 4. prikazan je elektromotor izveden u zaštiti oklapanje d s priključnim ormarićem u zaštiti povećana sigurnost e. Prikazani elektromotor ima osigurano hlađenje vlastitim ventilatorom i nikakve dodat uređaje za svoj rad. Slika 4. Elektromotor izveden u zaštiti oklapanje d s priključnim ormarićem u zaštiti povećana sigurnost e Elektromotori većih snaga imaju i veći unutarnji slobodni volumen, pa unutar njih može nakupiti i veća količina eksploziv smje. Ukoliko su takvi elektromotori izvedeni u zaštiti oklapanje d, oni moraju imati vrlo čvrsto kućište i pobno izvede spojeve između pojedinih dijelova kućišta (zaštit raspore). Takvi su elektromotori onda zahtjevniji i skuplji za izradu, pa povećanjem snage dolazi do toga da je povoljnije izraditi elektromotor u zaštiti nadtlak p i osigurati sustav nadtlaka. Ukoliko radi o elektromotorima velike snage koji koriste u pogonima s promjenjivim brojem okretaja, tada je, ovisno o vrsti pogonskog opterećenja, potrebno osigurati ventilator s ovisnim napajanjem za hlađenje elektromotora. Kod elektromotora u zaštiti nadtlak p taj ventilator ujedno može koristiti i za uspostavu Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 73
Damir Koruni}: Elektromotori u vrsti za{tite nadtlak prednosti i ma (72-77) nadtlaka i za hlađenje elektromotora. Na slici 5. prikazan je jedan takav elektromotor, prilikom ispitivanja, s ventilatorom i ventilacijskim kanalima koji služe za uspostavu nadtlaka i hlađenje elektromotora. Slika 5. Elektromotor s ventilatorom i ventilacijskim kanalima koji služe za uspostavu nadtlaka i hlađenje elektromotora Kod ovakve izvedbe, zrak koji upuhuje, u elektromotoru stvara tlak koji je veći od tlaka okoli i ujedno služi i za hlađenje statora i rotora. Prednost je ovakva načina hlađenja to što zrak izravno hladi statorski namot i kavez rotora. Na taj je način moguće dobiti veću snagu elektromotora u odnosu na slučaj kada zrak hladi kućište elektromotora, a toplinu statorskog namota i kaveza rotora preuzima kućište. Nadtlak unutar motora mora biti kontroliran i u slučaju pada nadtlaka mora biti osigurano isključivanje elektromotora s napona. Također, prije pokretanja elektromotora (priključivanja na napon) mora provesti postupak ispiranja ili predventilacije. U vremenskom periodu koji je određen ispitivanjem, kroz elektromotor propuhuje zrak prije go što on priključi na napon. Ispiranje ili predventilacija provodi kako bi iz kućišta elektromotora izbacila potencijalno eksplozivna atmosfera koja tamo može nastati dok sustav nadtlaka nije u funkciji. Kada hlađenje odvija tako da zrak hladi samo kućište elektromotora, kod većih je snaga potrebno unutar motora izraditi unutarnji ventilator koji toplinu s rotora onda brže dovodi do stijenke kućišta. Povećanjem snage elektromotora izvedba u vrsti zaštite oklapanje d postaje sve zahtjevnija, a time i skuplja. Kod elektromotora u zaštiti nadtlak p povećanjem snage elektromotora, u samoj izradi sustav nadtlaka ima sve manji udio pa je kod velikih snaga povoljnije koristiti ovu vrstu zaštite. Kod visokonaponskih elektromotora velikih snaga sustav nadtlaka može koristiti i kao sustav hlađenja elektromotora. Hlađenje tada odvija tako da zrak struji kroz kućište i izravno hladi statorski namot i rotor. Ovakav način hlađenja omogućava da s manje utrošena materijala postig potrebna snaga elektromotora. Elektromotor u vrsti zaštite nadtlak može imati znatno manju masu od elektromotora izvedena u koj drugoj vrsti protueksplozijske zaštite iste ili manje naziv snage (odnosno nazivnog