europe direct Dubrovnik HRVATSKA VINA I ALKOHOLNA PIĆA ZAŠTIĆENA U EUROPSKOJ UNIJI

europe direct Dubrovnik HRVATSKA VINA I ALKOHOLNA PIĆA ZAŠTIĆENA U EUROPSKOJ UNIJI

europe direct Dubrovnik Europe Direct Dubrovnik: Vaš korak bliže Europskoj uniji Europe Direct Dubrovnik informacijski je centar o Europskoj uniji za Dubrovačko-neretvansku županiju. Otvoren je u studenom 2013. u okviru informativnih aktivnosti Europskoga doma Dubrovnik. Što radi Europe Direct Dubrovnik? informira i savjetuje građane i pravne osobe o svim temama koje se odnose na Europsku uniju; distribuira besplatne publikacije na hrvatskom i engleskom jeziku o različitim aspektima života u Europskoj uniji; služi kao posrednik i omogućuje slanje pitanja, mišljenja i prijedloga institucijama Europske unije; organizira edukativna događanja kojima se politike Europske unije približavaju građanima Dubrovačko-neretvanske županije. Što Europe Direct Dubrovnik ne može napraviti? ne prosljeđuje žalbe ni u čije ime, ali daje informacije o tome koga treba kontaktirati; ne daje pravne savjete i ne tumači zakone EU; ne daje informacije o nacionalnim politikama koje ne podliježu zakonima Europske unije (npr. vanjska ili obrambena politika, visina poreznih stopa u pojedinih državama).

HRVATSKA VINA I ALKOHOLNA PIĆA ZAŠTIĆENA U EUROPSKOJ UNIJI Na razini Europske unije uspostavljena je jedinstvena zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za vina još 1970., za alkoholna pića 1989., a za aromatizirana vina 1991. godine. Zaštićena vina, žestoka alkoholna pića i aromatizirana vina upisana su u posebne baze podataka Europske komisije. Baza E-Bacchus sadrži registar zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza za vina. U ovu je bazu upisano preko 3000 oznaka zemljopisnog podrijetla, od čega oko 1750 iz država članica EU, a ostale su iz država koje nisu članice, ali su s Unijom sklopile bilateralne sporazume o trgovini vinom. Dosad je u bazu E-Bacchus uvršteno 16 zaštićenih oznaka izvornosti vina iz Hrvatske koje obuhvaćaju tri vinske regije i trinaest podregija. U postupku su trenutno još dvije podregije: Muškat momjanski/moscato di Momiano i Ponikve. U bazu E-Spirit-Drinks upisane su oznake zemljopisnog podrijetla za žestoka alkoholna pića. U bazi se nalazi oko 340 oznaka, uglavnom iz država članica EU. Među njima je i šest oznaka za hrvatska žestoka alkoholna pića. Europski registar zemljopisnih oznaka aromatiziranih pića na bazi proizvoda od vina (Register of geographical designations of Aromatized drinks based on wine products ) trenutačno sadrži samo pet zaštićenih proizvoda. Među njima je i jedan hrvatski samoborski bermet. Uvrštavanje u spomenute registre omogućuje podizanje i postizanje stalne kvalitete zaštićenih proizvoda. Zaštićene oznake tako štite proizvode od svake zlouporabe, oponašanja ili uporabe neovlaštenih korisnika tih oznaka. Zbog dodatne vrijednosti ti proizvodi spadaju u višu cjenovnu kategoriju te pridonose povećanju dohotka proizvođača, stvaranju identiteta i prepoznatljivosti područja iz kojeg potječu te ruralnom razvitku Europske unije, posebice udaljenijih područja.

HRVATSKE VINSKE REGIJE U BAZI E-BACCHUS B3 B2 B4 B5 B1 A2 A1 C1 C2 C3 C5 C4 C6 A. ISTOČNA KONTINENTALNA HRVATSKA A1 - Hrvatsko Podunavlje A2 - Slavonija B. ZAPADNA KONTINENTALNA HRVATSKA B1 - Moslavina B2 - Prigorje-BIlogora B3 - Zagorje-Međimurje B4 - Plešivica B5 - Pokuplje C. PRIMORSKA HRVATSKA C1 - Istra C2 - Hrvatsko primorje C3 - Sjeverna Dalmacija C4 - Srednja i južna Dalmacija C5 - Dalmatinska zagora C6 - Dingač

A. ISTOČNA KONTINENTALNA HRVATSKA Zaštićena oznaka izvornosti Istočna kontinentalna Hrvatska sastoji se od dvije podregije: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija.

A1 - Hrvatsko Podunavlje Najzastupljenije bijele sorte: Graševina, Rajnski rizling, Chardonnay, Traminac crveni, Pinot sivi i Pinot bijeli. Najzastupljenije crne sorte: Frankovka, Cabernet sauvignon, Merlot i Pinot crni. A2 - Slavonija Najzastupljenije bijele sorte: Graševina, Rajnski rizling, Chardonnay, Pinot sivi, Sauvignon, Ružica crvena i Rizvanac. Najzastupljenije crne sorte: Frankovka, Cabernet sauvignon, Zweigelt, Pinot crni i Merlot.

