SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Mrin Cukrov, Luk Jerončić, Leon Prelogović Utjecj kontrolirnog vodnog stres n sdržj ioktivnih spojev u hidroponskom uzgoju rikole (Eruc stiv Mill.) i špint (Spinci olerce L.) Zgre, 2017.

2 Ovj rd izrđen je n Agronomskom fkultetu Sveučilišt u Zgreu u lortoriju Zvod z poljoprivrednu tehnologiju, skldištenje i trnsport, pod vodstvom mentorice doc. dr. sc. Jne Šic Žlur i predn je n ntječj z dodjelu Rektorove ngrde u kdemskoj godini 2016./2017.

3 POPIS KORIŠTENIH KRATICA ARP rikol u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 24 h ARS rikol u mješvini perlit:treset (1:4) pri intervlu nvodnjvnj od 24 h BRP rikol u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 48 h BRS rikol u mješvini perlit:treset (1:4) pri intervlu nvodnjvnj od 48 h AŠP špint u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 24 h AŠS špint u mješvini perlit:treset (1:4) pri intervlu nvodnjvnj od 24 h BŠP špint u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 48 h BŠS špint u mješvini perlit:treset (1:4) pri intervlu nvodnjvnj od 48 h DNS dn nkon sjetve

4 SADRŽAJ 1. UVOD OPĆI I SPECIFIČNI CILJEVI RADA MATERIJAL I METODE Biljni mterijl Sustv plime i oseke Hrniv otopin Metode Sttističk ord podtk REZULTATI Osnovni kemijski sstv Minerlni sstv Bioktivni spojevi Pigmentni spojevi Antioksidcijski kpcitet RASPRAVA Osnovni kemijski sstv Minerlni sstv Bioktivni spojevi Pigmentni spojevi Antioksidcijski kpcitet ZAKLJUČCI ZAHVALE POPIS LITERATURE SAŽETAK SUMMARY... 50

5 1. UVOD Rikol i špint, povrtne su vrste koje predstvljju znčjn izvor ioktivnih spojev uključenih u mehnizme prevencije rznih olesti (Gil i sur. 1999; Bergquist i sur. 2005). Bioktivne spojeve i sekundrne metolite poput vitmin C, krotenoid, glukozinolt te polifenol krkterizir izržen ntioksidcijsk ktivnost. Budući d su nvedeni spojevi sposoni spriti elektrone sloodnih rdikl, ktivirti ntioksidcijske enzime, inhiirti oksidze i N-nitrozo spojeve te kncerogene nitrozmine, jsn je njihov zdrvstven vžnost z ljudski orgnizm. Rzličiti utori nvode rojne kemozštitne krkteristike nvedenih spojev (Bennet i sur., 2002; Brillri i sur. 2005; Kim i Ishii 2006; Bennet i sur., 2006, Heimler i sur. 2007; Bennet i sur., 2007), u novije vrijeme, među istrživčim pozornost privlče i glukozinolti. Odnosno, sekundrni metoliti specifični z porodicu krstšic (Crucifercee) z koje se smtr d se sintetizirju pri uvjetim stres (vodni, ionski, ozljede, štetnici i sl.) (Wink, 2010; Rmegowd i Senthil-Kumr, 2015). Untoč tome što su glukozinolti iološki inktivne molekule, produkti njihove hidrolize, koju ktlizir enzim mirosinz, pokzuju snžn kemozštitn svojstv pri in vitro uvjetim (Btr i sur. 2010; Kronk i sur. 2010; Wgner i sur. 2010). No, potpuni mehnizmi i stimulnsi sinteze glukozinolt, još uvijek nisu dovoljno rzjšnjeni. Brojne fitokemiklije produkti su rzličitih metoličkih putev n čiju ekspresiju utječu iotski, iotski, li i ntropogeni čimenici. Tijekom svog životnog ciklus, iljke se susreću s mnogim stresnim čimenicim koji direktno djeluju n rzne fiziološke procese. Vodni stres je jedn od glvnih iotskih čimenik koji uz to što utječe n rzvoj iljk, znčjno djeluje i n sdržj te profil ioktivnih spojev i sekundrnih metolit (Mewis i sur., 2012). Osim vodnog stres, znčjn utjecj n ioktivne spojeve pokzuje i dostupnost iogenih element ponjviše dušik. Primjerice, uočen je utjecj dušičnog stres n sdržj ukupnih fenol (Estirte i sur., 1994; Rdmn, 2015), pri čemu je smnjen dostupnost dušik rezultirl povećnjem sdržj ukupnih fenol i ornuto. Agrotehničkim mjerm kroz rzličite fenofze rzvoj iljk može se utjecti n sdržj rojnih kemijskih spojev, poseice ioktivnih. Uz grotehničke mjere, n sdržj ioktivnih spojev i fitokemiklij općenito, utječe i sm nčin proizvodnje. Proteklih godin n inozemnom tržištu zilježen je porst potrošnje lisntog povrć urnog prije tehnološke zrelosti, u tzv. y fzi rst. Tkođer, znčjn je i potržnj z minimlno procesirnim lisntim povrćem. Hidroponskom proizvodnjom lisntog povrć moguće je dekvtno i rentilno zdovoljiti zhtjeve tržišt. 1

6 Tkvim nčinom proizvodnje, uz prvilno plnirnje, moguć je sukcesivn otkos kroz čitvu godinu, veći prinos te visok higijenski stndrd i zdrvstven isprvnost hrne. Sustvi hidroponske proizvodnje koje se njčešće koriste pri proizvodnji lisntog povrć su tehnik plutjućih polistirenskih kontejner te sustv plime i oseke (Lešić i sur., 2016). Nvedene hidroponske sustve temeljno rzlikuje intervl opskre hrnivom otopinom. Korištenjem sustv plutjućeg hidropon, iljke plutju n otopini te su im hrniv konstntno dostupn. Pri korištenju sustv plime i oseke te regulcijom vremenskog intervl između dv nvodnjvnj hrnivom otopinom, moguće je utjecti n morfološke i nutritivne krkteristike iljk (Erken i sur., 2013 ). Ko i upotreom rzličitih režim nvodnjvnj, n rst i rzvoj iljk u hidroponskoj proizvodnji moguće je utjecti i korištenjem rzličitih supstrt. Učinkovit proizvodnj povrć zhtjev rz i uniformn rzvoj iljk, z što je uvelike odgovorn i sm uzgojni medij (Perez i Ferre, 2010). Mnoge mterijle, korištene smostlno ili međusono miješne, moguće je upotrijeiti ko supstrt sve dok njihove fiziklne, kemijske i iološke krkteristike odgovrju uzgjnoj vrsti (Perez i Ferre, 2010). Nrvno, rzličiti mterijli vrirju u cijeni, li i končnom prinosu, stog se supstrte općenito svrstv među osnovne čimenike rentilne hidroponske proizvodnje. Sdržj ioktivnih spojev u iljci vrir i kroz rzličite fenofze. Primjerice, poznto je d kod određenih iljnih vrst sdržj ioktivnih spojev poput fenol znčjno oscilir tijekom fenofz rst (Fico i sur., 2000). Prćenjem promjen njihovog sdržj kroz rzličite fenofze, moguće je utvrditi vrijeme ere u kojoj je koncentrcij korisnih, kemozštitnih spojev njviš. Usporedom režim nvodnjvnj, upotreom rzličitih supstrt te nlizom sdržj ioktivnih spojev kroz rzličite fenofze, moguće je unprijediti tehnologiju uzgoj i osigurti veću nutritivnu kvlitetu lisntog povrć. 2

