Službeni glasnik Grada Zagreba, Broj 7 od 26.veljače 2009. Na temelju članka 10. stavka 1. Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine 178/04 i 60/08) i članka 38. stavka 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 45. sjednici, 26. veljače 2009., donijela je I. UVOD PROGRAM zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Gradu Zagrebu 2009.- 2012. Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Gradu Zagrebu (u daljnjem tekstu: Program) je provedbeni dokument koji se donosi za četverogodišnje razdoblje od 2009. do 2012. godine. Opseg programa definiran je Zakonom o zaštiti zraka, a sadrži: utvrđivanje mjesta prekomjernog onečišćenja, opće informacije, nadležno odgovorno tijelo, vrstu i procjenu onečišćenja, podrijetlo onečišćenja, analizu stanja, pojedinosti o provedenim mjerama, plan mjera smanjivanja onečišćenja zraka, redoslijed i rokove ostvarivanja mjera te procjenu sredstava za provedbu Programa. Svrha Programa je određivanje odgovarajućih mjera po pojedinim sektorima u kojima je registriran povećan utjecaj na zrak, prvenstva provođenja mjera, rokova i nositelja provedbe. Unutar postojećeg zakonodavnog okvira također postoji cijeli niz mjera čija je primjena direktno namijenjena zaštiti i poboljšanju kakvoće zraka. Ovim se programom u cijelosti takve mjere preuzimaju te nadograđuju u mjeri potrebnoj da se ostvare zacrtani ciljevi, a to su: trajno poboljšanje kakvoće zraka na području grada i njeno očuvanje unutar zakonom propisanih vrijednosti u cilju zaštite zdravlja, prirodnog okoliša i materijalnih dobara. Postizanje ovih ciljeva zahtijeva dosljedno provođenje mjera iz ovog programa. Stoga je obveza nositelja mjera, u rokovima određenih ovim programom realizirati utvrđene obveze, zbog čega se moraju stručno, tehnički i organizacijski pripremiti. II. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA Analiza postojećeg stanja izrađena je na temelju podataka o emisijama u zrak iz pojedinačnih (točkastih) i pokretnih izvora, te podataka o kakvoći zraka dobivenim mjerenjem i praćenjem koncentracija onečišćujućih tvari na mjernim postajama u državnoj i gradskoj mreži, te na mjernim postajama posebne namjene. II. 1. Prikaz postojećeg stanja emisija u zrak Emisija se definira kao ispuštanje/unošenje onečišćujućih tvari u zrak iz izvora onečišćivanja zraka. Prema članku 8. Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine 178/04 i 60/08) izvori onečišćivanja zraka su stacionarni i pokretni. Stacionarni izvori su: - točkasti: kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i građevine i sl.), - difuzni: kod kojih se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određena ispusta/dimnjaka (uređaji, površine i druga mjesta).
Pokretni izvori su prijevozna sredstva koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak: motorna vozila, lokomotive, plovni objekti, zrakoplovi. II. 1.1. Pojedinačni (točkasti) stacionarni izvori Prema Pravilniku o katastru emisija u zrak vlasnici ili korisnici izvora onečišćivanja zraka bili su dužni po isteku kalendarske godine, u propisanom roku, dostaviti podatke o emisijama u zrak iz pojedinačnih izvora Gradskom uredu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, koji je od 1997. vodio Katastar emisija u okoliš (KEO), u čijem je sastavu bio i Katastar emisija u zrak. Sukladno novim propisima KEO je 2007. ukinut, ali je ustrojen Registar onečišćavanja okoliša. U svrhu prikaza postojećeg stanja emisija u zrak i utvrđivanja izvora onečišćenja korišteni su podaci iz Katastra emisija u okoliš za 2006 (KEO). Podaci o emisijama u zrak prijavljivani su u Katastar prema izvoru onečišćenja, i to kako slijedi: - emisije u zrak iz industrijskih postrojenja (neenergetski izvori; obrazac PI-Z-1), - emisiji u zrak iz energetskih postrojenja - direktno izgaranje za potrebe procesne tehnologije (obrazac PI-Z-2), - emisiji u zrak za potrebe grijanja prostorija, pripreme tople vode, pare i dr. (obrazac PI-Z-3), - emisiji u zrak iz termoelektrane (obrazac PI-Z-4). Emisije iz industrijskih postrojenja - neenergetski stacionarni izvori Prema podacima iz KEO o emisijama iz industrijskih postrojenja (neenergetskih izvora) u najvećoj mjeri prisutne su emisije ugljikova dioksida (87,5%) i etanola (8,8%), a potom organskih plinova i para (1,46%), organskih i anorganskih čestica (0,84%), sumporovog dioksida (0,56%), stirena i ksilena (0,65%), ugljikova monoksida (0,15%) i dušikovih oksida (0,03%), što je ovisno o djelatnosti promatranoga gospodarskog subjekta. Ukupno gledajući ove emisije su zanemarive i doprinose sa svega 0,11% u ukupnim emisijama iz stacionarnih izvora. Doprinos ovih emisija na ukupnu kakvoću zraka može se ocijeniti zanemarivim. Emisije iz stacionarnih izvora zbog izgaranja goriva Analizirajući emisije iz stacionarnih izvora zbog izgaranja goriva može se zaključiti da termoelektrane TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb sudjeluju sa 79%, ložišta za potrebe grijanja prostorija, pripremu tople vode, pare i dr. sa oko 15% i iz procesne tehnologije sa oko 6% u ukupnim emisijama iz stacionarnih izvora. Emisije koje se ostvaruju zbog izgaranja goriva u termoenergetskim postrojenjima očekivano imaju najviši udio ugljikova dioksida, zatim dušikovih oksida, čestica, sumporova dioksida i najmanje ugljikova monoksida. II.1.2. Pokretni izvori emisija (emisije iz prometa) Prema statističkim podacima MUP-a iz ožujka 2008. godine na području Grada Zagreba registrirano je 407.901 motorno vozilo, a od toga 326.564 osobna automobila, što je udio od oko 25% u ukupnom voznom parku RH. Poznato je da cestovni promet u odnosu na druge vrste prometa (željeznički, zračni, vodeni) sudjeluje s najviše emisija onečišćujućih tvari u zrak. Zbog velikog broja vozila Grad Zagreb je mjesto intenzivnih prometnih aktivnosti i značajne su emisije onečišćujućih tvari iz ispuha. Na temelju obavljene procjene emisija iz prometnog sektora ocjenjeno je da sve veća upotreba osobnih motornih vozila postaje dominantni problem glede kakvoće zraka na području grada. U proteklih 10-ak godina u Gradu Zagrebu je značajno povećan broj vozila, i to za više od 60%. Bez obzira na to što se radi o novijoj generaciji vozila sa smanjenim specifičnim emisijama i vozilima koja koriste kvalitetnija goriva, ovako veliko
