UTJECAJ SNAGE NA KVALITETU IZVEDBE GIMNASTIČKOG UZMAHA KOD DJEVOJČICA I DJEČAKA POČETNIKA

UTJECAJ SNAGE NA KVALITETU IZVEDBE GIMNASTIČKOG UZMAHA KOD DJEVOJČICA I DJEČAKA POČETNIKA Kamenka Živčić Marković, Lucija Milčić, Marija Fišter Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu kamenka.zivcic@kif.hr Sažetak Cilj ovoga rada bio je utvrditi povezanost snage ruku, ramenog pojasa i trupa sa kvalitetom izvedbe gimnastičkog uzmaha kod djevojčica i dječaka početnika. U istraživanju je sudjelovalo 34 djevojčice i 33 dječaka u dobi od 8 do 10 godina, polaznika rekreativnog programa sportske gimnastike u Gimnastičkom klubu Trešnjevka. Mjerenje je provedeno na početku sezone, prije učenja uzmaha. Tehnika izvedbe uzmaha se procjenjivala ocjenom na mjernoj skali od 0-5. Ispitanici su ga izvodili direktno nakon demonstrature, a bez prethodno provedenog metodičkog postupka učenja. Snaga ruku i ramenog pojasa procijenjena je testom izdržaj u zgibu (IZDZGB), a snaga trbušne muskulature izdržajem u prednoženju zgrčeno na švedskim ljestvama (IZDGRČ). Za obradu podataka korišten je program Statistica 12. Rezultati multiple regresijske analize na razini pogreške statističkog zaključka 5%, pokazuju da skup prediktorskih varijabli (snaga ruku i ramenog pojasa i snaga trupa) objašnjavaju 58% varijance uspješnosti izvedbe uzmaha u djevojčica i 56% u dječaka. Dječaci i djevojčice sa boljim rezultatima u varijablama IZDGRČ i IZDZGB, imaju i bolje ocjene uzmaha. Napredak u gimnastici ovisi o tehnici, a sama izvedba, da bi bila tehnički pravilna, mora posjedovati određenu snagu. Stoga je u trening djece i mladeži od samih početaka potrebno kroz osnovne kretnje stvarati preduvjete za učenje i nadogradnju gimnastičkih elemenata, a ujedno i poboljšanje razvoja snage gornjeg dijela tijela. Ključne riječi: gimnastika, uzmah, snaga, početnici, izvedba

THE INFLUENCE OF STRENGTH ON QUALITY PERFORMANCE OF GYMNASTICS PULLOVER IN GIRLS AND BOYS BEGINNERS Kamenka Živčić Marković, Lucija Milčić, Marija Fišter Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia kamenka.zivcic@kif.hr Abstract Abstract The aim of this study was to determine the primary of arm strength, shoulder and troops on the performance of pullover in girls and boys beginners. The study included 34 girls and 33 boys beginners aged 8-10 years, participants of recreational gymnastics program in the gymnastics club "Trešnjevka". The measurement was performed at the beginning of this season, before learning pullover. Pullover (PULLOVER) was estimated with grades in a way that was demonstrated. Participants have not practiced the pullover. Strength of arms and shoulders was estimated with test of holding in chin-up (IZDZGB), and the strength troops, i.e. abdominal muscle holding in hanging on Swedish ladders with bent legs (IZDGRČ). Statistica 12.0. was used for data analysis. The results of multiple regression analysis at the level of error of 5%, have shown that set of independent variables (strength of arms and shoulders, and troops) explained 58% of variance performance pullover in girls and 56% of boys. Pullover will be better performed if arms and shoulders have greater strength. Boys and girls with better time results in variables IZDGRČ and IZDZGB, have better grades and a pullover. Progress in gymnastics depends on the technique. Technically correct performance needs a certain level of strength. Therefore, in the training of children and youth from the very beginnings should be implementing the basic movements to create the conditions for learning and upgrading gymnastic elements, but also the improvement of the development of upper body strength. Keywords: gymnastics, pullover, strength, beginners, performance 1. UVOD Sportska gimnastika je jedan od bazičnih sportova, s velikim brojem kretnih struktura za čiju izvedbu je nužno potrebna dobra fizička priprema vježbača. Od vježbača zahtijeva koordinaciju, fleksibilnost, ravnotežu, a posebno snagu muskulature cijeloga tijela. Stoga su vježbe snage sastavni dio svakog gimnastičkog treninga. Provode se postepeno, usvajanjem različitih bazičnih i specifičnih položaja i kretnji (Živčić