7 2. OPĆI I SPECIFIČNI CILJEVI RADA Opći cilj ovog rd io je utvrditi utjecj vodnog stres korištenjem hidroponske tehnike plime i oseke pri uzgoju rikole i špint. Tkođer, ispitti utjecj nvedene tehnike n nutritivnu vrijednost istrživnih vrst lisntog povrć. Specifični cilj ovog rd io je utvrditi utjecj rzličitih režim nvodnjvnj (24 h i 48 h) i uzgojnih supstrt (perlit, mješvin perlit:treset 1:4) n sdržj ioktivnih spojev: vitmin C, fenolne spojeve (flvonoide i neflvonoide), pigmentne spojeve (klorofile i krotenoide) te glukozinolte rikole i špint kroz tri rok ere. 3

8 3. MATERIJALI I METODE 3.1. Biljni mterijl Istrživnje je provedeno u eksperimentlnom, grijnom plsteniku Agronomskog fkultet u Zgreu (n.m. 128 m, 45 49'33.208'' s.g.š i 16 1'42.832'' i.g.d.) u trjnju od 2 mjesec n lisntim povrtnim vrstm rikoli (Eruc stiv L.) i špintu (Spinci olerce L.). Z potree istrživnj korišteno je sjeme rikole kultivirnog vrijetet Rucol coltivt od dovljč Mlden commerc d.o.o. (Hrvtsk) te sjeme špint F-1 hirid Kookurr RZ (Rijk Zwn B.V.) od dovljč Kdmo d.o.o (Hrvtsk). Nvedene povrtne vrste sijne su ručno u polistirenske kontejnere u dv rzličit supstrt. Korišteni su polistirenski kontejneri (Plstform d.o.o., Hrvtsk) dimenzij 53x31 cm, s 40 lončić volumen 78 ml. Biljke su uzgjne u sljedećim supstrtim: perlit (Agroperl-G <6mm, Europerl, Hrvtsk) i mješvini perlit:treset (1:4) (Potgrond H, Klsmnn, Njemčk). Zog odir dekvtnog supstrt z uzgoj nvedenih povrtnih vrst provedeno je mjerenje volumnog sdržj vode (jedndž 1) prem postupku opisnom od Gent i McAvoy (2011). Lončići (volumen 78 ml) s slijedećim supstrtim: perlit te mješvine perlit:treset u omjerim 50:50, 60:40, 70:30 i 80:20 vgni su prije (m 1 ) i poslije ntpnj vodom (m 2 ) prilikom čeg je korišten ukupni volumen vode od 1 L, ntpnje rzličitih supstrt provedeno je u trjnju od 6 min. Prem doivenim rezulttim volumnog vodnog sdržj (VVS) u rzličitim supstrtim utvrđeno je d njveću vrijednost istog pokzuju perlit (0,033 L L -1 ) te mješvin supstrt perlit:treset u omjeru 80:20 (0,028 L/L) te su isti odrni ko uzgojni medij z potree ovog istrživnj. VVS (L/L) = m 2 m 1 V (1) Prem kojoj je: VVS - volumni vodni sdržj (L/L) m 1 - ms lončić i supstrt prije ntpnj vodom (g) m 2 - ms lončić s supstrtom nkon ntpnj vodom (g) V ukupni volumen (g ekvivlent vode) 4

9 Tempertur (ᵒC) Reltivn vlžnost zrk (%) U pokusu je ukupno korišteno 70 kontejner od kojih je 35 npunjeno perlitom, drugih 35 mješvinom perlit:treset (1:4). Prilikom sjetve po lončiću je sijno 7 sjemenki rige i 5 sjemenki špint. Sjetv oiju povrtnih vrst je proveden Nklijvnje rikole i špint provedeno je u grijnom plsteniku s održvnom prosječnom temperturom od 23 C i prosječnom reltivnom vlgom zrk od 52 %. Tempertur i reltivn vlg zrk mjerene su svkodnevno što je prikzno n Slici 1. Tempertur zrk i reltivn vlžnost zrk u periodu nklijvnj vlj 10.vlj 11.vlj 12.vlj 13.vlj 14.vlj 15.vlj 16.vlj 17.vlj 18.vlj Dni u mjesecu 0 mx temp min temp mx rvz min rvz Slik 1. Tempertur i reltivn vlžnost zrk u periodu nklijvnj rikole i špint Rikol je u supstrtu perlit:treset (1:4) ostvril potpuno nicnje (100 %) 13. veljče, odnosno 4 dn nkon sjetve, u perlitu 14. veljče odnosno 5 dn nkon sjetve (Slik 2). 5

10 Slik 2. Potpuno nicnje rikole u mješvini perlit:treset 1:4 (foto: Cukrov, Jerončić, Prelogović, 2017) Špint je u supstrtu perlit:treset (1:4) ostvrio potpuno nicnje (100 %) 17. veljče, 8 dn nkon sjetve, u perlitu 20. veljče, 11 dn nkon sjetve (Slik 3). Slik 3. Potpuno nicnje špint u mješvini perlit:treset 1:4 (foto: Cukrov, Jerončić, Prelogović, 2017) 6

11 Tempertur (ᵒC) Reltivn vlžnost zrk (%) U supstrtu perlit:treset (1:4) ostvren je veći postotk nicnj (95 %) dok je u perlitu ostvren postotk od 90 % z oje vrste. Nkon rzdolj nklijvnj iljke su u fzi kotiledon prečene u drugi, grijni, zštićeni prostor. Rig je prečen 15. veljče, 6 dn nkon sjetve, dok je špint prečen 17. veljče odnosno 8 dn nkon sjetve. Opskr iljk hrnivom otopinom zpočel je 17. veljče. Istrživne povrtne vrste urne su u tri rzličit rok ere. Kod rikole prvi rok ere io je 27 dn nkon sjetve (DNS), drugi 34 DNS, treći rok 41 DNS. Rokovi ere špint ili su: 34 DNS (prvi rok), 41 DNS (drugi rok) i 47 DNS (treći rok). Tijekom uzgojnog proces rikole i špint u grijnom plsteniku sustvom plime i oseke prćene su tempertur (srednje vrijednosti 22,7 C) i reltivn vlžnost zrk (42 %) što je prikzno n Slici Tempertur zrk i reltivn vlžnost zrk u periodu uzgoj Dni u mjesecu mx temp min temp mx rvz min rvz Slik 4. Tempertur i reltivn vlžnost zrk u grijnom plsteniku tijekom uzgoj rikole i špint sistemom plime i oseke 7