povećanje njihova broja uzrokuje povećanje ukupnih emisija onečišćujućih tvari u zraku osobito u prometnim špicama i na prometnicama koje svojim kapacitetom ne mogu osigurati potrebnu protočnost. Prema obavljenim procjenama iz prometa se emitira 7.890,0 t/god. ugljikova monoksida (CO), 641.193,0 t/god. ugljikova dioksida (CO 2 ), 2.474,0 t/god. dušikovih oksida (NO x ), 426,0 t/god. sumporova dioksida (SO 2 ), 2.217,0 t/god. hlapivih organskih spojeva i 276,0 t/god. čestica. Posebice je izražena visoka razina dušikovih oksida i hlapljivih organskih spojeva koji u međusobnoj interakciji uzrokuju stvaranje prizemnog ozona, što je posebice izraženo tijekom ljetnog perioda. II.1.3. Ocjena emisijske situacije Usporedbom podataka emisija u zrak iz stacionarnih izvora u razdoblju od 2003. do 2006. godine, utvrđeno je da se je razina emisija onečišćujućih tvari po pojedinim sektorima smanjila (industrijska postrojenja, procesna tehnologija, grijanje, termoelektrane-toplane). Kada su u pitanju termoelektrane (EL-TO i TE-TO) razlog smanjenju emisija onečišćujućih tvari je uvođenje prirodnog plina kao energenta i upotreba niskosumpornog loživog ulja i goriva s manjim sadržajem pepela. Prelazak s krutih odnosno tekućih goriva na prirodni plin te poboljšanje toplinskih izolacija u uredskim, industrijskim objektima i objektima stanovanja može se smatrati glavnim razlogom gotovo dvostruko nižih emisija iz postrojenja za grijanje, pripremu pare, tople vode i dr. Postepenim uvođenjem "čistije proizvodnje" smanjila se emisija onečišćujućih tvari iz neenergetskog sektora. Analizirajući glavne parametre emisija onečišćujućih tvari u zrak može se zaključiti da se na području Grada Zagreba najviše emitira ugljikov dioksid. Pri tome u emisijama najviše sudjeluju EL-TO i TE-TO s oko 55,5%, promet s gotovo 30%, potom postrojenja za grijanje, pripremu pare, tople vode i dr. s oko 11%, procesna tehnologija sa 4%, te neenergetski izvori s nešto više od 0,5%. Najveća emisija ugljikova monoksida je iz prometnog sektora, i to 94%, zatim iz TE-TO i EL-TO oko 5%, te oko 1% iz ostalih izvora. Prometni sektor ima najveći udio i u emisijama dušikovih oksida, i to oko 46%, zatim s gotovo podjednakim udjelima slijede TE-TO i EL-TO (21%) i domaćinstva i ustanove (20%), a ostatak emisija ovog parametra onečišćenja otpada na postrojenja za grijanje, pripremu pare, tople vode i dr. (11,5%). Ostali su izvori zanemarivi. Od energetskih izvora emisiji čestica najviše pridonose ložišta na kruta goriva i zato je emisija iz grupe domaćinstava i ustanova najveća i iznosi oko 76%. Slijedi potom emisija iz cestovnog prometa s 15%. Ostali izvori emisija čestica u zrak, relativno su ravnomjerno prisutni u ukupnoj emisiji te zajedno sudjeluju s manje od 10%. U pogledu emisija sumporova dioksida prednjači TE-TO i EL-TO Zagreb s udjelom u ukupnoj emisiji od cca 48%. Slijede zatim domaćinstva i ustanove s 43% te promet s 5%. Ostali sudjeluju s manje od 5%. U pogledu zaključne ocjene o emisiji onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, može se konstatirati da je u proteklih desetak godina smanjena jer se već četrdesetak godina intenzivno razvija plinska mreža na svim gradskim područjima kao i centralizirani toplinski sustav te se sve više koriste čista goriva za potrebe procesnih i energetskih peći. Na temelju obavljenih analiza može se zaključiti da sve veće udjele u emisijama glavnih onečišćujućih tvari u zrak uz ložišta (dvije zagrebačke elektrane-toplane, postrojenja za grijanje i pripremu pare, tople vode i dr.), preuzima prometni sektor. Razlog tomu je povećani broj vozila, struktura i kvaliteta prometne mreže te činjenica da se u ukupnom prometu putnika udio javnoga gradskog prijevoza znatno smanjio u korist individualnoga cestovnog prijevoza.
II.2. Prikaz postojećeg stanja kakvoće zraka (imisija) Praćenje kakvoće zraka je sustavno mjerenje ili procjenjivanje razine onečišćenosti sukladno prostornom i vremenskom rasporedu. Prema razinama onečišćenosti, s obzirom na propisane granične vrijednosti (GV) i tolerantne vrijednosti (TV), utvrđuju se kategorije kakvoće zraka te poduzimaju mjere za poboljšanje. Na temelju usporedbe rezultata mjerenja tijekom najmanje jedne godine s graničnim (GV) i tolerantnim vrijednostima (TV) prema članku 18. Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine 178/04 i 60/08), područja se prema razinama onečišćenosti zraka mogu svrstati u tri kategorije: I. kategorija: čisti ili neznatno onečišćeni zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) i dugoročni ciljevi za ozon, II. kategorija: umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) i dugoročni ciljevi za ozon, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon, III. kategorija: prekomjerno onečišćen zrak: prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon. Granična razina onečišćenosti (GV) je razina ispod koje na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje ili okoliš u cjelini i kada je jedanput postignuta ne smije se prekoračiti. Tolerantna vrijednost (TV) je granična vrijednost uvećana za granicu tolerancije koja je postotak granične vrijednosti za koji ona može biti prekoračena pod za to propisanim uvjetima. Kritična razina je razina onečišćenosti, temeljena na znanstvenim spoznajama, iznad koje može doći do štetnih učinaka na receptore, kao što su biljke, drveće ili prirodni ekosustavi, a izuzimajući ljude. II.2. 1. Mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka na području Grada Zagreba Mjerenje i praćenje kakvoće zraka u Gradu Zagrebu obavlja se preko Državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka koja je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, te preko gradske mreže kojom koordinira Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Grada Zagreba. Ciljana mjerenja i praćenja specifičnih onečišćujućih tvari u okolici izvora onečišćivanja zraka obavljaju se na mjernim postajama posebne namjene koje su ustanovljene prema rješenju o procjeni utjecaja na okoliš i/ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Mjerenja, na trošak onečišćivača, obavljaju ovlaštene pravne osobe koje posjeduju dozvolu za praćenje kakvoće zraka i ona su sastavni dio Programa mjerenja lokalne mreže. U Gradu Zagrebu instalirano je šest gradskih i tri državne mjerne postaje, te četiri mjerne postaje posebne namjene. Državne mjerne postaje smještene su na sljedećim gradskim lokacijama: 1) Zagreb-1, u Zagrebu, ugao Ulice grada Vukovara i Miramarske ceste; 2) Zagreb-2, u Zagrebu, križanje Maksimirske i Mandlove; 3) Zagreb-3, u Zagrebu, križanje Sarajevske i Kauzlarićevog prilaza. Mjerenje i praćenje kakvoće zraka u državnoj mreži obavlja se prema usvojenom Programu mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka. Prostorne lokacije mjernih postaja u gradskoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka na području Grada Zagreba su:
- Centar grada: Đorđićeva ulica, Ustanova za hitnu medicinsku pomoć; - Sjeverni dio grada: Ksaverska cesta, IMI; - Južni dio grada: Siget, Dom zdravlja; - Zapadni dio grada: Prilaz baruna Filipovića, Dom zdravlja Zagreb-Zapad; - Zapadni dio grada: Susedgrad, Utenzilija d.d.; - Istočni dio grada: Peščenica, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Getaldićeva ulica. U cilju harmonizacije mjerne mreže za praćenje onečišćenja zraka u Zagrebu, locirana je po jedna mjerna postaja u centru grada te u njegovom sjevernom, istočnom, južnom i dvije u zapadnom dijelu. Radi proširenja i unapređenja postojeće mreže planira se postavljanje još jedne mjerne postaje u Sesvetama. Mjerenje i praćenje kakvoće zraka u gradskoj mreži obavlja se prema Programu mjerenja razine onečišćenosti zraka. Podaci o kakvoći zraka iz gradske mreže su javni i objavljuju se jedanput godišnje u Službenom glasniku Grada Zagreba, te na web stranici Grada. Na području Grada Zagreba nalaze se i četiri mjerne postaje posebne namjene, i to: Jakuševec (naselje Jakuševec), Vrhovec, Mirogojska i Zrinjevac. Ove mjerne postaje postavljene su u svrhu praćenja utjecaja na okoliš odlagališta "Jakuševec" i EL-TO Zagreb, prometa u okolici Mirogojske ceste i utjecaja kompostane "Jankomir". II.2.2. Stanje kakvoće zraka Analiza stanja kakvoće zraka izrađena je na temelju rezultata mjerenja i praćenja kakvoće zraka tijekom 2006. i 2007. na mjernim postajama lociranim na području grada. Mjerenja obavljena 2006. i 2007. čine osnovnu podlogu za ocjenu stanja kakvoće zraka u Gradu Zagrebu, jer za razliku od prethodnih godina, rezultati mjerenja interpretirani su prema novim propisima koji su stupili na snagu 1. siječnja 2006. godine. Kategorizacija gradskog područja 2006. Kategorizacija gradskog područja oko državnih mjernih postaja Prema podacima iz državne mreže na sve tri mjerne postaje u Gradu Zagrebu Zagreb-1, Zagreb-2 i Zagreb-3, tijekom 2006. čestice PM10 prelazile su GV i s obzirom na taj parametar okolni zrak bio je II. kategorije kakvoće. Na mjernoj postaji Zagreb-2 koncentracije NO 2, a na mjernoj postoji Zagreb-3 koncentracije ozona, bile su na razini umjerene onečišćenosti, te je s obzirom na te parametre okolni zrak bio II. kategorije kakvoće. Razine koncentracija ostalih onečišćujućih tvari na mjernim postajama Državne mjerne mreže u Gradu Zagrebu nisu prelazile GV i okolni je zrak bio I. kategorije. Kategorizacija gradskog područja oko mjernih postaja gradske mreže Na temelju rezultata mjerenja obavljena je kategorizacija gradskog područja, te je ocijenjeno da je u 2006. zrak u Zagrebu na mjernoj postaji u Prilazu baruna Filipovića bio III. kategorije s obzirom na onečišćenost PM10 česticama, jer su prijeđene TV. Na mjernim postajama u Đorđićevoj ulici, na Ksaverskoj cesti, u Sigetu, na Peščenici i u Susedgradu zrak je bio II. kategorije kakvoće s obzirom na onečišćenost PM10 česticama. Dušikovi oksidi bili su na razini II.
kategorije kakvoće u Đorđićevoj ulici, na Ksaverskoj cesti i u Sigetu. Na Ksaverskoj cesti II. kategorije kakvoće zabilježena je i kod PM2,5 čestica i benzo(a)pirena. Zrak je bio I. kategorije kakvoće s obzirom na sumporov dioksid, dim, olovo, kadmij i mangan u PM10 česticama, sulfate u PM10 česticama, amonijak, ozon, ukupnu taložnu tvar i metale olovo, kadmij i talij u ukupnoj taložnoj tvari na svim mjernim postajama. S obzirom na dušikov dioksid zrak je bio I. kategorije kakvoće u Prilazu baruna Filipovića i na Peščenici. Kategorizacija područja oko mjernih postaja posebne namjene Sanacijske aktivnosti na odlagalištu Jakuševec-Prudinec pridonijele su boljoj kakvoći zraka u njegovu okruženju. Sanacijom odlagališta na način da je na površini odloženog otpada instaliran završni, nepropusni brtveni sloj sa sustavom prikupljanja i obrade odlagališnog plina smanjile su se u većoj mjeri i njegove slobodne emisije u zrak. Istovremeno se aktivna površina odlagališta na kojem se odlaže otpad održava što je moguće manjom i prekriva se inertnim materijalom. Bez obzira na povremene