Marković i sur., 2014.). Početnički programi gimnastike uključuju osnovne kretnje na ručama/preči, kroz upore i visove, te stvaraju preduvjete za daljnju nadogradnju. Uzmasi su gimnastički elementi koji se izvode iz položaja visa do položaja upora, tijelo se okreće za 360 0, pri čemu se prvo nogama prelazi preko osi sprave (pritke). U muškoj sportskoj gimnastici, već od početničkih kategorija, uzmah iz visa prednjeg je elementarni način početka gimnastičke vježbe na preči ili prvi naskok na nižu pritku dvovisinskih ruča u ženskoj sportskoj gimnastici. U trenažnom procesu gimnastičari ga također koriste kao jednu od temeljnih vježbi snage kojom se uz mišiće ruku jačaju i svi ostali dijelovi tijela. Uzmasi su prvenstveno elementi snage, a također koordinacije, orijentacije u prostoru i ravnoteže. Za njihovu izvedbu potrebna je snaga ruku i ramenog pojasa te muskulature prednje strane trupa, odnosno snaga prsnih i trbušnih mišića. Cilj ovoga rada je utvrditi povezanost snage ruku, ramenog pojasa i trupa sa kvalitetom izvedbe gimnastičkog uzmaha kod djevojčica i dječaka početnika. 2. METODE Istraživanje je provedeno na početku sezone, tijekom prvih mjesec dana treninga. U istraživanju je sudjelovalo 34 djevojčice i 33 dječaka u dobi od 8 do 10 godina, polaznika rekreativnog gimnastičkog programa Gimnastičkog kluba Trešnjevka. Svi ispitanici su uredno pohađali program 3 puta tjedno u trajanju od 60 minuta. Skup prediktivnih varijabli sačinjavala su dva testa. Snaga ruku i ramenog pojasa procijenjena je testom izdržaj u zgibu (IZDZGB), a snaga trupa izdržajem u prednoženju zgrčeno na švedskim ljestvama (IZDGRČ). IZDZGB izvodio se na pritki, a vrijeme trajanja testa se mjerilo od zauzimanja početnog položaja: zgiba nadhvatom u visu prednjem bradom iznad pritke. Zaustavljalo se kada je ispitanik oslonio bradu na ili spustio ispod pritke. IZDGRČ se izvodio na švedskim ljestvama u visu prednjem s visokim zgrčenim prednoženjem (koljenima oslonjenim o bradu). Trajanje testa se mjerilo od zauzimanja početnog položaja: visa prednjeg s visokim zgrčenim prednoženjem, a zaustavilo u trenutka odvajanja koljena od brade. Kriterijska varijabla obuhvaćala je kvalitetu tehnike izvedbe uzmaha (UZMAH), procijenjenu od strane 3 mjerioca ocjenama na skali od 0 do 5 (tablica 1). Ispitanici su izvodili uzmah direktno nakon demonstrature, bez prethodno provedenog metodičkog postupka učenja.