12 3.2. Sustv plime i oseke Hidroponski uzgoj rikole i špint u sustvu plime i oseke postvljen je u grijnom zštićenom prostoru po slučjnom loknom rsporedu (Slik 5). Slik 5. Hidroponski uzgoj rikole i špint u sustvu plime i oseke (foto: Cukrov, Jerončić, Prelogović, 2017) Uzgoj iljk u sustvu plime i oseke proveden je n dv luminijsk stol dimenzij 4x2 m. Unutr stolov postvljene su plstične kdice s drenžnim knlim duine 1 cm. Z potree pokus, stolove smo opremili utomtizirnim sustvom z dovod i odvod hrnive otopine. Svki od dv stol povezn je vrtnim crijevom s spremnikom hrnive otopine. U spremnike je smješten potopn crpk (Einhell BG-PP 1750 N, Einhell AG, Njemčk), n stolovim je postvljen crpk z odvod otopine (Bilge pump 500 GPH, ITT Industries, SAD). Crpke su povezne s vremenskim relejim progrmirnim d u određenim intervlim dovode i odvode hrnivu otopinu s stolov. Shemtski prikz utomtizcije sustv dovod i odvod hrnive otopine u sustvu plime i oseke prikzn je n Slici 6. 8

13 Slik 6. Shemtski prikz ztvorenog hidroponskog sustv plime i oseke : 1) vremenski releji; 2) spremnik s hrnivom otopinom; 3) crpk z dovod hrnive otopine; 4) crpk z odvod hrnive otopine U prvom su stolu crpke ile progrmirne z dovođenje hrnive otopine u intervlu od 24 h (stol A), dok su u drugom ile progrmirne z intervl od 48 h (stol B) (Slik 7). Biljke su nvodnjvne u trjnju od 1 h, u intervlu od 11:00 do 12:00 h. 9

14 Slik 7. Vremenski intervli nvodnjvnj rikole i špint u sustvu plime i oseke Dizjn eksperiment z potree uzgoj rikole i špint u hidroponskom sustvu plime i oseke s vrirnim čimenicim nvodnjvnj i supstrt prikzn je u Tlici 1. Tlic 1. Dizjn eksperiment Stol Vrst Broj Supstrt Intervl Tretmni kontejner nvodnjvnj A Rikol 8 Perlit 24 h ARP A Špint 8 Perlit 24 h AŠP A Rikol 8 Perlit:treset(1:4) 24 h ARS A Špint 8 Perlit:treset(1:4) 24 h AŠS B Rikol 8 Perlit 48 h BRP B Špint 8 Perlit 48 h BRP B Rikol 8 Perlit:treset(1:4) 48 h BRS B Špint 8 Perlit:treset(1:4) 48 h BŠS 3.3. Hrniv otopin Hrniv otopin je pripremljen ko koncentrt volumen 10 L, potom je prečen u spremnike s 150 L vode iz kojih je crpljen do dljnjeg. Otopin je u sustv prvi put pušten 17. veljče, svki drugi tjedn pripremljeno je novih 150 L hrnive otopine. Sstv hrniv u otopini od 150 L io je sljedeći: 41,77 g N, 75,13 g K, 14,69 g P, 1,44 g Mg, 5,94 g S, 24,36 g C, 275 mg Fe, 122 mg Mn, 6 mg Mo, 136 mg B te 9,5 mg Cu. Sdržj soli u 10

15 17.vlj 21.vlj 23.vlj 27.vlj 1.ožu 3.ožu 7.ožu 9.ožu 13.ožu 15.ožu 17.ožu 21.ožu 27.ožu 17.vlj 21.vlj 23.vlj 27.vlj 1.ožu 3.ožu 7.ožu 9.ožu 13.ožu 15.ožu 17.ožu 21.ožu 27.ožu EC (ds/m) ph EC (ds/m) ph hrnivoj otopini prikzn je u Tlici 2. ph vrijednost otopine regulirn je dodvnjem 11,4 ml HNO 3 (56 %). Tlic 2. Sstv hrnive otopine korištene prilikom uzgoj rikole i špint u sustvu plime i oseke Soli Molrn koncentrcij (mmol/l) Msen koncentrcij (mg/l) Količin soli (g/150l) C(NO 3 ) 2 4,06 665,8 99,87 KNO 3 8,02 810,0 121,49 KH 2 PO 4 3,16 429,8 64,46 NH 4 NO 3 2,43 194,5 29,18 K 2 SO 4 0,84 146,2 21,90 MgSO 4 0, ,2 Fe-EDDHA 0,04 14,4 2,16 H 3 BO 4 0,084 0,65 0,984 MnSO 4 0,015 2,23 0,334 CuSO 4 0,001 0,16 0,025 N 2 MoO 4 0,001 0,08 0,012 HNO 3 (56 %) 0, Tijekom cijelog proizvodnog ciklus, svkodnevno je mjeren električn provodljivost (EC, ds/m) i ph vrijednost hrnive otopine što je prikzno n Slici 8. Srednje vrijednosti električne provodljivosti hrnive otopine kretle su se u rsponu od 2,36 do 2,41 ds/m, dok je prosječn ph vrijednost iznosil 6,74. A spremnik B spremnik EC ph EC ph Slik 8. Električn provodljivost i ph vrijednost hrnive otopine tijekom proizvodnog ciklus 11

16 3.4. Metode Određivnje osnovnog kemijskog sstv istrživnih povrtnih vrst, rikole i špint, uzgojenih u sustvu plime i oseke uključivlo je sljedeće metode: određivnje sdržj ukupne suhe tvri (%) sušenjem n 105 C do konstntne mse (AOAC, 1995), određivnje sdržj ukupnih kiselin (%) potenciometrijskom titrcijom s otopinom ntrijev hidroksid (AOAC, 1995), ph vrijednost određen je ph metrom ( Mettler Toledo SevenMulti, Švicrsk) urnjnje kominirne elektrode i očitvnjem vrijednosti (AOAC, 1995). Minerlni sstv istrživnih vrst proveden je u Anlitičkom lortoriju Zvod z ishrnu ilj Sveučilišt u Zgreu Agronomskog fkultet prem sljedećim metodm: sdržj ukupnog dušik (%/ST) po Kjeldhlu prem HRN ISO 11261:2004, sdržj ukupnog fosfor (%/ST) spektrofotometrijski (EVOLUTION 60S UV-VISIBLE) prem AOAC (1995), sdržj ukupnog klij (%/ST) plmenfotometrijom (JANWEY PFP 7) prem AOAC (1995) te sdržj ukupnog klcij i mgnezij (%/ST) tomskom psorpcijskom spektrometrijom (AAS SOLAR THERMO SCIENTIFIC) prem AOAC (1995). Z potree određivnj sdržj ioktivnih i pigmentnih spojev korištene su sljedeće metode: određivnje sdržj vitmin C (mg/100 g svježe tvri) titrimetrijskom metodom s 2,6-p-diklorfenolindofenolom (AOAC, 2002) koj se temelji n oksidciji L-skorinske kiseline u dehidroskorinsku kiselinu pomoću 2,6-p-diklorfenolindofenol, ukupni fenoli, flvonoidi i neflvonoidi (mggae/100 g svježe tvri) određeni su spektrofotometrijski (Shimdzu UV 1650 PC) korištenjem Folin-Cioclteu kolorimetrijske metode koj se temelji n oojenoj rekciji koju fenoli rzvijju s Folin-Cioclteovim regensom (Ough i Amerine, 1988), sdržj ukupnih glukozinolt fericijnid metodom, spektrofotometrijski prem Jezek i sur. (1999), sdržj ukupnih klorofil (klorofil i ) i krotenoid određen je spektrofotometrijski (Shimdzu UV 1650 PC) prem metodi opisnoj od Holm (1954) i Wettstein (1957) prilikom čeg su vrijednosti pigment prerčunte prem Holm- Weststtinovim jedndžm (2) preko psornc očitnim pri vlnim duljinm od 662, 644 i 440 nm. Končne vrijednosti pigmentnih spojev izržene su u mg/g svježe tvri. (2) klorofil = 9,784 A 662 0,990 A 644 [mg/l] klorofil = 21,426 A 644 4,65 A 622 [mg/l] klorofil + = 5,134 A ,436 A 644 [mg/l] krotenoidi = 4,695 A 440 0,268 0,268 (klorofil + )[mg/l] 12