momenta). Na primjer, elektromotor os visi 630 izveden u vrsti zaštite nadtlak p, snage 2500 kw, pri nazivnom broju okretaja 740 o/min ima masu od 10000 kg, a elektromotor iste os visi, snage 1800 kw u vrsti zaštite povećana sigurnost e ima masu od 14000 kg. Također postiže da hlađenje ovisi o broju okretaja elektromotora, što je dobro za pogo s promjenjivim brojem okretaja. Ovakav način hlađenja nije moguće postići kod zaštite oklapanje d zbog zahtjeva na zaštit raspore. Koja snaga elektromotora predstavlja granicu između zaštite oklapanje d i zaštite nadtlak p moguće je jednoznačno odrediti. Može jedino utvrditi da zaštita oklapanje d ima puno veću primjenu kod niskonaposkih elektromotora manjih snaga (do oko 100 kw). Kod snaga većih od 1 MW, elektromotori u zaštiti nadtlak jesu u prednosti. U području snaga između 100 kw i 1 MW primjenjuju i jedna i druga vrsta zaštite. Najčešće izbor vrste zaštite ovisi o navikama korisnika i o njihovom poznavanju vrsta protueksplozijske zaštite. Ukoliko korisnik u svom postrojenju već ima više uređaja u zaštiti nadtlak p, vjerojatno će radije odabrati i elektromotor izveden u ovoj vrsti zaštite. Ukoliko u postrojenju koristi većinu uređaja u zaštiti oklapanje, vjerojatnije će radi lakšeg održavanja odabrati elektromotor koji je također u zaštiti oklapanje d. Pokad izbor ovisi i o tome radi li o rijskoj proizvodnji ili o pojedinačnoj. Kod pojedinač proizvodnje izbor vrste protueksplozijske zaštite ovisi i o ispitivanjima koja provode ovisno o vrsti protueksplozijske zaštite. III. USPOREDBA ELEKTROMOTORA U VRSTI POVEĆANA SIGURNOST e Elektromotori izvedeni u zaštiti povećana sigurnost kao i elektromotori u zaštiti oklapanje ju dodatni sustav za održanje vrste zaštite, kao što je sustav nadtlaka. Radi toga oni su u prednosti u odnosu na elektromotore u zaštiti nadtlak. Kod elektromotora poveća sigurnosti jedino zaštita od preopterećenja motorskom ili temperaturnom zaštitnom sklopkom. Također, izrada kućišta ovih elektromotora znatno je jednostavnija u odnosu na motore u zaštite oklapanje d. Kućište mora dodatno zadovoljiti samo stupanj IP zaštite ( IP54) u odnosu na standard industrijske motore. S obzirom da su i stator i rotor u dodiru s potencijalno eksplozivnom atmosferom, a kućište, za razliku od zaštite oklapanje, sprječava eksploziju okol atmosfere, ni rotor ni stator smiju biti potencijalni uzročnici paljenja eksploziv atmosfere. Kod niskonaponskih asinkronih kaveznih motora nije teško 74 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2
Damir Koruni}: Elektromotori u vrsti za{tite nadtlak prednosti i ma (72-77) izvesti stator i rotor tako da budu potencijalni uzročnici paljenja u nazivnom radu. U slučaju preopterećenja motorska ili temperaturna zaštitna sklopka isključit će elektromotor prije go što dog dozvolje temperature. Kod manjih snaga elektromotori u zaštiti nadtlak zbog skupog i kompliciranog sustava nadtlaka mogu biti konkurentni elektromotorima poveća sigurnosti. Jedino u slučaju da radi o elektromotorima koji imaju iskrećih dijelova (npr. kolektorski motori), bi mogla koristiti vrsta zaštite povećana sigurnost pa bi tu zaštita nadtlak imala prednost. Elektromotori poveća sigurnosti ju dodatnu ocjenu i ispitivanja u eksplozivnoj smjesi što kod elektromotora u nadtlaku. Prema zahtjevima norme HRN EN 60079-7 [3] provodi procjena rizika za uzročnike paljenja kaveznih rotora. Svojstva elektromotora koja utječu na ovu procjenu rizika, jesu broj polova elektromotora, izlazna snaga, temperaturni razred i konstrukcija rotora. Način