Tablica 1. Procjena kvalitete tehnike izvedbe uzmaha OCJENE IZVEDBA O nemogućnost izvedbe uzmaha 1 pravilno izveden zamah nogom, zadržavanje položaja zgiba, nemogućnost podizanja kukova 2 pravilno izveden zamah nogom i podizanje kukova, nemogućnost zadržavanja položaja zgiba 3 pravilno izvedeni prvi dijelovi uzmaha osloncem kukovima na pritku, bez mogućnosti okretanja tijela 4 isprekidana izvedba uzmaha 5 izveden uzmah u cijelosti bez grešaka Za obradu podataka korišten je program Statistica 12. Za prediktivne i kriterijsku varijablu izračunati su osnovni deskriptivni parametri i koeficijenti korelacija. Povezanost snage ruku, ramenog pojasa i trupa sa izvedbom uzmaha utvrđena je regresijskom analizom. 3. REZULTATI U tablicama 2. i 3. prikazani su osnovni deskriptivnih parametri izmjerenih varijabli: IZDGRČ, IZDZGB i UZMAH, kod dječaka i djevojčica. Dobiveni rezultati ukazuju da prosječna vrijednost UZMAH kod dječaka iznosi 1,00 (SD=1,04), dok je kod djevojčica nešto veća (AS=2,00; SD=2,00). Kod varijable IZDGRČ AS je 26,00 (SD=16,00) kod dječaka, a kod djevojčica ona je znatno veća s vrijednošću od 43,20 (SD=24,44). Prosječne vrijednosti u testu IZDZGB iznose 10,60 (SD=10,10) kod dječaka, a kod djevojčica 16,00 (SD=14,10). Parametri koji se odnose na krivulju distribucije rezultata kod dječaka (tablica 2) se u testovima UZMAH (skew=1,04; kurt= -0,45) i IZDGRČ (skew=0,90; kurt=0,52) kreću oko normalnih vrijednosti, dok se u testu IZDZGB (skew=1,68) uočava velika raspršenost rezultata (kurt=2,79) sa usmjerenošću krivulje u stranu pozitivnih vrijednosti. Vrijednosti koji opisuju krivulju distribucije rezultata u testu IZDZGB govore da se dobiveni rezultati kreću u zoni ispod prosječnih vrijednosti (min=0,00; max=42,20). Krivulje distribucije rezultata u djevojčica (tablica 3) u testovima UZMAH (skew=0,50; kurt= -1,40) i IZDZGB (skew=1,02; kurt= -0,10)

kreću se oko normalnih vrijednosti. U testu IZDGRČ (skew=1,71), krivulja je usmjerena u stranu pozitivne asimetrije, (kurt=0,52) što ukazuje na raspršenost, odnosno heterogenost rezultata (min=7,09; max=137). Tablica 2. Deskriptivni pokazatelji - dječaci Deskriptivna Statistika (Uzmah dječaci) Variable Mean Sum Minimum Maximum Std.Dev. Skewness Kurtosis UZMAHm 1,00 32 0,00 4,00 1,40 1,04-0,45 IZDGRČm 26,00 859 4,59 69,70 16,00 0,90 0,52 IZDZGBm 10,60 350 0,00 42,20 10,10 1,68 2,79 Tablica 3. Deskriptivni pokazatelji - djevojčice Variable Deskriptivna Statistika (Uzmah djevojčice) Mean Sum Minimum Maximum Std.Dev. Skewness Kurtosis UZMAHž 1,80 61 0,00 5,00 2,00 0,50-1,40 IZDGRČž 43,20 1470 7,09 137,00 24,40 1,71 5,40 IZDZGBž 16,00 544 0,00 46,00 14,10 1,02-0,10 Koeficijenti korelacija prediktivnih varijabli, sa statističkom značajnošću postavljenom na p<0,05, ukazuju na visoke pozitivne vrijednosti s kriterijskom varijablom (UZMAH) kod dječaka (tablica 4) i djevojčica (tablica 5). Kod dječaka koeficijent korelacije IZDGRČ je 0,72, a kod djevojčica nešto niži i iznosi 0,64, dok su vrijednosti koeficijenata korelacije IZDZGB gotovo istovjetne (0,73 dječaci; 0,74 djevojčice). Tablica 4. Koeficijenti korelacija - dječaci Correlations (Uzmah dječaci) Marked correlations are significant at p <,05000 N=33 Variable IZDGRČm IZDZGBm UZMAHm 0,72 0,73 Tablica 5. Koeficijenti korelacija - djevojčice Variable Correlations (Uzmah djevojčice) Marked correlations are significant at p <,05000 N=34 IZDGRČž IZDZGBž UZMAHž 0,64 0,74 Rezultati regresijske analize na razini pogreške statističkog zaključka od 5%, pokazuju da skup prediktorskih varijabli objašnjava 56% varijance kriterijske varijable uzmaha kod dječaka (tablica 6). Varijabla IZDGRČ pridonosi izvedbi uzmaha 40% (b*=0,40), dok varijabla IZDZGB ima utjecaj od 41% (b*=0,41) u dječaka. Rezultati regresijske