17 Antioksidcijski kpcitet određen je spektrofotometrijskom metodom uz upotreu ABTS rdikl ktion (2,2'-zinois (3-etilenzotizolin-6-sulfonsk kiselin)) (Re i sur., 1999). 13

18 3.5. Sttističk ord podtk Pokus hidroponskog uzgoj rikole i špint u sustvu plime i oseke postvljen je po slučjnom loknom rsporedu u 8 repeticij pri čemu jednu repeticiju predstvlj jedn kontejner s odgovrjućim supstrtom i povrtnom vrstom. Sve lortorijske nlize kemijskih prmetr provedene su u tri ponvljnj. Rezultti istrživnj sttistički su orđeni u progrmskom pketu SAS, verzij 9.3 (SAS, 2010). Rezultti su podvrgnuti jednosmjernoj nlizi vrijnce (ANOVA). Srednje vrijednosti uspoređene su t-testom (LSD), smtrju se znčjno rzličitim kod p 0,0001. Uz rezultte u tlicm i slikm nlze se i eksponenti rzličitih slov koji oznčvju znčjne sttističke rzlike između vrirnih tretmn kod p 0,0001. Prosječno odstupnje rezultt od srednje vrijednosti z svki istrživni kemijski prmetr prikzno je vrijednostim stndrdne devijcije. 14

19 4. REZULTATI 4.1. Osnovni kemijski sstv Rezultti istrživnj osnovnog kemijskog sstv rikole i špint uzgojenih u sustvu plime i oseke prikzni su n Slici 9 i Tlici 3. Kod oje istrživne vrste nlizom vrijnce rezultt sdržj ukupne suhe tvri utvrđene su visoko signifikntne sttističke rzlike (p 0,0001) između svih vrirnih tretmn. Kod rikole, njviši sdržj suhe tvri (10,86 %) utvrđen je z uzorke uzgojene u mješvini perlit:treset (1:4) pri intervlu nvodnjvnj 24 h u trećem roku ere (ARS), dok je njniži sdržj ukupne suhe tvri (5,56 %) zilježen u perlitu pri istom intervlu nvodnjvnj (ARP) u prvom roku ere. Sdržj ukupne suhe tvri kod špint kreto se u rsponu od 6,38 % kod uzork uzgojenih u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 24 h (AŠP) do 11,79 % kod uzork uzgojenih u mješvini supstrt pri 48 h (BŠS). I kod rikole i špint utvrđen je trend povećnj sdržj ukupne suhe tvri s ozirom n korišteni supstrt (perlit i mješvin perlit:treset 1:4) te intervl nvodnjvnj (24 h i 48 h) u svim istrživnim rokovim ere. 15

20 Sdržj suhe tvri (%) c c d c c c I. BERBA II. BERBA 4 III. BERBA 2 0 ARP ARS BRP BRS AŠP AŠS BŠP BŠS Rikol Špint Npomen: Prikzne su prosječne vrijednosti ± SD (stndrdn devijcij). Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4); AŠP- špint intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; AŠS- špint, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BŠP- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BŠS- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 9. Sdržj ukupne suhe tvri (%) rikole i špint uzgojenih u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere Rezultti sdržj ukupnih kiselin (%) i ph vrijednost rikole i špint prikzni su u Tlici 3. Sttističkom nlizom podtk utvrđene su visoko signifikntne rzlike (p 0,0001) između svih istrživnih tretmn uz izuzetk drugog rok ere tijekom kojeg nisu utvrđene znčjne rzlike s ozirom n tretmn kod oje istrživne vrste. Kod rikole je njviši sdržj ukupnih kiselin (0,12 %) utvrđen prilikom uzgoj u perlitu i nvodnjvnj u intervlu od 48 h (BRP, prv er), dok je njniž vrijednost (0,03 %) utvrđen kod uzork uzgojenih u istom supstrtu pri intervlu od 24 h (ARP, treć er). U uzorcim špint sdržj ukupnih kiselin se kreto u rsponu od 0,02 % z uzork uzgojen u perlitu pri intervlu od 48 h (BŠP, treći rok ere) do 0,07 % z uzroke uzgojene u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 24 i 48 h (AŠP i BŠP, prvi rok ere). Njviš ph vrijednost (6,77) utvrđen je u rikoli uzgojenoj u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 24 h (ARP, prvi rok ere) dok je njniž vrijednost (5,93) zilježen u rikoli uzgojenoj u mješvini perlit:treset (1:4) u intervlu nvodnjvnj od 48 h (BRS, treći rok ere). Rikol uzgojen u perlitu u 16

21 o intervl nvodnjvnj (ARP i BRP) pokzl je veću ph vrijednost nego rikol uzgojen u mješvini perlit:treset (1:4) u prvom roku ere. Kod špint njviš phvrijednost (6,25) zilježen je u uzorcim uzgojenim u perlitu u intervlu nvodnjvnj od 24 h (AŠP, prvi rok ere) dok je njniži ph (6,04) zilježen kod špint uzgojenog u mješvini perlit:treset (1:4) kod intervl nvodnjvnj od 48 h (BŠS, treći rok ere). Kod špint uzgojenog u intervlu nvodnjvnj od 24 h (AŠP i AŠS) zilježene su veće ph vrijednosti nego kod istih korištenih supstrt u intervlu nvodnjvnj od 48 h (BŠP i BŠS). 17