provedbe procje rizika za uzročnike paljenja i opis ispitivanja koja dodatno provode, detaljnije je opisan u Ex- Biltenu iz 2006. Vol34, br.1 [9]. Nakon što provede navedena procjena, određuje ukupni zbroj faktora rizika. Ako taj zbroj faktora prelazi vrijednost koju propisuje norma HRN EN 60079-7 [3], elektromotor mora biti dodatno ispitan u eksplozivnoj plinskoj smjesi ili mora biti osigurano da pri pokretanju kućište elektromotora sadrži eksplozivnu atmosferu, što provodi i kod zaštite nadtlak postupkom ispiranja. Zbroj faktora raste s porastom snage elektromotora pa iz toga može zaključiti da će za velike snage ispitivanja biti potrebno izvoditi u eksplozivnoj plinskoj smjesi ili provoditi pob mjere pri pokretanju. Iz tih je razloga kod jedinič proizvodnje elektromotora velikih snaga onda jednostavnije izraditi elektromotor u vrsti zaštite nadtlak. Ako pogon i regulaciju broja okretaja, zaštita nadtlak u još je većoj prednosti nad zaštitom povećana sigurnost jer sustav nadtlaka može koristiti i za hlađenje elektromotora, dok bi kod elektromotora trebao dodatno izvesti sustav prisil ventilacije. Ukoliko za napajanje koristi visoki napon (veći od 1 kv), još je teže ostvariti da i stator i rotor budu potencijalni uzročnici paljenja. Kod visokonaponskih elektromotora poveća sigurnosti, također je potrebno provesti procjenu rizika od mogućeg izbijanja statorskog namota. Procjena provodi sukladno tablici I. Ukoliko zbroj faktora iz tablice I. prelazi 6, tada traži da elektromotor bude opremljen antikondenzacijskim grijačem i kućište elektromotora smije sadržavati eksplozivnu plinsku atmosferu pri pokretanju. TABLICA I. PROCJENA RIZIKA POTENCIJALNOG IZBIJANJA STATORSKOG NAMOTA Karakteristike Vrijednosti Faktor > 6,6 kv do 11 kv 4 Nazivni napon > 3,3 kv do 6,6 kv 2 > 1 kv do 3,3 kv 0 > 1 / sat 3 Prosječni broj > 1 / dan 2 pokretanja u radu > 1 / tjedan 1 < 1 / tjedan 0 Vrijeme između detaljnih pregleda (vidi IEC 60079-17, tablica 1., tip D) Stupanj zaštite (IP kod) Uvjeti okolnog prostora stroja > 10 godina 3 > 5 do 10 godina 2 > 2 do 5 godina 1 < 2 godi 0 < IP44 3 IP44 i IP54 2 IP55 1 > IP55 0 Vrlo prljav i vlažan b) 4 Vanjski prostor obalno područje 3 Ostali vanjski prostor 2 Čisti vanjski prostor 1 Čist i suh unutarnji prostor 0 Iz tablice vidi da elektromotori napajani naponom većim od 6,6 kv imaju veći faktor rizika i kod takvih elektromotora onda traži veći stupanj IP zaštite (>IP55) kako bi morali biti pokretani bez prisustva eksploziv atmosfere. Takvi su elektromotori također zahtjevniji i za održavanje. Kod visokog napona i velikih snaga povoljnije je koristiti elektromotore u vrsti zaštite nadtlak go elektromotore u vrsti zaštite povećana sigurnost. Kod niskog napona i manjih snaga povoljnije je koristiti elektromotore u vrsti zaštite povećana sigurnost. IV. USPOREDBA ELEKTROMOTORA U VRSTI NEISKREĆI UREĐAJI na Elektromotori izvedeni u vrsti zaštite na spadaju u opremu kategorije 3G i mogu uspoređivati samo s elektromotorima u vrsti zaštite nadtlak pz koja je također namijenjena za opremu kategorije 3G. Zahtjevi za uspostavu i održavanje nadtlaka pz za opremu kategorije 3G što su blaži od zahtjeva za opremu kategorije 2G (nadtlak px ). Najmanji je ni nadtlak 25 Pa, dok je kod nadtlaka px on 50 Pa. Iako su zahtjevi za sustav nadtlaka za kategoriju opreme 3G manji, ipak, ako radi o niskom naponu i malim Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 75