analize u djevojčica, (tablica 7), na razini pogreške statističkog zaključka od 5% pokazuju da skup prediktorskih varijabli objašnjava 58% varijance kriterijske varijable. Varijabla IZDZGB od 56% (b*=0,56) utječe na izvedbu uzmaha u djevojčica. Tabilca 6. Rezultati regresijske analize, razina statističke značajnosti p<0,05 - dječaci Kriterijska varijabla: UZMAHm (Uzmah dječaci) R=,77 R2=,59 Adjusted R2=,56 F(2,30)=21,49 p Std.Err. Std.Err. b* b t(30) p-value N=33 of b* of b Intercept -0,53 0,31-1,70 0,10 IZDGRČm 0,40 0,19 0,03 0,02 2,10 0,04 IZDZGBm 0,41 0,19 0,06 0,03 2,20 0,04 Tablica 7. Rezultati regresijske analize, razina statističke značajnosti p<0,05 - djevojčice N=34 Kriterijska varijabla: UZMAHž (Uzmah djevojčice) R=,78 R2=,61 Adjusted R2=,58 F(2,31)=23,77 p b* Std.Err. of b* b Std.Err. of b t(31) p-value Intercept -0,49 0,45-1,10 0,29 IZDGRČž 0,29 0,14 0,02 0,01 2,00 0,05 IZDZGBž 0,56 0,14 0,08 0,02 3,90 0,00 4. RASPRAVA Rezultati dobiveni regresijskom analizom pokazuju da varijabla koja procjenjuje snagu ruku i ramenog pojasa (IZDZGB) statistički značajno utječe na izvedbu uzmaha i to 56% kod djevojčica, i 41% u dječaka. Uzmah će biti kvalitetnije izveden ukoliko je veća snaga ruku i ramenog pojasa. Djevojčice su po tehnici uzmaha malo bolje nego dječaci, što u prilog govore ocjene. Dječaci i djevojčice sa vremenski boljim rezultatima u varijablama IZDGRČ i IZDZGB imaju bolje ocjene uzmaha. Distribucije rezultata u varijablama IZDZGB u dječaka i IZDGRČ u djevojčica se kreću u zoni ispod prosječnih vrijednosti. To znači da postoji puno rezultata niskih vrijednosti. Dječaci i djevojčice sa snažnijom muskulaturom ruku i ramenog pojasa te trupa, ostvarili su ekstremne rezultate, te tako povećali frekvenciju niskih rezultata u zoni ispodprosječnih vrijednosti. Razlog tomu leži u činjenici da ispitanici nisu bili prethodno selekcionirani, mjerenje je provedeno na početku sezone (prilikom upisa), a u rekreacijski gimnastički program su se uključili obzirom na afinitete. Za pretpostaviti je da su bili različitih motoričkih sposobnosti. Na osnovu dobivenih rezultata vidljivo je da su djevojčice u