22 Tlic 3. Sdržj ukupnih kiselin (%) i ph vrijednost rikole i špint uzgojenih u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere I. rok ere II. rok ere III. rok ere Tretmn UK (%) ph UK (%) ph UK (%) ph Rikol ARP 0,060±0,03 6,77±0,02 0,05±0,01 6,24±0,03 0,02±0,01 6,09±0,08 ARS 0,063±0,03 6,35±0,02 0,05±0,01 6,02±0,13 0,03±0,01 5,98c±0,03 BRP 0,120±0,02 6,15c±0,10 0,07±0,01 6,11±0,07 0,06±0,01 6,17±0,02 BRS 0,073±0,02 6,48±0,10 0,07±0,05 6,13±0,07 0,08±0,01 5,92c±0,05 ANOVA *** *** N.S. N.S. *** *** Špint AŠP 0,066 6,25±0,01 0,05±0,01 6,14±0,04 0,03 6,11±0,06 AŠS 0,056 6,17±0,07 0,05±0,01 6,05±0,05 0,03±0,01 6,06±0,09 BŠP 0,063±0,01 6,16±0,01 0,04±0,01 6,17±0,06 0,02 6,18±0,06 BŠS 0,073±0,01 6,09c±0,04 0,05±0,01 6,15±0,04 0,05±0,01 6,04±0,05 ANOVA *** *** N.S. N.S. *** N.S. UK- sdržj ukupnih kiselin; ***- p 0,0001; N.S.- nije signifikntno. Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4); AŠP- špint intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; AŠS- špint, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BŠP- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BŠS- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4) Minerlni sstv Minerlni sstv istrživnih povrtnih vrst uzgojenih u sustvu plime i oseke kroz tri rok ere prikzn je n Slici 10 i 11. Anlizom minerlnog sstv kod rikole je utvrđeno smnjenje sdržj dušik, fosfor, klcij i mgnezij u svim tretmnim od prve prem trećoj eri. U špintu je utvrđen trend smnjenj sdržj fosfor, klij i mgnezij u svim tretmnim od prve prem trećoj eri. Udio dušik u suhoj tvri špint io je nešto veći u prvoj i trećoj eri dok je u drugoj eri zpžen nešto mnji sdržj dušik. Kod 18

23 Minerlni sstv ARP (% u ST) Minerlni sstv BRP (% u ST) Minerlni sstv ARS (% u ST) Minerlni sstv BRS (% u ST) rikole je zpžen nešto mnji sdržj fosfor i klcij u uzorcim uzgjnim u perlitu nvodnjvnim u intervlu od 48 h (BRP). U uzorcim špint utvrđen je mnji sdržj fosfor i mgnezij u uzorcim uzgjnim u perlitu nvodnjvnim u intervlu od 48 h (BŠP) Ber 6 1. Ber Ber 3. Ber Ber 3. Ber 0 N P K C Mg 0 N P K C Mg Ber 2. Ber Ber 2. Ber 2 3. Ber 2 3. Ber 0 N P K C Mg ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4) 0 N P K C Mg Slik 10. Minerlni sstv rikole uzgojene u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere 19

24 Minerlni sstv BŠS (% u ST) Minerlni sstv BŠP (% u ST) Minerlni sstv AŠS (% u ST) Minerlni sstv AŠP (% u ST) Ber 2. Ber 3. Ber Ber 2. Ber 3. Ber 0 N P K C Mg 0 N P K C Mg Ber 2. Ber 3. Ber Ber 2. Ber 3. Ber 0 N P K C Mg 0 N P K C Mg AŠP- špint intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; AŠS- špint, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BŠP- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BŠS- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 11. Minerlni sstv špint uzgojenog u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere 4.3. Bioktivni spojevi Rezultti sdržj vitmin C (mg/100 g svježe tvri) rikole i špint tijekom uzgoj u hidroponskom sustvu plime i oseke prikzni su n Slici 12. Anlizom vrijnce utvrđen je visok sttistički znčjn rzlik (p 0,0001) u sdržju vitmin C u rikoli između svih ispitnih tretmn u prvom i trećem roku ere dok u drugom roku ere nisu zilježene znčjne rzlike. Njviši sdržj vitmin C (130,32 mg/100 g) utvrđen je u rikoli uzgojenoj u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 48 h (BRP, treći rok ere) dok je njniži sdržj vitmin C (56,09 mg/100 g) zilježen u rikoli uzgojenoj u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 24 h (ARP, prvi rok ere). Kod rikole uzgojene pri intervlu nvodnjvnj od 48 h (BRP i BRS) zilježen je veći sdržj vitmin C u usporedi s uzorcim nvodnjvnjim 24 h (ARS i ARP) u prvom roku ere. Trend povećnj sdržj vitmin C utvrđen je kod svih ispitnih tretmn u svim rokovim ere. U špintu, sttističkom nlizom utvrđen je visok znčjn rzlik (p 0,0001) u sdržju vitmin C u 20

25 Vitmin C (mg/100 g svježe tvri) svim vrirnim tretmnim. Njviši sdržj vitmin C (83,13 mg/100g) zilježen u špintu uzgojenom u mješvini perlit:treset (1:4) (BŠS, drugi rok ere) kod intervl nvodnjvnj od 48 h (BŠS, drugi rok ere) dok je njniži sdržj vitmin C (37,03 mg/100 g) zilježen u istom tretmnu (BŠS) u prvom roku ere. Špint uzgojen u perlitu (AŠP i BŠP) pri intervlu nvodnjvnj od 24 h i 48 h pokzo je veći sdržj vitmin C nego špint uzgojen u mješvini perlit:treset (1:4) (AŠS i BŠS) u trećem roku ere c c c c c I. BERBA II. BERBA III. BERBA 20 0 ARP ARS BRP BRS AŠP AŠS BŠP BŠS Rikol Špint Npomen: Prikzne su prosječne vrijednosti ± SD (stndrdn devijcij). Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4); AŠP- špint intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; AŠS- špint, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BŠP- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BŠS- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 12. Sdržj vitmin C (mg/100 g svježe tvri) rikole i špint uzgojenih u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere Rezultti sdržj ukupnih fenol, flvonoid i neflvonoid (mggae/100 g svježe tvri) u rikoli i špintu uzgojenim u sustvu plime i oseke pri rzličitim tretmnim prikzni su n Slici 13, 14 i 15. Anlizom vrijnce doivenih rezultt utvrđene su vrlo znčjne sttističke rzlike (p 0,0001) između vrirnih tretmn: uzgojnog supstrt i intervl nvodnjvnj (24 i 48 h) tijekom svih istrživnih rokov ere. Kod rikole je njveć vrijednost ukupnih fenol (142,4 mggae/100g svježe tvri) zilježen kod iljk uzgjnih u mješvini perlit:treset (1:4) pri intervlu nvodnjvnj od 24 h (ARS) tijekom 21

26 Sdržj ukupnih fenol (mggae/100 g svježe tvri) druge ere, dok je njmnj vrijednost utvrđen u uzorku uzgjnom u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 24 h (ARP, prv er). Kod špint su pk veće vrijednosti sdržj ukupnih fenol utvrđene kod iljk uzgjnih pri intervlu nvodnjvnj od 48 h u o vrirn supstrt (BŠS 149,95 mggae/100 g svježe tvri i BŠP 145,36 mggae/100 g svježe tvri) u usporedi s onim uzgjnim pri intervlu od 24 h (AŠP i AŠS). Tkođer, kod rikole je uočen znčjn porst sdržj ukupnih fenol od prvog do trećeg rok ere, dok su kod špint utvrđene devijcije, odnosno u trećem roku ere sdržj ukupnih fenol znčjno se smnjuje kod svih tretmn c c c c I. BERBA II. BERBA III. BERBA ARP ARS BRP BRS AŠP AŠS BŠP BŠS Rikol Špint Npomen: Prikzne su prosječne vrijednosti ± SD (stndrdn devijcij). Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4); AŠP- špint intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; AŠS- špint, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BŠP- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BŠS- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 13. Sdržj ukupnih fenol (mg/100 g svježe tvri) rikole i špint uzgojenih u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere Sdržj ukupnih flvonoid u rikoli tijekom prvog i drugog rok ere znčjno je vriro, dok u trećem roku ere nisu utvrđene znčjne sttističke rzlike među istrživnim tretmnim (Slik 14). Njveć vrijednost sdržj ukupnih flvonoid (92,05 mggae/100g svježe tvri) u rikoli zilježen kod iljk uzgjnih u mješvini supstrt pri intervlu nvodnjvnj od 24 h (ARS, drugi rok ere), dok je njmnj vrijednost (25,53 22