vršne vrijednosti sulfida i merkaptana za mjerno razdoblje 2006. kakvoća zraka je ocjenjena I. kategorijom. Na mjernom mjestu Zagreb Jankomir mjerna postaja posebne namjene prati kakvoću zraka u okruženju kompostane Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zrinjevac. Kompostana u Jankomiru s radom je započela 1991. godine. Za proces se koristi aerobno kompostiranje otvorenim "windrow" sistemom biootpada sa zelenih površina Grada Zagreba. Radi se o tehnologiji kompostiranja gdje plinovite produkte obrade otpada nije moguće u potpunosti kontrolirati, te su stoga na ovom mjernoj postoji izmjerene povećane koncentracije sulfida i merkaptana s obzirom na koje je zrak 2006. bio III. kategorije. Zbog onečišćenja zraka lokalnih razmjera, Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba je izradilo i usvojilo Sanacijski program za smanjivanje koncentracija specifičnih onečišćujućih tvari u zoni utjecaja kompostane u Jankomiru, kojim su utvrđene sanacijske mjere, te redoslijed i prvenstvo u provedbi sanacijskog programa kako bi se kratkoročno postigle tolerantne vrijednosti (TV), a dugoročno granične vrijednosti (GV) kakvoće zraka. Kategorizacija gradskog područja 2007. Kategorizacija gradskog područja oko mjernih postaja u gradskoj mreži Na temelju rezultata mjerenja obavljena je kategorizacija gradskog područja, te je ocijenjeno da je u 2007. zrak na mjernim postajama u Prilazu baruna Filipovića i u Susedgradu bio III. kategorije s obzirom na onečišćenost PM10 česticama, jer su prijeđene TV. Na ostalim mjernim postajama zrak je bio umjereno onečišćen PM10 česticama, odnosno bio je II. kategorije kakvoće. Dušikovi oksidi bili su na razini II. kategorije kakvoće u Đorđićevoj ulici, na Ksaverskoj cesti i u Sigetu. S obzirom na ozon zrak je bio II. kategorije na Ksaverskoj cesti, Peščenici i u Sigetu. Zrak je bio I. kategorije kakvoće s obzirom na SO 2, dim, olovo, mangan, arsen, nikal, sulfate i benzo(a)piren u PM10 česticama, PM2,5 čestice, ukupnu taložnu tvar, te arsen, olovo, kadmij, nikal i talij u ukupnoj taložnoj tvari. S obzirom na dušikove okside zrak je bio I. kategorije kakvoće u Prilazu baruna Filipovića, na Peščenici i u Susedgradu. U Đorđićevoj ulici i Prilazu baruna Filipovića zrak je bio I. kategorije s obzirom na ozon. Kategorizacija područja oko mjernih postaja posebne namjene Automatska mjerna postaja - Jakuševec
Na osnovi mjernih rezultata satne, dnevne vrijednosti i godišnja vrijednost nisu prelazile razinu granične vrijednosti (GV). Prema rezultatima mjerenja okolni zrak je s obzirom na SO 2, NO 2, H 2 S i PM10 čestice tijekom 2007. bio I. kategorije kakvoće. Automatska mjerna postaja - Jankomir Zbog nedovoljnog broja valjanih podataka o koncentracijama sulfida i merkaptana nije bilo moguće ocijeniti i razvrstati područja prema razinama onečišćenosti i provjeriti učinke sanacijskih mjera utvrđenih ranije spomenutim sanacijskim programom. Automatska mjerna postaja - Mirogojska Na ovoj mjernoj postoji koncentracija NO 2 bila je iznad GV, te je za ovaj parametar kakvoća zraka u njenoj okolici bila II. kategorije. Prema rezultatima mjerenja okolni zrak je s obzirom na CO 2 O 3 i benzen 8-satni tijekom 2007. bio I. kategorije kakvoće. Automatska mjerna postaja - Vrhovec Na osnovi mjernih rezultata satne, 24-satne vrijednosti i godišnja vrijednost nisu prelazile razinu granične vrijednosti (GV). Prema rezultatima mjerenja okolni zrak je s obzirom na NO 2 tijekom 2007. bio I. kategorije kakvoće. II.2.3. Usporedba rezultata mjerenja u lokalnoj mreži 2006. i 2007. Na mjernoj postaji Peščenica okolni zrak je tijekom 2007. bio II. kategorije kakvoće s obzirom na PM10 čestice i ozon. Koncentracije PM10 čestica bile su i 2006. na sličnim razinama, a okolni zrak je bio II. kategorije kakvoće. Koncentracije ozona bile su tijekom 2006. na razini I. kategorije kakvoće, a tijekom 2007. povisile su se na razinu II. kategorije kakvoće okolnog zraka. Ostala mjerena onečišćenja bila su na sličnim razinama kao i 2006., a okolni je zrak tijekom 2007. bio I. kategorije kakvoće. Na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti okolni zrak je bio s obzirom na dušikov dioksid i PM10 čestice II. kategorije kakvoće. U okolnom zraku smanjila se koncentracija za PM2,5 čestice i za benzoapiren u PM10 česticama s razine II. na razinu I. kategorije kakvoće. Za ostala mjerenja onečišćenja okolni je zrak bio I. kategorije kakvoće kao i tijekom 2006. Tijekom 2007. na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti zrak je bio umjereno onečišćen, jer su prijeđene GV za dušikov dioksid, PM10 čestice i ozon. Na mjernoj postaji u Đorđićevoj ulici tijekom 2007. razine svih mjerenih onečišćenja u zraku bile su na sličnim razinama kao i tijekom 2006. Tijekom 2006. i 2007. okolni zrak je s obzirom na dušikov dioksid i PM10 čestice bio na razini II. kategorije kakvoće, a s obzirom na sva ostala onečišćenja bio je I. kategorije kakvoće. Na mjernoj postaji u Prilazu baruna Filipovića tijekom 2007. okolni je zrak s obzirom na PM10 čestice bio III. kategorije kakvoće kao i 2006. godine. Za ostala mjerena onečišćenja okolni je zrak na toj mjernoj postaji bio I. kategorije kakvoće, a razine su bile slične onima izmjerenim prethodne godine. Na mjernoj postaji u Sigetu tijekom 2007. okolni je zrak bio II. kategorije kakvoće s obzirom na dušikov dioksid, ozon i PM10 čestice kao i 2006. Sva ostala mjerena onečišćenja bila su relativno niska, na razini I. kategorije kakvoće kao i 2006. Na mjernoj postaji u Susedgradu u odnosu na 2006. razine koncentracija PM10 čestica povisile su se i u 2007., te prešle iz II. u III. kategoriju kakvoće zraka. Sva ostala mjerena onečišćenja bila su relativno niska, na razini I. kategorije kakvoće, kao i 2006.