odnosu na dječake snažnije. Kod dječaka na izvedbu uzmaha utječe snaga ruku, ramenog pojasa i trupa, dok je kod djevojčica izraženija snaga ruku. Kod dječaka i djevojčica najmanja izmjerena vrijednost u varijabli IZDZGB je nula, a u varijabli IZDGRČ najniže vrijednosti su veće od nule. To upućuje da je snaga trupa u početnika razvijenija u odnosu na snagu ruku. Snaga se povećava u dječaka i djevojčica sve do 14. godine, kada u djevojčica dostiže plato, a u dječaka raste sve do 18. godine. Spolne se razlike najprije pojavljuju u snazi gornjeg dijela tijela, a zatim u donjem dijelu tijela (De Ste Croix, 2007.). Kako je tehnika uzmaha procijenjena bez prethodnog učenja za pretpostaviti je, a na temelju dobivenih rezultata provedenih analiza da je za izvedbu uzmaha prvenstveno potrebna određena snaga (Popović, 2010.). Jedan od dominantnih ciljeva procesa učenja je uravnotežen i skladan razvoj motoričkih i kognitivnih dimenzija pojedinca (Babin i sur., 2006.). Za optimalnu tehničku izvedbu, potrebno je provoditi specifični trening snage (Hartig i Buchmann, 1988; Oppel, 1967.), koja je zapostavljena u smislu razvoja u svakodnevnom životu. Navedeni rezultati ukazuju na nužnost povećanja snage muskulature cijeloga tijela kod dječaka i djevojčica, a osobito ruku i ramenog pojasa s ciljem usvajanja i usavršavanja pravilne tehnike. 5. ZAKLJUČAK Iz dobivenih rezultata može se zaključiti da osobito snaga ruku i ramenog pojasa ali i trupa ima utječe na izvedbu uzmaha, zbog toga što je uzmah prvenstveno element snage. Niže ocjene uzmaha su posljedica slabosti spomenutih mišića. Daljnji napredak u gimnastici ovisi o tehnici, a sama izvedba, da bi bila tehnički pravilna, mora posjedovati određenu specifičnu snagu. Ispitanici sa snažnijom muskulaturom ruku i ramenog pojasa te trupa bez obzira što nisu uvježbavali tehniku uzmaha uspjeli su izvesti uzmah. To direktno govori da je snaga bitna za izvedbu. Od samih početka potrebno je kroz metodičke vježbe postaviti dobre temelje za daljnju nadogradnju elementa te tako utjecati na kvalitetu izvedbe. Važnost uzmaha u gimnastici, osobito na pritkama je zbog toga što se njime započinje vježba, ali služi u treningu snage kao trenažni operator. Stoga je u trening djece i mladeži od samih početaka potrebno kroz osnovne kretnje stvarati optimalne preduvjete za učenje i nadogradnju gimnastičkih elemenata. 6. LITERATURA

1. Babin, J., Bavčević, T., Moretti, V. (2006). Kanoničke relacije latentne morfološke strukture i varijabli snage učenica u dobi od šest do sedam godina. U: Zbornik radova 15. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, 20. 24. lipnja. 2006 (ur. Vladimir Findak). Zagreb, Hrvatski kineziološki savez, str. 62-66. 2. De Ste Croix, M. (2007). Advances in paediatric strength assessment: changing our perspective onstrength development. Journal of Sports Science and Medicine, vol. 6(3), 292-304. 3. Hartig, R. i Buchmann, G. (1988). Gymnastics-Training Methodology. Berlin, G.D.R., Sportverlag. 4. Jemni, M., Sands, W.A., Friemel,F, Stone, M.H, Cooke, C.B. (2006). Any effect of gymnastics training on upperbody and lower-body aerobic and power components in national and international male gymnasts? Journal of Strength and Conditioning Research, vol. 20(4), 899-907. 5. Krističević, T., Živčić Marković, K., Fišter, M., Milčić, L. (2015). Učenje visova i upora na penjalicama-dječjim igralištima. U: Zbornik radova 24. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske, Poreč, 30. lipnja 04. srpnja. 2015 (ur. Vladimir Findak). Zagreb, Hrvatski kineziološki savez, str. 251-258. 6. Maffulli, N., King, J.B, Helms, P. (1994). Training in elite young athletes: injuries,flexibility and isometric strength. Br J Sports Med, vol. 28,123 136. 7. Major, J.J. (1996). Strength Training Fundamentals in Gymnastics Conditioning. Technique, vol. 16(8), 1-15. 8. Oppel, C. (1967). The dependency of gymnastics performance on muscular strength during the junior ages. Theorie u Praxis d Körperkultur, vol. 12, 236-244. 9. Popović, B. (2010). Razlike u relacijama morfoloških karakteristika i relativne snage ruku kod ispitanica različitog nivoa fizičkog angažovanja. Glasnik Antropolškog društva Srbije Novi Sad, vol. 45, 253-263. 10. Živčič Marković K., Čavar I., Sporiš G.(2011). Changes in gymnasts motor abilities duringthe nine month training process of female gymnasts 5-6 years of age. Science of Gymnastics Journal, vol. 2(4), 45-54. 11. Živčić Marović, K., Milčić, L., Fišter, M. (2014). Prirodni oblici kretanja -osnove učenja bazičnih gimnastičkih elemenata. U: Zbornik radova 23. ljetna škola

kineziologa Republike Hrvatske, Poreč, 24. 28. lipnja. 2014 (ur. Vladimir Findak). Zagreb, Hrvatski kineziološki savez, str. 490-496.