27 Sdržj ukupnih flvonoid i neflvonoid u rikoli (mggae7100 g svježe tvri) mggae/100 g svježe tvri) utvrđen kod iljk uzgjnih u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 48 h (BRP, prv er). Njveći sdržj ukupnih neflvonoid rikole zilježen je kod iljk uzgjnih u mješvini supstrt perlit:treset (1:4) pri intervlu nvodnjvnj od 24 h u trećem roku ere, te je iznosio 72,13 mggae/100g svježe tvri (ARS). U sdržju ukupnih neflvoniod uočen je linern porst od prvog do trećeg rok ere kod svih tretmn. Tkođer, u trećem roku ere zilježen je njveći sdržj ukupnih neflvonoid kod svih vrirnih tretmn NS NS NS NS c c c c I. BERBA II. BERBA III. BERBA ARP ARS BRP BRS ARP ARS BRP BRS Flvonoidi Neflvonoidi Npomen: Prikzne su prosječne vrijednosti ± SD (stndrdn devijcij). Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 14. Sdržj ukupnih flvonoid i neflvonoid (mggae/100 g svježe tvri) rikole pri rzličitim tretmnim u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere Istovremeno, kod špint je utvrđen znčjn rzlik u sdržju ukupnih flvonoid između iljk uzgjnih pri intervlim od 24 h (AŠP, AŠS) i 48 h (BŠP, BŠS), neovisno o korištenom supstrtu (Slik 15). Pritom su iljke uzgjne pri intervlu nvodnjvnj od 48 h (BŠP i BŠS) zilježile z 21 % veće vrijednosti. Rspon sdržj ukupnih flvonoid kod špint kreto se od 53,02 (BŠP, perlit uz intervl nvodnjvnj od 48 h, prvi rok ere) do 122,22 mggae/100 g svježe tvri (AŠS, perlit:treset 1:4 uz intervl nvodnjvnj od 24 h, prv er). Njveće vrijednosti sdržj ukupnih neflvonoid u špintu utvrđene su tijekom 23

28 Sdržj ukupnih flvonoid i neflvonoid u špintu (mggae/100 g svježe tvri) drugog rok ere (41 dn nkon sjetve), pritom se rezultti međusono znčjnije ne rzlikuju njihove vrijednosti su se kretle u rsponu od 44,11 (AŠP) do 54,31 (BŠS) mggae/100g svježe tvri. Trećeg rok ere u špintu se nvedene vrijednosti sdržj ukupnih neflvonoid smnjuju i to njvećim intenzitetom kod iljk uzgjnih u mješvini supstrt pri intervlu nvodnjvnj od 48 h (BŠS) NS NS NS NS I. BERBA II. BERBA III. BERBA 0.00 AŠP AŠS BŠP BŠS AŠP AŠS BŠP BŠS Flvonoidi Neflvonoidi Npomen: Prikzne su prosječne vrijednosti ± SD (stndrdn devijcij). Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. AŠP- špint intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; AŠS- špint, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BŠP- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BŠS- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 15. Sdržj ukupnih flvonoid i neflvonoid (mggae/100 g svježe tvri) špint pri rzličitim tretmnim u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere Sdržj ukupnih glukozinolt (%) rikole uzgojene u sustvu plime i oseke prikzn je n Slici 16. Znčjn sttističk rzlik u sdržju ukupnih glukozinolt utvrđen je u prvom i trećem roku ere, dok u drugom nisu utvrđene signifikntne rzlike. Tijekom prvog rok ere, pri intervlu nvodnjvnj od 24 h nije utvrđen znčjn rzlik između korištenih supstrt (ARP, ARS) te je prosječn vrijednost ukupnih glukozinolt iznosil 0,44 %. Pri intervlu nvodnjvnj od 48 h kod iljk uzgojenih u mješvini supstrt (BRS, prv er) zilježen je njveć vrijednost (0,47 %). Prosječn vrijednost ukupnih glukozinolt kod drugog rok ere z sve tretmne iznosil je 0,44 %. Njviše vrijednosti 24

29 Sdržj ukupnih glukozinolt u rikoli (%) ukupnih glukozinolt utvrđene su tijekom trećeg rok ere z tretmne BRS (0,46 %) i BRP (0,52 %) c NS c c NS NS NS c I. BERBA II. BERBA III. BERBA ARP ARS BRP BRS Npomen: Prikzne su prosječne vrijednosti ± SD (stndrdn devijcij). Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 16. Sdržj ukupnih glukozinolt (%) rikole pri rzličitim tretmnim u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere 4.4. Pigmentni spojevi N Slici 17 prikzni su rezultti sdržj ukupnih klorofil u rikoli i špintu. Anlizom vrijnce utvrđen je sttistički znčjn rzlik (p 0,0001) između istrživnih tretmn nvodnjvnj i supstrt i kod rikole i špint. Ukupni sdržj klorofil u rikoli kreto se u rsponu od 0,54 mg/g (ARP, prv er) do 0,89 mg/g (ARS, prv er). Kod špint se sdržj ukupnih klorofil kreto u rsponu od 0,61 mg/g (BŠP, treć er) do 1,98 mg/g (AŠP, treć er) prilikom čeg su visoko signifikntne rzlike utvrđene između tretmn u prvoj i trećoj eri dok u drugoj eri nisu utvrđene znčjne rzlike (Slik 17). 25

30 Ukupni klorofili (mg/g) NS c NS NS c NS I. BERBA II. BERBA III. BERBA 0 ARP ARS BRP BRS AŠP AŠS BŠP BŠS Rikol Špint Npomen: Prikzne su prosječne vrijednosti ± SD (stndrdn devijcij). Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4); AŠP- špint intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; AŠS- špint, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BŠP- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BŠS- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 17. Sdržj ukupnih klorofil (mg/g) rikole i špint pri rzličitim tretmnim u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere Uz ukupne klorofile istrživn je i sdržj pojedinčnih spojev, klorofil i klorofil (Slik 18 i 19). Sdržj klorofil u rikoli kreto se u rsponu od od 0,35 mg/g (ARP, prv er) do 0,59 (ARS, treć er), dok se kod špint kreto u rsponu od 0,45 mg/g (BŠP, drug er) do 1,29 mg/g (AŠP, treć er) (Slik 18). Sdržj klorofil u rikoli io je u rsponu od 0,18 mg/g (ARP, prv er) do 0,32 mg/g (ARS, prv er), kod špint od 0,20 mg/g (BŠP, drug er) do 0,77 mg/g (BŠS, treć er) (Slik 18). Sttistički znčjne rzlike (p 0,0001) između istrživnih tretmn kod klorofil i utvrđene su u svim rokovim ere kod špint, dok kod rikole u drugoj eri nije utvrđen signifikntnost. Ko i kod ukupnih klorofil, njveći sdržj klorofil i kod rikole utvrđen je u uzorcim iljk uzgjnih u mješvini perlit:treset (1:4) prilikom intervl nvodnjvnj od 24 h (ARP), dok je njmnji sdržj utvrđen kod špint uzgjnog u perlitu pri intervl nvodnjvnj od 48 h (BŠP). 26