II.2.4 Onečišćujuće tvari, mjesta umjerenog i prekomjernog onečišćenja i uzroci onečišćenja zraka Ozon: Prizemni ozon u 2007. počinje prvi put prelaziti GV na mjernim postajama gradske mreže Ksaverska cesta i Peščenica, a u Sigetu se povećava učestalost prekoračenja GV. Prizemni ozon ima izrazitu kemijsku reaktivnost te je jaki oksidans. Zbog načina na koji nastaje najbolji je indikator ukupnog zagađenja u urbanim sredinama osobito u toplijem dijelu godine. Nastajanje prizemnog ozona je u potpunosti proizvod fotokemijskih reakcija dušikovih oksida i hlapljivih organskih spojeva u zraku. Pri tome će nastajanje ozona direktno ovisiti o koncentracijama ovih polutanata, omjera njihovih koncentracija i sunčevoj radijaciji. Kao što je vidljivo granične vrijednosti ozona su prekoračene upravo na mjernim mjestima gdje imamo prekoračene i granične vrijednosti dušikovih oksida. Iz grafičkog prikaza je jasno vidljiva povećana koncentracija ozona tijekom ljetnog perioda kada viša temperatura pogoduje njegovu nastanku. Dušikovi oksidi: Koncentracije dušikova oksida su prelazile GV na većini mjernih postaja lokalne mreže tijekom 2006. i 2007. Emisije NO 2 uzrokovane su ljudskim djelatnostima, a na području Grada Zagreba u najvećem dijelu potiču od izgaranja goriva, primarno od strane motornih vozila, a zatim iz domaćinstava i sustava grijanja vode, proizvodnje pare te toplana. Dušikov dioksid jedan je od tipičnih indikatora zagađenja koji se prati u gotovo svim monitoring postajama. Najveći dio emisije otpada na dušik II oksid (NO) koji kasnije u atmosferi oksidira u NO 2. Kao što je prethodno navedeno, iznimno je važna i uloga ovog polutanta u stvaranju prizemnog ozona koji se stvara fotokemijskom reakcijom u zraku u kome su prisutni dušikovi oksidi i hlapljivi ugljikovodici. Budući da je porast koncentracije ozona uočljiv na svim mjernim postajama lokalne mreže, razvidno je zagađenje iz prometa na cjelokupnom području Grada Zagreba. Čestice (PM10): Pogoršano je stanje kakvoće zraka u odnosu na čestice PM10 na svim mjernim postajama iz lokalne mreže Grada Zagreba, što je više posljedica promjene pravne regulative nego porasta koncentracija. Čestice su kompleksna mješavina organskih i anorganskih čestica. Primarne čestice nastaju uglavnom izgaranjem goriva motornih vozila i industrijskom proizvodnjom. Po veličini one su najvećim djelom veće od 2,5 µm u aerodinamičnom promjeru. Sekundarne čestice nastaju u zraku raznim fizikalnim i kemijskim procesima iz drugih onečišćujućih tvari najčešće dušikovih i sumpornih oksida, pa su izvori emisije ovih čestica usko povezani s ukupnom emisijom onečišćujućih tvari. Najveći dio ovih čestica u aerodinamičnom promjeru su manje od 2,5 µm. Po nastanku se generalno mogu podijeliti na primarne i sekundarne. Prema izmjerenim vrijednostima te zbog položaja mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka, može se zaključiti da prometni sektor u Gradu Zagrebu ima stalni doprinos povećanim imisijskim koncentracijama čestica. Jednako tako je vidljiv porast njihovih koncentracija tijekom hladnijih perioda godine što se može pripisati emisiji iz ložišta za potrebe grijanja, dobivanja tople vode, pare itd. Usporedbom vrijednosti mjerenja na mjernim postajama lokalne mreže iz 2006. i 2007. za dušikov dioksid i PM10 čestice može se uočiti nepromijenjeno stanje njihovih koncentracija, dok je kod ozona trend porasta koncentracija i učestalosti prekoračenja GV očigledan, a posebice tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Kada su u pitanju emisije čestica na mjernim postajama Susedgrad i Prilaz baruna Filipovića treba uzeti u obzir i činjenicu da su u blizini, tijekom perioda mjerenja, obavljeni radovi rušenja TKZ i izgradnje Bille, radovi u tvrtki Pliva d.d., rekonstrukcija Škorpikove i slično, te izmjerene povećane koncentracije mogu biti lokalnog karaktera. Sve navedeno upućuje na zaključak da je uz emisijski doprinos prometnog sektora onečišćenju zraka potrebno za mjesta prekomjernog onečišćenja zraka utvrditi doprinose i ostalih sektora, kako bi se mogla izraditi kvalitetna analiza te napraviti konkretni sanacijski programi.
III. KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE CILJEVA I PRVENSTVA Zakonom o zaštiti okoliša utvrđena su načela zaštite okoliša koja se temelje na poštivanju opće prihvaćenih načela zaštite okoliša i međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja. U odnosu na postavljena načela određuju se mjerila i prvenstva prilagođena postojećoj situaciji. Mjerila Za određivanje prioriteta u pogledu provedbe konkretnih ciljeva i mjera Planom zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj određena su mjerila koja služe za njihovu ocjenu i poredak po prvenstvima. Mjerila po važnosti obuhvaćaju: Stupanj štetnosti (opasnost, izloženost opasnosti) onečišćujuće tvari na ljudsko zdravlje -prvenstvo se daje onim ciljevima i mjerama čijim se ostvarenjem utječe na smanjivanje emisija tvari koje imaju izraženija štetna svojstva. Rok ispunjavanja cilja i provedbe mjere - prednost se daje provedbi mjera koje imaju kraći rok provedbe ili početak provedbe. Osiguranost financijskih sredstava, ostalih resursa i stručnih podloga - prednost se daje mjerama za koje su izrađene potrebne stručne i administrativne podloge, postoje osigurana financijska sredstva za koje je proveden postupak natječaja, osim ako nisu u suprotnosti s prethodna dva mjerila. Sinergijski učinak - prednost se daje mjerama koje pored smanjivanja prvenstvenih onečišćujućih tvari pozitivno utječu na smanjivanje ostalih onečišćujućih tvari i/ili smanjuju utjecaj na druge sastavnice okoliša (vode, tlo/otpad). Primjena navedenih mjerila znači davanje prvenstva onim ciljevima i mjerama koje djeluju na smanjenje emisija onečišćujućih tvari s najvećim stupnjem štetnog djelovanja na ljudski organizam i koje istovremeno imaju kraći rok provedbe, osigurana financijska sredstva, izrađene potrebne stručne i administrativne podloge te koje pozitivno utječu na smanjenje ostalih onečišćujućih tvari uključujući i smanjeni utjecaj na vode i tlo. IV. CILJEVI ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja na okoliš utvrđeni su temeljni ciljevi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka te su propisane dugoročne mjere za ostvarenje ciljeva. Osnovni ciljevi su usklađenje postojeće legislative s pravnom stečevinom EU, smanjenje emisija štetnih tvari na razine koje neće utjecati na zdravlje ljudi i okoliš te preradba i nadogradnja sustava praćenja emisija i kakvoće zraka. Poštujući ciljeve iz Strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja na okoliš, za tematsko područje zrak, a prema Izvješću o stanju okoliša za 2006. konkretizirani su i ciljevi koji se moraju ostvariti na razini Grada Zagreba, a to je zaštita i očuvanje zdravlja građana i stalno poboljšanje kakvoće zraka. U tom su smislu definirani sljedeći ciljevi: IV.1. Opći/osnovni ciljevi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Gradu Zagrebu - održati I. kategoriju kakvoće zraka u područjima gdje je ona utvrđena s obzirom na parametre mjerenja, - postići I. kategoriju kakvoće zraka u područjima gdje je na osnovi mjerenja, s obzirom na propisane granične vrijednosti (GV) i tolerantne vrijednosti (TV) utvrđena II. i III. kategorija kakvoće zraka, - smanjiti emisije štetnih tvari koje utječu na kakvoću zraka, prije svega čestica i dušikovih oksida,