Damir Koruni}: Elektromotori u vrsti za{tite nadtlak prednosti i ma (72-77) snagama, pred vrstom zaštite nadtlak ima prednost vrsta zaštite na. Nadtlak bi bilo jedino ispravno koristiti ako radi o elektromotorima koji u bi imaju iskreće dijelove (npr. kolektorski motori), pa je vrsta zaštite na primjenjiva. I u ovom slučaju, kao i kod usporedbe s vrstom zaštite povećana sigurnost, situacija mijenja povećanjem snage i napona. Za elektromotore u vrsti zaštite na potrebno je provesti procjenu uzročnika paljenja prema tablici koja je navedena u normi HRN EN 60079-15 [5]. Procjena uzročnika paljenja provodi na isti način kao i kod elektromotora poveća sigurnosti i ovisi o istim svojsvima elektromotora, samo su uvjeti što blaži. I ovdje zbroj faktora raste s porastom snage elektromotora pa iz toga da zaključiti da će za velike snage ispitivanja biti potrebno izvoditi u eksplozivnoj plinskoj smjesi ili provoditi pob mjere pri pokretanju. Elektromotori u vrsti zaštite nadtlak imaju prednost u primjeni kod kategorije opreme 3G samo ako radi o velikim snagama, visokom naponu i pogonu koji regulaciju broja okretaja. U svim ostalim slučajevima nad nadtlakom prednost ima vrsta zaštite na. V. USPOREDBA ELEKTROMOTORA U VRSTI KUĆIŠTEM t Elektromotori u vrsti zaštite kućištem t namijenjeni su za uporabu u eksplozivnim atmosferama zapaljivih prašina, pa s elektromotorima u ovoj vrsti zaštite mogu uspoređivati samo elektromotori izvedeni u vrsti zaštite nadtlak za praši. Kod vrste zaštite nadtlak pd za zapaljive praši umjesto postupka ispiranja ili predventilacije, prije pokretanja, provodi postupak čišćenja. Zbog toga je dovoljno da sustav nadtlaka bude dimenzioniran tako da samo može održavati nadtlak unutar kućišta. Ipak, i pored toga, izvedba je elektromotora u zaštiti kućištem t jednostavnija jer traži nikakav dodatni sustav, već zaštitu čini kućište elektromotora koje sprječava prodor praši u unutrašnjost elektromotora. Zbog toga elektromotori u zaštiti nadtlak za praši gotovo i maju nikakvu primjenu. Jedino ako bi sustav nadtlaka ujedno koristio za hlađenje elektromotora i pogon bi bio takav da prisilnu ventilaciju koja treba izravno hladiti statorski i rotorski namot. Na primjer, ukoliko je potrebno da motor u pogonu radi ispod sloja praši, odvod topli mu je lošiji, pa motor onda mora raditi s manjom snagom, ili takvom motoru može osigurati izravno hlađenje statora i rotora. To hlađenje ujedno može biti izvedeno i kao sustav nadtlaka. VI. ZAHTJEVI NA ISPITIVANJA OVISNO O VRSTI ZAŠTITE Kada radi o jediničnoj proizvodnji elektromotora, bitnu ulogu u odabiru vrste zaštite imaju i ispitivanja koja treba provesti kako bi potvrdila protueksplozijska zaštita. Neovisno o vrsti protueksplozijske zaštite, svakako treba provesti ispitivanja zagrijavanjem (mjerenja temperature u radu elektromotora). Mjesta na kojima mjeri temperatura razlikuju ovisno o vrsti protueksplozijske zaštite. O vrsti zaštite također ovisi i da li temperature mjere samo pri nazivnom opterećenju ili mjerenje i u slučaju očekivana kvara. Kod vrste zaštite nadtlak potrebno je provjeriti temperature rotora i statora i utvrditi da su o niže od temperature koja bi mogla biti uzrok eksplozije, u slučaju kada dođe do pada nadtlaka (očekivani kvar) pa eksplozivna atmosfera može ući u kućište. Kod nadtlaka pz, kategorije 3G ove temperature nije potrebno određivati. Osim mjerenja temperature, ovisno o vrsti zaštite provode još i ispitivanja otpornosti materijala i čvrstoće kućišta kao što su otpornost na toplinu i hladnoću i otpornost na udar. Ispitivanja koja ovi o vrsti zaštite prikazana su u tablici II. Nadtlak p Oklapanje d Povećana sigurnost