31 Klorofil (mg/g) c NS NS c NS NS c I. BERBA II. BERBA III. BERBA ARP ARS BRP BRS AŠP AŠS BŠP BŠS Rikol Špint Npomen: Prikzne su prosječne vrijednosti ± SD (stndrdn devijcij). Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4); AŠP- špint intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; AŠS- špint, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BŠP- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BŠS- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 18. Sdržj klorofil (mg/g) rikole i špint pri rzličitim tretmnim u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere 27

32 Klorofil (mg/g) NS NS NS c NS c c I. BERBA II. BERBA III. BERBA ARP ARS BRP BRS AŠP AŠS BŠP BŠS Rikol Špint Npomen: Prikzne su prosječne vrijednosti ± SD (stndrdn devijcij). Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4); AŠP- špint intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; AŠS- špint, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BŠP- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BŠS- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 19. Sdržj klorofil (mg/g) rikole i špint pri rzličitim tretmnim u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere Sdržj ukupnih krotenoid utvrđen u rikoli kreto se u rsponu od 0,1 mg/g (ARP, prv er) do 0,18 mg/g (BRS, treć er) dok se kod špint sdržj ukupnih krotenoid kreto u rsponu od 0,15 mg/g (BŠP, drug er) do 0,43 mg/g (AŠP, treć er) (Slik 20). Anlizom vrijnce kod špint je utvrđen sttistički znčjn rzlik u sdržju ukupnih krotenoid u sve tri ere dok je kod rikole znčjn rzlik među tretmnim utvrđen smo u prvoj eri. 28

33 Ukupni krotenoidi (mg/g) NS NS NS NS NS NS NS NS c I. BERBA II. BERBA III. BERBA 0 ARP ARS BRP BRS AŠP AŠS BŠP BŠS Rikol Špint Npomen: Prikzne su prosječne vrijednosti ± SD (stndrdn devijcij). Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4); AŠP- špint intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; AŠS- špint, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BŠP- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BŠS- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 20. Sdržj ukupnih krotenoid (mg/g) rikole i špint pri rzličitim tretmnim u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere 4.5. Antioksidcijski kpcitet Antioksidcijski kpcitet rikole i špint uzgojenih u sustvu plime i oseke prikzn je n Slici 21. Znčjne sttističke rzlike (p 0,0001) između vrirnih tretmn utvrđene su smo u prvom roku ere i kod rikole i špint. U drugom i trećem roku ere nisu utvrđene znčjne rzlike u ntioksidcijskom kpcitetu između istrživnih tretmn. Kod rikole su u prvom roku ere njviše vrijednosti ntioksidcijskog kpcitet (1393,73 µmolte/l) utvrđene kod iljk uzgojenih u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 48 h (BRP), dok je njniž vrijednost (1175,40 µmolte/l) utvrđen u uzorcim uzgojenim u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 24 h (ARP). U drugom roku ere, 34 dn nkon sjetve, vidljiv je snžn porst vrijednosti ntioksidcijskog kpcitet rikole (Slik 21). Iste su se kretle u rsponu od 2175,02 do 2201,26 µmol TE/L, te se međusono nisu znčjnije rzlikovle. U trećem roku ere zilježene su priližno iste vrijednosti ntioksidcijskog 29

34 Antioksidtivni kpcitet (µmolte/l) kpcitet rikole. Suprotno rikoli, uzorci špint (AŠP, AŠS i BŠP) su posljednjeg rok ere zilježili linern pd vrijednosti ntioksidcijskog kpcitet (Slik 21). Njveć vrijednost (2220,25 µmolte/l) utvrđen je u prvom roku ere. Njmnje vrijednosti ntioksidcijskog kpcitet zilježene su u trećem roku ere, pri čemu nisu vidljive znčjne rzlike među tretmnim NS NS NS NS NS NS NS NS NS NS NS NS NS NS NS NS I. BERBA II. BERBA III. BERBA 0.00 ARP ARS BRP BRS AŠP AŠS BŠP BŠS Rikol Špint Npomen: Prikzne su prosječne vrijednosti ± SD (stndrdn devijcij). Rzličit slov oznčvju signifikntne rzlike pri p 0,0001. ARP- rikol intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; ARS- rikol, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BRP- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BRS- rikol, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4); AŠP- špint intervl nvodnjvnj 24 h, perlit; AŠS- špint, intervl nvodnjvnj 24 h, perlit:treset (1:4); BŠP- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit; BŠS- špint, intervl nvodnjvnj 48 h, perlit:treset (1:4). Slik 21. Antioksidcijski kpcitet (µmolte/l) rikole i špint pri rzličitim tretmnim u sustvu plime i oseke tijekom tri rok ere 30

35 5. RASPRAVA 5.1. Osnovni kemijski sstv U istrživnjim rzni utori nvode kko vodni stres može pozitivno ili negtivno utjecti n sdržj ukupne suhe tvri u iljnom mterijlu, što ponjviše ovisi o dužini rzdolj stres, genetskim krkteristikm iljnog mterijl te o rzvojnom stdiju iljke. Dosdšnj istrživnj (Fontn i sur., 2009) pokzl su d rikol uzgojen u tlu sdrži veće vrijednosti ukupne suhe tvri (oko 15 %) nego on uzgojen u plutjućem hidroponskom sustvu gdje je ko supstrt korišten mješvin perlit:treset (1:1) (oko 11 %). Slične rzlike u vrijednosti ukupne suhe tvri doivene su i u istrživnju Incrocci i sur. (2001) (10 % u tlu, 8 % u hidroponu). U ovom istrživnju iljke uzgojene u mješvini perlit:treset (1:4) pokzuju veće vrijednosti u o intervl nvodnjvnj (24 h i 48 h) nego kod rikole uzgojene u perlitu. Nvedeno sugerir d korišten mješvin supstrt pogoduje većem nkupljnju ukupne suhe tvri ko što je to i potvrđeno u istrživnju skupine utor (Jkše i sur., 2012). U intervlu nvodnjvnj od 48 h u prvom i drugom roku ere uočv se lgo povećnje ukupne suhe tvri čemu uzrok može iti lži vodni stres. Dok se u rikoli vrijednosti rzlikuju unutr korištenih supstrt, kod špint je vodni stres imo pozitivn utjecj n sdržj ukupne suhe tvri ko što se podudr i s nvodim drugih utor Morgen i sur. (2015). Rzlike u sdržju ukupne suhe tvri se njviše očituju između tretmn intervl nvodnjvnj. U uzorcim špint pri intervlu nvodnjvnj od 48 h (BŠP i BŠS) utvrđene su veće vrijednosti ukupne suhe tvri i to z čk 11 % u usporedi s uzrocim uzgjnim u intervlu od 24 h (AŠP i AŠS). U istrživnju Fontn i sur. (2009) i Incroci i sur. (2001) visoki sdržj ukupne suhe tvri kod rikole uzgojene u tlu proizlzi iz mnogorojnih čimenik koji u uzgoju n otvorenom utječu n rst iljke. Istovremeno, rzlog nižeg sdržj ukupne suhe tvri u hidroponskom sustvu uzgoj je mogućnost iljke d iskorištv vodu i hrnive tvri kko i proizvodil veći sdržj svježe tvri. Niže vrijednosti sdržj ukupne suhe tvri doivene u ovom istrživnju posljedic su uzgoj u sustvu plime i oseke što potvrđuju i drug istrživnj (Bonsi i sur., 2017). Rzlog smnjenj količine suhe tvri u sustvu plime i oseke proizlzi iz inducirnog vodnog stres koji je uvjetovn intervlim nvodnjvnj te periodičnog prekidnj dostupnosti iljke hrnivoj otopini. Kiseline u povrtnim vrstm sdržne su u mlim količinm, potječu od orgnskih kiselin i njihovih soli (Ktlinić, 2006). U povrću ih im mnje od 0,1% (Jšić i sur., 2008). 31