- unaprijediti kvalitetu podataka u Registru onečišćenja okoliša edukacijom operatora zaduženih za vođenje Registra sukladno novom Pravilniku, - racionalizirati i poboljšati prometnu strukturu njegovom boljom organizacijom te unaprijediti postojeći gradski prijevoz: autobusni, tramvajski, željeznički, - promicati energetsku učinkovitost i uporabu "čistijih" goriva u industriji, kućanstvima, javnim ustanovama i prijevozu, - proširiti lokalnu mrežu za trajno praćenje kakvoće zraka na području Grada Zagreba dogradnjom jedne mjerne postaje u istočnom dijelu grada u Gradskoj četvrti Sesvete, te prema potrebi obavljati ciljana mjerenja emisija iz prometa, - nadzirati provedbu Programa od strane nadležnih tijela i o tome izvješćivati građane na način propisan zakonom, - uključiti se u uspostavu informacijskog sustava praćenja kakvoće zraka kao dijela informacijskog sustava o okolišu koji vodi Agencija za zaštitu okoliša. IV. 2.Razrađeni ciljevi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka i njihov poredak a) Prvenstveni ciljevi C1. utvrditi izvore (po sektorima i njihov doprinos) prekomjernog onečišćenja česticama PM10 u zapadnom dijelu grada gdje je na mjernim postajama u Susedgradu i Prilazu baruna Filipovića utvrđena III. kategorija zraka. Nakon utvrđivanja izvora prekomjernog onečišćenja zraka propisati odgovarajuće sanacijske mjere radi postizanja II. kategorije, a dugoročno i I. kategorije kakvoće zraka, C2. na području II. kategorije kakvoće zraka umjereno onečišćenog PM10 česticama, ozonom (O 3 ) i dušikovim oksidima (NO x ) potrebno je provoditi mjere smanjivanja onečišćenja zraka kako bi se postupno postigla I. kategorija kakvoće zraka, C3. racionalizirati i poboljšati prometnu strukturu boljom organizacijom prometa te unaprijediti postojeći gradski prijevoz: autobusni, tramvajski, željeznički. Prometni sustav na području Grada Zagreba treba svojim kapacitetom i kakvoćom, gustoćom i oblikom prometne mreže te strukturom prijevoznih sredstava zadovoljiti potrebe građana kako bi se što veći broj građana odlučio služiti javnim prijevozom i na taj način izbjeglo korištenje osobnih automobila, posebice njihov priljev u uže gradsko područje. Pri planiranju prometnih rješenja potrebno je promicati prometne sustave s najmanje emisija i najmanjim utroškom energije (kombinirani prijevoz-"multimodalni transport"), o čemu Grad treba voditi računa kod izrade Strategije prometa, C4. provoditi daljnju plinofikaciju gradskog područja, te poticati smanjenje emisije iz industrijskog sektora posebice velikih ložišta sukladno Planu smanjivanja emisija sumporova dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica kod velikih uređaja za loženje i plinskih turbina na području Republike Hrvatske, koji je izrađen prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, C5. unaprijediti kvalitetu podataka u ROO, uspostaviti cjeloviti informatički sustav praćenja kakvoće zraka te sustavno i učinkovito nadzirati kakvoću zraka (posebice prekoračenja GV i TV), provedbu Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, sanacijskih i ostalih programa od strane nadležnih tijela i o tome obavješćivati javnost sukladno propisima, C6. proširiti postojeću gradsku mrežu za praćenje kakvoće zraka uspostavom mjerne postaje u Sesvetama, C7. promicati uštedu energije, energetsku učinkovitost i uporabu alternativnih čistijih goriva kao što su prirodni plin, ukapljeni naftni plin, te obnovljivih izvora energije (sunčeva energija, geotermalna energija i biogoriva ) u kućanstvima, javnom sektoru, prometu, industriji i javnoj rasvjeti. Surađivati sa svim relevantnim stručnim ustanovama i javnošću kao savjetodavnim stranama na ostvarenju projekta poboljšanja kakvoće
okoliša, posebice smanjenja emisije stakleničkih plinova i utjecaja na kakvoću zraka, uz stalno praćenje ostvarenih energetskih ušteda i udjela energenta i oblika energije koji se potiču. b) Srednjoročni ciljevi C8. zamijeniti velike uređaje za loženje na loživo ulje, uređajima na plin, odnosno opremiti postrojenja sustavima zaštite zraka (filteri za čestice deso x, deno x postrojenja), C9. smanjiti emisije hlapljivih organskih spojeva iz industrijskih postrojenja i uređaja za skladištenja i pretakanja motornih goriva na benzinskim postajama i terminalnima u Gradu Zagrebu sukladno važećim propisima uz pojačan nadzor inspekcije, C10. pratiti emisije iz prometa te nastaviti provoditi optimizaciju prometa, održavati i proširivati zelene površine Grada, uvoditi nove pješačke i biciklističke zone, izbjegavati prekomjernu gradnju posebice u gradskom središtu. c) Dugoročni cilj C11. postizanje i održavanje I. kategorije kakvoće zraka na cijelom području Grada Zagreba. V. MJERE ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA PO SEKTORIMA Sve pojedinačne mjere iz ovog programa definirane su radi ostvarenja zadanih ciljeva iz prethodnog poglavlja. Mjere su grupirane u pet glavnih skupina. Tri skupine mjera odnose se na glavne sektore utjecaja, i to industrijski sektor, prometni sektor i energetski sektor. Ostale dvije skupine imaju međusektorski karakter i mogu se svrstati pod više sektora istovremeno. To su: a) mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora, b) mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari iz prometa, c) mjere promicanja energetskih ušteda, energetske učinkovitosti i uporabe čistijih goriva i obnovljivih izvora energije, d) nadzorne, organizacijske i administrativne mjere, e) mjere u slučaju mogućega prekoračenja kritičnih i tolerantnih vrijednosti. V.1. Mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora M1. Za područja prekomjernog onečišćenja zraka (III. kategorija) PM10 česticama izraditi sanacijski program, a na područjima umjerenog onečišćenja zraka (II. kategorija) ozonom (O 3 ), PM10 česticama i dušikovim oksidima (NO x ) provoditi mjere smanjivanja onečišćenja zraka s obzirom na ustanovljene izvore i parametre onečišćenja. Ako se na nekom području utvrdi III. kategorija kakvoće zraka kao posljedica emisija skupnih izvora (kao što su promet, kućna ložišta i slično) sukladno članku 45. Zakona o zaštiti zraka izrađuje se cjeloviti sanacijski program. Izradu i provedbu cjelovitoga sanacijskog programa, te redoslijed i prioritet u njegovoj provedbi određuje Gradska skupština Grada Zagreba. Sredstva za provođenje sanacijskog programa osiguravaju se iz proračuna Grada. Ako se kao uzrok onečišćenja zraka utvrdi točkasti stacionarni izvor sukladno članku 44. Zakona o zaštiti zraka, Gradska skupština Grada Zagreba donijet će odluku o izradi sanacijskog programa za stacionarni izvor i rok u kojem se mora izraditi. Obveza onečišćivača je izraditi i o svom trošku provesti sanacijski program za koji treba prethodno ishoditi suglasnost Gradske skupštine Grada Zagreba.