B. ZAPADNA KONTINENTALNA HRVATSKA Zaštićena oznaka izvornosti Zapadna kontinentalna Hrvatska sastoji se od pet podregija: Moslavina, Prigorje-Bilogora, Zagorje-Međimurje, Plešivica i Pokuplje.

B1 - Moslavina Najzastupljenije bijele sorte: Graševina, Škrlet, Chardonnay, Pinot bijeli, Rajnski rizling i Moslavac. Najzastupljenije crne sorte: Frankovka, Cabernet sauvignon i Pinot crni. B2 - Prigorje-Bilogora Najzastupljenije bijele sorte: Graševina, Kraljevina, Rajnski rizling, Chardonnay, Ranfol, Sauvignon, Pinot sivi, Pinot bijeli i Silvanac zeleni. Najzastupljenije crne sorte: Frankovka, Pinot crni i Cabernet sauvignon.

B3 - Zagorje-Međimurje Najzastupljenije bijele sorte: Graševina, Rajnski rizling, Moslavac, Sauvignon, Ranfol, Chardonnay, Silvanac zeleni, Kraljevina, Pinot bijeli, Pinot sivi i Muškat žuti. Najzastupljenije crne sorte: Pinot crni, Cabernet sauvignon i Frankovka. B4 - Plešivica Najzastupljenije bijele sorte: Graševina, Rajnski rizling, Kraljevina, Chardonnay, Ranfol, Silvanac zeleni, Pinot sivi i Sauvignon. Najzastupljenije crne sorte: Portugizac, Frankovka, Pinot crni i Cabernet sauvignon.

B5 - Pokuplje Najzastupljenije bijele sorte su Škrlet, Graševina i Chardonnay. Od crnih sorata najzastupljenija je Frankovka. C - PRIMORSKA HRVATSKA Vinogradarska regija Primorska Hrvatska dijeli se na sljedeće podregije: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska zagora, Srednja i Južna Dalmacija i Dingač.

C1 - Hrvatska Istra Najvažnija i najzastupljenija bijela sorta je Malvazija istarska. Od crnih sorata najznačajniji su Merlot, Teran, Cabernet sauvignon, Refošk i Frankovka. C2 - Hrvatsko primorje Najzastupljenija bijela sorta koja se uzgaja na području Hrvatskog primorja je Žlahtina, a od crnih sorata najzastupljeniji su Cabernet sauvignon i Plavina.

C3 - Sjeverna Dalmacija Najzastupljenije bijele sorte: Debit, Maraština, Pošip bijeli i Trbljan. Najzastupljenije crne sorte: Babić, Plavina, Plavac mali crni, Cabernet sauvignon, Merlot i Tribidrag. C4 - Srednja i Južna Dalmacija Najzastupljenije bijele sorte: Pošip bijeli, Trbljan bijeli, Maraština, Trebbiano Toscano, Bogdanuša i Vugava. Najzastupljenije crne sorte: Plavac mali crni, Plavina, Merlot, Vranac i Babić.

C5 - Dalmatinska zagora Najzastupljenije bijele sorte: Debit i Kujundžuša. Najzastupljenije crne sorte: Plavina, Merlot, Syrah, Grenache noir, Cabernet sauvignon i Babić. C6 - Dingač Dingač je vinogradarska regija na poluotoku Pelješcu u kojoj se uzgaja autohtona hrvatska vinova loza Plavac Mali crni.

U POSTUPKU ZAŠTITE: Muškat momjanski/moscato di Momiano Ponikve

HRVATSKA ŽESTOKA ALKOHOLNA PIĆA U BAZI E-SPIRIT-DRINKS Hrvatska loza Hrvatska loza je tradicionalno bezbojno jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom zgnječeno-smečenoga grožđa (masulj), prevrelog na 60-75% vol. alkohola. Posebna svojstva ovoga pića proizlaze iz specifičnih svojstava grožđa koje se koristi u proizvodnji. Hrvatska stara šljivovica Hrvatska stara šljivovica jako je alkoholno piće dobiveno isključivo destilacijom masulja šljive, prevrelog na 60-75% vol. alkohola. Šljivovica odležava najmanje dvanaest mjeseci u bačvama od slavonskog hrasta.

Slavonska šljivovica Slavonska šljivovica jako je alkoholno piće koje se proizvodi jednostrukom destilacijom prevrelih plodova autohtonih i udomaćenih sorti šljive, od kojih je najznačajnija Bistrica. Rakija se dodatno oplemenjuje odležavanjem u bačvama od slavonskog hrasta te tako dobiva karakterističnu boju i poseban miris i okus. Hrvatski pelinkovac Hrvatski pelinkovac je liker koji se dobiva aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla maceratima (pripravcima koji se dobivaju potapanjem raznih dijelova biljaka u alkoholu). Najčešće su to pelin, komorač, kadulja i menta, koji proizvodu daju posebna organoleptična svojstva.