e Vrsta zaštite na Zaštita kućištem t TABLICA II. ISPITIVANJA KOJA OVISE O VRSTI ZAŠTITE Ispitivanje IP zaštite IP4X (IP3X samo za pz s alarmom) IP54 IP54 IP6X Ispitivanje ispiranja s CO 2 i/ili He ili određenim plinom Ispitivanja koja ju mjerenje tlaka i protoka povećani tlakom, najmanji nadtlak i određivanje gubitaka povećani tlak povećani tlak prije IP zaštite Ispitivanja s eksplozivnim smjesama referentni i povećani tlak, probojno paljenje za VN motore i ovisno o ocjeni rizika Elektromotori u zaštiti nadtlak p i zaštiti kućištem t ju ispitivanja s eksplozivnim smjesama. U ostalim vrstama zaštite ova ispitivanja ju kod 76 Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2
Damir Koruni}: Elektromotori u vrsti za{tite nadtlak prednosti i ma (72-77) visokonaponskih elektromotora i kod elektromotora velikih snaga. Kada radi o velikim elektromotorima, ispitivanja s eksplozivnim smjesama jesu složena, skupa i rizična, pa korištenjem zaštite nadtlak ona mogu izbjeći. VII. ZAKLJUČAK Ako radi o elektromotorima niskoga napona i malih snaga, elektromotori u vrsti zaštite nadtlak mogu biti konkurentni ostalim vrstama zaštite. Kod elektromotora malih snaga cijena sustava nadtlaka prelazi cijenu samog elektromotora i zbog toga ova vrsta zaštite tu gotovo ma nikakvu primjenu. Kod uporabe u eksplozivnim atmosferama zapaljivih prašina elektromotori u zaštiti nadtlak pd također nisu konkurentni elektromotorima izvedenima u zaštiti kućištem t. Iznimno mogu imati primjenu u kim specijalnim slučajevima. Prednosti vrste zaštite nadtlak p pokazuju kod visokonaponskih elektromotora velikih snaga jedinič proizvodnje. U tom slučaju sustav nadtlaka može koristiti i kao sustav hlađenja elektromotora. Ovakav način hlađenja omogućava da sa manje utrošenog materijala postig potrebna snaga elektromotora. Također postiže da hlađenje ovisi o broju okretaja elektromotora, što je dobro za pogo s promjenjivim brojem okretaja. Ovakav način hlađenja nije moguće postići kod zaštite oklapanje d zbog zahtjeva na zaštit raspore ni kod zaštite povećana sigurnost e, vrste zaštite na i zaštite kućištem t zbog zahtjeva na stupanj IP zaštite. [2] Hrvatska norma HRN EN 60079-1:2008 (eqv. EN 60079-1:2007) Eksploziv atmosfere 1. dio: Vrsta zaštite opreme oklapanje d [3] Hrvatska norma HRN EN 60079-7:2007 (eqv. EN 60079-7:2007) Eksploziv atmosfere 7. dio: Vrsta zaštite opreme povećana sigurnost e [4] Hrvatska norma HRN EN 60079-14:2009 (eqv. EN 60079-14:2008) Eksploziv atmosfere 14. dio: Projektiranje, odabir i izvođenje električnih instalacija [5] Hrvatska norma HRN EN 60079-15:2006 (eqv. EN 60079-15:2005) Električni uređaji za eksploziv plinske atmosfere 15. dio: Konstrukcija, ispitivanje i označavanje električnih uređaja vrste zaštite n [6] Hrvatska norma HRN EN 60079-31:2010 (eqv. EN 60079-31:2009) Eksploziv atmosfere 31. dio: Vrsta zaštite opreme za praši Zaštita kućištem t [7] Bartec, Basic concepts for explosion protection [8] Prof. dr. sc. Nenad J. J. Marinović, dipl. ing. el.: Oprema i instalacije za eksplozivnu atmosferu (Priručnik za projektiranje, izradu, montažu, održavanje i popravak), Zagreb, 1999. [9] Damir Korunić, dipl. ing. el.: Zahtjevi i procjena rizika kod motora poveća sigurnosti prema normi IEC 60079-7:2001, Ex-Bilten 2006. Vol 34, br. 1 LITERATURA [1] Hrvatska norma HRN EN 60079-2:2009 (eqv. EN 60079-2:2007) Eksploziv atmosfere 2. dio: Vrsta zaštite opreme nadtlak p Damir Korunić, dipl. ing. el. Ex-Agencija, Zagreb, Hrvatska, e-mail: d.korunic@ex-agencija.hr Ex-Bilten 2011. Vol 39, br. 1-2 77