Za područje II. kategorije kakvoće zraka Gradska skupština Grada Zagreba donosi plan mjera smanjivanje onečišćenja zraka koje su sadržane u ovom programu. Mjere smanjivanja onečišćenja zraka provode se radi postizanja graničnih vrijednosti (GV) za ozon (O 3 ), PM10 čestice i dušikove okside (NO x ). M2. Vlasnici ili korisnici stacionarnih izvora na postojećim velikim uređajima za loženje i plinskim turbinama dužni su smanjiti emisije onečišćujućih tvari u zrak i uskladiti ih s GVE provođenjem mjera utvrđenih programima smanjivanja emisija SO x, NO x i krutih čestica u zrak izrađenim sukladno članku 129. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, s naglaskom na postizanje propisanih GVE sumporovog dioksida izraženog kao SO 2. Vlasnici ili korisnici velikih uređaja za loženje i plinskih turbina bili su dužni do 31. prosinca 2007. dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Program smanjivanja emisija SO 2, NO x i krutih čestica u zrak i usklađivanja emisija s GVE. Spomenuti program mora sadržavati: - tehničke podatke o velikom uređaju za loženje (tip goriva, snagu postrojenja, broj sati rada i sl.), - godišnje emisije SO 2, NO x i krutih čestica za razdoblje od 2000. do 2006., - ukupni godišnji protok otpadnih plinova od 2000. do 2006., - mjere za postizanje smanjenja emisija (na primjer promjena vrste goriva, promjena u vođenju procesa izgaranja, uvođenje novih uređaja za izgaranje goriva, primjena uređaja za smanjenje emisija, prestanak rada postrojenja i dr.), - vremenski raspored provedbe mjera iz Programa, - procjenu sredstava potrebnih za ostvarenje mjera iz Programa, - analizu troškova i time stvorene koristi. Program mora sukladno Uredbi o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku predvidjeti posebne mjere kojima se u slučajevima prekoračenja kritičnih vrijednosti SO 2 i NO x zabranjuje primjena visokosumpornog loživog ulja i omogućiti prelazak na prirodni plin. M3. Velike uređaje za loženje na loživo ulje zamijeniti uređajima na plin. Tamo gdje to nije moguće izvesti, koristiti niskosumporno loživo ulje, što je obvezujuće od 1. siječnja 2010. U suprotnome, ako neće biti moguće dobavljati loživo ulje adekvatne kvalitete, veliki uređaji za loženje na području Grada Zagreba trebaju izgraditi DeSO x postrojenja i sustave redukcije čestica (filtere). Očekuje se da će do 2012. doći do značajnog smanjenja emisije iz ložišta, ali ne toliko rekonstrukcijama na postrojenjima, već izgradnjom zamjenskih novih ložišta na plin. Korištenje niskosumpornoga loživog ulja u skladu s Uredbom o kakvoći tekućih naftnih goriva, kojom su definirane granične vrijednosti količine sumpora u loživom ulju radi smanjenja emisija sumporova dioksida tijekom njihovog izgaranja, posredno će utjecati i na smanjivanje emisije čestica. M4. Širenjem plinske mreže stvoriti preduvjete da postojeći mali i srednji uređaji za loženje/grijanje (kućanstva, uslužne djelatnosti i gospodarstvo) koriste plin umjesto drugih fosilnih goriva (nafta, loživo ulje, mazut..). Prema Izvješću o stanju okoliša Grada Zagreba (Gradski zavod za prostorno uređenje, 2006.) kućanstva u Gradu Zagrebu najviše koriste električnu energiju, zatim prirodni plin i ogrjevno drvo. Gradska plinara Zagreb d.o.o. opskrbljuje potrošače prirodnim plinom, a godišnja potrošnja iznosi više od 350.000.000 m 3 od čega se oko 60% odnosi na potrošnju kućanstava.
Nastavljanjem plinofikacije i detaljnijim obuhvaćanjem svih naselja doprinijet će se daljnjem smanjenju korištenja klasičnih fosilnih goriva, a time i smanjivanju emisija iz stacionarnih točkastih i kolektivnih izvora (domaćinstva i ustanove). M5. Promicati i širiti uporabu daljinskoga centraliziranoga toplinskog sustava grijanja. Također promicati da se toplane, veći ugostiteljsko-turistički objekti i objekti javnih ustanova grade s kogeneracijskim postrojenjima kad je to tehnički izvedivo. Hrvatska elektroprivreda je odabrala strategiju ubrzanoga postupnog prestanka rada svojih starih proizvodnih jedinica i zamjenu starih jedinica novim postrojenjima na prirodni plin visoke učinkovitosti. Do 2012. planira se izgraditi plinska kogeneracijska postrojenja 100 MWe (80 MWt za toplifikaciju) u TE-TO Zagreb. Time će se smanjiti potrošnja loživog ulja u termoelektranama. Kogeneraciju treba primjenjivati prilikom gradnje gradskih objekata i poticati je prilikom izgradnje objekata javnog sektora, privatnog i javnoprivatnog sektora, te izgradnje industrijskih objekata. V.2. Mjere za smanjenje emisija onečišćujućih tvari iz prometa M6. Dograđivati i osuvremenjivati gradske prometnice te postupno uspostavljati automatizirani sustav upravljanja prometom kako bi se boljom regulacijom povećala njegova propusna moć. U cilju rasterećenja najopterećenijih prometnica, osobito onih kojima prometuje javni gradski prijevoz, a na temelju analize stručnjaka i prometnih studija odrediti prioritete za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih ulica i prometnica (usklađeno s planovima uređenja prostora). M7. Onemogućiti daljnje povećanje parkirališnih površina, uvesti povećanje tarife za parkiranje i unaprijediti sustav naplate parkiranja u središnjim dijelovima Grada Zagreba. Ovom mjerom se nastoji spriječiti dotok vozila u središnje dijelove Grada Zagreba. M8. Unaprijediti postojeći javni autobusni i tramvajski promet uvođenjem novih i dodatnih linija, te osiguranjem parkirališnoga prostora na postajama i glavnim terminalima u rubnim gradskim područjima, odnosno uspostavljanjem Park&Ride sustava. Park&Ride sustav podrazumijeva uređenje parkirališta na rubovima mreže javnoga gradskoga putničkog prijevoza i integriranje tarifnoga naplatnog sustava prijevozne usluge javnog prijevoza i parkiranja na području pod naplatom. Na ovaj način želi se smanjiti ulazak osobnih vozila s rubnih gradskih naselja na uže gradsko područje čime bi se smanjila opterećenost prometnica, a time i količina emisija onečišćujućih tvari u zrak. M9. Uvoditi nove odnosno dodatne gradske željezničke linije i postaje s izgrađenim parkirališnim prostorom (ili javnim garažama) na glavnim terminalima po rubnim dijelovima gradskog područja gdje za to postoje mogućnosti. Cilj ove mjere je smanjiti priljev osobnih vozila iz rubnih gradskih naselja odnosno vozila iz okolnih mjesta Zagrebačke županije. M10. Preporučuje se izgradnja nadzemne i podzemne željezničke infrastrukture u svrhu nadomještanja gradskoga cestovnoga javnog prijevoza, te izrada projektne dokumentacije za podzemno nadzemni tračni (PNT) sustav. Gradsko - prigradska željeznica, koja je zbog zajedničke pokazne karte ZET/HŽ uvelike povećala svoj prijašnji prijevozni učinak, nema kapacitet kojim bi zadovoljila stvarne potrebe putnika. Međutim, prijevoz željeznicom je povoljno rješenje kako za stanovnike Grada Zagreba tako i cijele Zagrebačke županije. Stoga razvoj gradske i prigradske odnosno županijske mreže lake željeznice na zagrebačkom području treba biti jedan od prioriteta. Ako daljnje analize pokažu opravdanost PNT sustava preporuča se ostvarivanje toga projekta.