Zadarski maraschino Zadarski maraschino jako je alkoholno piće iz kategorije maraschino, čija aroma potječe od destilata višnje maraske. Za njegovu se proizvodnju koristi višnja maraska, uzgojena u Dalmaciji, koja zbog klimatskih uvjeta ima posebna organoleptična svojstva. Hrvatska travarica Hrvatska travarica tradicionalno je jako alkoholno piće koje se proizvodi aromatiziranjem vinskog destilata i/ ili rakije od grožđa i/ili rakije od grožđanog koma i/ili rakije od voća ljekovitim biljem ili njihovim maceratima (pripravcima koji se dobivaju potapanjem raznih dijelova biljaka u alkoholu). Najčešće su to matičnjak, anis i kadulja.

EUROPSKI REGISTAR ZEMLJOPISNIH OZNAKA AROMATI- ZIRANIH PIĆA NA BAZI PROIZVODA OD VINA Samoborski bermet Samoborski bermet autohtono je aromatizirano vino s područja grada Samobora. Glavni su sastojci vina portugizac i frankovka, uz dodatak aromatizirajućih sastojaka poput sušenih smokava, rogača, pelina i gorušice. Bermet u prosjeku sadrži 15 do 16 posto alkohola, a u hrastovim bačvama dozrijeva najmanje tri mjeseca.

europe direct Dubrovnik

europe direct Dubrovnik

europe direct Dubrovnik

europe direct Dubrovnik

O IZDAVAČU EUROPSKI DOM DUBROVNIK je nevladina, nestranačka i neprofitna udruga. Osnivački ugovor potpisali su u ožujku 1995. godine predstavnici 24 pravne osobe s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Ciljevi djelovanja udruge su: afirmacija ideje europskoga jedinstva i informiranje hrvatskih građana o procesu europskoga ujedinjenja, poticanje njihova razumijevanja, tolerancije i dijaloga s drugim narodima i državama te promidžba Hrvatske kroz suradnju s inozemnim vladinim i nevladinim organizacijama. U studenom 2013. Europski dom Dubrovnik otvorio je Europe Direct Dubrovnik, informacijski centar o Europskoj uniji za Dubrovačko-neretvansku županiju. Izdavač: EUROPSKI DOM DUBROVNIK NIKOLE TESLE 9, HR-20000 DUBROVNIK +385 20 488 621 & +385 98 345 140 info@edd.hr www.edd.hr Informacijski centar EUROPE DIRECT DUBROVNIK Vukovarska 2, HR-20000 Dubrovnik +385 20 311 989 & +385 99 433 9631 edic@edd.hr www.dubrovnik-europa.eu Tekstove pripremile: Julija Klapirić i Katarina Mikjel Urednica: Adriana Kremenjaš-Daničić Dizajn: MEC DIZAJN, Dubrovnik Izvori / autori fotografija: Crowine: Karta; Vina Belje: Istočna kontinentalna Hrvatska; Suhi u čaši: Hrvatsko Podunavlje, Slavonija, Zagorje-Međimurje, Plešivica; Taste of Croatia: Zapadna kontinentalna Hrvatska; Andrs.kovacs/Wikimedia Commons: Moslavina; Silverije: Međimurske gorice; Vinarija Coner: Prigorje-Bilogora; Pronk Pictures Photography/Žumberak Tours: Pokuplje; Vina Terra Madre d.o.o.: Primorska Hrvatska; Pizzeria Restoran Rondo Buje: Hrvatska Istra; Po putu i azimutu: Hrvatsko primorje; Wines of Croatia: Sjeverna Dalmacija; Wines of Dalmatia: Srednja i Južna Dalmacija; Croatia Holiday Travel: Dalmatinska zagora; Cliff Rames/ Wines of Croatia: Dingač; Regional Express: Muškat Momjanski; Frano Miloš/Suhi u čaši: Ponikve; Carsten Tolkmit: Hrvatska loza; Njuškalo: Hrvatska stara šljivovica; Slavonski ponos: Slavonska šljivovica; Touristar: Hrvatski pelinkovac; AIMare: Zadarski maraschino; Domaća web tržnica: Hrvatska travarica; Portfolio: Samoborski bermet Dubrovnik, 2016. Izdavanje ove publikacije financijski je poduprla Europska komisija. Odgovornost za sadržaj snose izdavači, a Komisija nije odgovorna za bilo kakvo korištenje informacija sadržanih u njoj. Uz potporu Europske unije

europe direct Dubrovnik Europe Direct Dubrovnik, Vukovarska 2 (aula FINE), HR-20000 Dubrovnik telefon/fax: 020/311-989 mobitel: 099/433-9631 e-mail: edic@edd.hr www.dubrovnik-europa.eu www.facebook.com/europedirectdbk radno vrijeme za građane: ponedjeljak srijeda petak 10:00 14:00, utorak četvrtak 14:00 18:00