M11. Nastaviti provođenje zamjene vozila s pogonom na naftna goriva vozilima na prirodni plin i biodizel u javnome gradskom prijevozu (autobusni vozni park) te u društvima u vlasništvu Grada Zagreba. Potrebno je nastaviti s trendom uvođenja novih vozila s plinskim pogonom ili biodizelskim umjesto klasičnog dizela s povećanim sadržajem sumporovih spojeva. Navedeno je učinkovita mjera za smanjenje emisija iz prometa u vidu čestica, CO, benzena, sumpornih spojeva i stakleničkih plinova. Stoga se primjena ove mjere preporuča i na ostala vozila u vlasništvu Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga d.o.o. sukladno njihovim financijskim i drugim mogućnostima. S obzirom na ekološke učinke poticat će se uvođenje prirodnog plina u sredstva javnoga gradskog prijevoza umjesto biodizela. M12. Provoditi mjere za smanjenje emisija hlapljivih organskih spojeva iz industrijskih pogona i uređaja za skladištenja i pretakanja motornih goriva na benzinskim postajama i terminalima u Gradu Zagrebu sukladno Uredbi o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapljivih organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora uz pojačan nadzor inspekcije. Uredbom o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapljivih organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina propisana je obveza ugradnje uređaja za rekuperiranje para u spremnicima za skladištenje benzina na terminalima odnosno benzinskim postajama. Rekuperaciju para je potrebno provesti u dva stupnja. Prvi stupanj podrazumijeva regeneraciju para pri punjenju podzemnih spremnika tako da se one hvataju i vraćaju u cisternu. Drugi stupanj podrazumijeva regeneraciju para prilikom punjenja spremnika vozila pri čemu se pare vraćaju nazad u podzemni spremnik. Provedbu ove mjere trebaju nadzirati inspekcijske službe. V.3. Mjere promicanja energetskih ušteda, energetske učinkovitosti i uporabe čistijih goriva i obnovljivih izvora energije M13. Promicati djelotvornu i štedljivu uporabu energije, primjenu mjera energetske učinkovitosti, uporabu obnovljivih izvora energije i alternativnih čistijih goriva u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. Ova se mjera odnosi na sljedeće praktične primjene: - primjenu Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji kojim se propisuje niz nadležnosti i obveza pojedinih tijela državne i lokalne i područne (regionalne) samouprave u donošenju programa i planova za učinkovito korištenje energije, te upravljanju neposrednom potrošnjom energije u zgradama u vlasništvu Grada Zagreba, - aktivno sudjelovanje u realizaciji Programa energetske učinkovitosti Republike Hrvatske (2008-2016) i međunarodno preuzetih obveza, - aktivnu suradnju Grada Zagreba sa strateškim partnerima u Republici Hrvatskoj (UNDP, MINGORP, FZOEU, REGEA, Institut Hrvoje Požar, FER, FSB, HEP, ESCO i dr. ), grada, - sudjelovanje u realizaciji urbanog planiranja i vizije razvoja Grada Zagreba kao energetski održivog - izgradnju niskoenergetskih ili pasivnih objekata (staklena pročelja nebodera) radi štednje energije i povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu, - obrazovanje i obavješćivanje na svim razinama, - osuvremenjivanje postojećih energetskih sustava radi povećanja energetske djelotvornosti, te razvoj i primjena obnovljivih energetskih izvora: sunčeve i geotermalne energije, energije vode, vjetra i biomase, - korištenje kogeneracijskih postrojenja, uporaba energenata manje štetnih za okoliš i energetske uporabe alternativnog goriva,
- pojedinačnu štednju poboljšavanjem izolacije zgrada, primjena mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, te uporabu djelotvornijih kućanskih uređaja i rasvjete, - povećavanje ekološke svijesti i odgovarajućom financijskom potporom potrebno je poticati postupnu zamjenu neprihvatljivih energenata kvalitetnijima, osobito promicati učinke plinofikacije i grijanja iz središnjih izvora. M14. Provoditi projekt "Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu" s UNDP-om u okviru projekta "Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj" što ga Ministarstvo gospodarstva provodi s UNDP-om i GEF-om. Provedbom projekta "Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu" (SGE) uspostavlja se: - centralni Informacijski sustav (ISGE) s pripadajućom središnjom bazom podataka (registar objekata), - kontinuirani nadzor nad potrošnjom energenata i vode u objektima i javnoj rasvjeti gradske uprave, - provedba prethodnih energetskih pregleda objekata (energy audits), - utvrđivanje prioriteta za provedbu daljnjih aktivnosti, - energetske i financijske analize potrošnje, - izrada energetskih studija, - izrada projekata s prijedlozima rješenja glede optimalnog održavanja, uštede energije, primjene mjera energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije na pojedinom objektu, - Gradski ured za sustavno gospodarenje energijom, kvalitetni EE tim nadležan za planiranje, upravljanje i nadzor nad potrošnjom energije, - sudjelovanje u izradi prijedloga energetskih studija Grada, urbanog planiranja, akcijskih planova i programa i nadzor nad njihovom realizacijom, - provedba programa informacijsko - edukacijsko - motivacijskih radionica i seminara za djelatnike gradske uprave (Green Office), - aktivna stručna suradnja s udrugama, obrazovnim i znanstvenim institucijama, MINGORP, FZOEU, UNDP, gradovima i regijama u Republici Hrvatskoj i EU i drugim europskim asocijacijama u cilju međusobne suradnje, razmjene iskustava i primjene novih tehnologija, mjera energetske efikasnosti i primjene obnovljivih izvora energije, - praćenje mogućnosti uporabe financijskih instrumenata za poticanje energetske učinkovitosti, - EE infocentar za informiranje i obrazovanje građana o primjeni novih energetski učinkovitih tehnologija u kućanstvima, - informiranje javnosti o aktivnostima gradske uprave na području energetske učinkovitosti i ostvarenim uštedama. M15. Provoditi mjere i aktivnosti sukladno Sporazumu gradonačelnika koji je inicirala Europska komisija (DG TREN - Directorata General - Energy and Transport) za smanjenje emisije stakleničkih plinova i sprečavanje globalnog zatopljenja.