36 ph vrijednost povrć njčešće se kreće u rsponu od 5,5 do 6,5 (Belitz i Grosch, 1999). U ovom istrživnju, uočen je lgi trend smnjenj ph vrijednosti tijekom rzličitih rokov ere. Tkođer, zilježen je već ph vrijednost kod uzork špint i rikole uzgojenih u perlitu nego kod iljk uzgojenih u mješvini perlit:treset (1:4). Sdržj ukupnih kiselin u špintu postupno se snižvo kroz rokove ere no nije zilježen znčjn rzlik između korištenih supstrt i intervl nvodnjvnj. Temeljem doivenih rezultt moguće je zključiti kko vodni stres većinom utječe n smnjenje ukupne kiselosti i ph- vrijednosti u istrživnim povrtnim vrstm Minerlni sstv Osnovni trend koji je primijećen u minerlnom sstvu rikole kod svih tretmn io je smnjivnje ukupnog sdržj dušik, fosfor, klcij i mgnezij od prve prem trećoj eri, isti trend primijećen je kod špint u sdržju fosfor klij i mgnezij. Fktori poput vodnog stres i strosti iljke mogli su utjecti n ovkv trend. Nime, u provedenom eksperimentu učink vodnog stres njviše je došo do izržj u rzdolju treće ere. Temperture u tom rzdolju ile su njviše te su iljke imle njveću lisnu površinu p je i evpotrnspircij il visok. Kod iljk nvodnjvnih u intervlu od 48 h (BRS, BRP, BŠS, BŠP), čk je zilježen i guitk turgor. Brojni utori nvode kko uprvo vodni stres znčjno utječe n usvjnje iogenih element, poput smnjenj sdržj mgnezij (Ozkn i Kulk, 2013), dušik, fosfor (Zyed i Zeid, 1998) te klcij (Kirnk i sur., 2003). Međutim, pojedin istrživnj sugerirju povećnje sdržj dušik, klcij, mgnezij i klij, li smnjenje sdržj fosfor i željez uvjetovno vodnim stresom (Adel Rhmn i sur., 1971; Tnguilig i sur., 1987). Ipk Akıncı i Lösel (2012) zključuju kko vodni stres kod usvjnj hrniv u iljku njčešće djeluje ko ogrničvjući fktor čime i se mogo ojsniti trend smnjenj sdržj dušik, fosfor, klcij i mgnezij u rikoli te smnjenj sdržj fosfor, klij i mgnezij u špintu od prve do zdnje ere utvrđen u ovom istrživnju. Strost iljk tkođer je mogl utjecti n trend smnjenj sdržj hrniv u rikoli (Chukwu, 2013). Kod rikole se sdržj dušik, fosfor, klcij i mgnezij počeo smnjivti već 27 DNS, kod špint smnjenje sdržj fosfor, klij i mgnezij nstupilo je 34 DNS. Nime, rzni utori doili su rzličite podtke vezno z kumulciju iogenih element u iljci s ozirom n strost iljke. Chukwu (2013) je zilježio porst sdržj mgnezij i klcij 70 DNS, dok 32

37 se sdržj klij počeo smnjivti već 50 DNS. U istrživnju minerlnog sstv lisntih povrtnic, Khder i Rm (2003) zključili su d je sdržj klcij i mgnezij rsto do 30 DNS, dok se sdržj fosfor smnjivo već 15 DNS. Modi (2007) z nekolicinu vrst zključuje d sdržj klcij u ST iljke rste sve do 60 DNS, Uddin i sur. (2012) utvrdili su stlno povećnje sdržj klij, klcij i mgnezij u ST iljke do 60 DNS. U odnosu n sdržj mkroelement utvrđen kod drugih utor (Bhttchrjee i sur., 1998; Citk i Sonmez, 2009; Brls i sur., 2011; Knp i sur., 2014) u ovom istrživnju utvrđen je veći sdržj dušik, fosfor i klij te mnji sdržj klcij i mgnezij u ST rikole i špint. Poseno vlj istknuti d su utvrđene vrijednosti sdržj klij kod oje povrtne vrste ile i do dv put veće nego kod spomenutih utor dok je sdržj klcij i mgnezij io i do dv put mnji. Dkle vrijednosti sdržj klij utvrđene u ovom pokusu kod špint i rikole ile su reltivno velike, omjer K/C (10/1 špint; 4:1 rikol) te K/Mg (12:1 špint; 13:1 rikol) io je izuzetno visok. Omjer K/C u hrnivoj otopini io je 3:1, dok je omjer K/Mg io 30:1. Uzevši u ozir visoki omjer između klij i ostlih element (osoito mgnezij) moguće je d je prilikom usvjnj hrniv došlo do međusonih interkcij ion kod kojih pojedini ioni pri većoj koncentrciji u tlu, supstrtu ili hrnivoj otopini sprječvju usvjnje drugih ion. Neke od njčešćih tkvih interkcij predstvljju uprvo odnos K/C te K/Mg. Brojni utori (Buchloh i Bngerth, 1974; vn Lune i vn Goor, 1977; Lešić i sur., 2004; Lisjk i sur., 2008; Vukdinović i Vukdinović, 2011) opisuju nvedenu pojvu te ističu kko visok koncentrcij klij u tlu, supstrtu ili hrnivoj otopini može utjecti n smnjeno usvjnje element s kojim je klij u ntgonističkom odnosu (klcij i mgnezij) osoito ko su prisutni u mloj koncentrciji Bioktivni spojevi Vitmin C je njvžniji u vodi topiv vitmin znčjnog ntioksidcijskog djelovnj prilikom čeg štiti lipoproteine od oksidcije (Šic Žlur i sur., 2016). Sdržj vitmin C u voću i povrću može vrirti s ozirom n genotip, grotehničke mjere, klimtske fktore, stdij rzvoj, nčin ere i skldištenje (Nurzyńsk-Wierdk, 2009; Lee i sur. 2000). Vrijednosti vitmin C u špintu mogu vrirti između od 12 mg/100 g do 112 mg/100 g, što ponjprije ovisi o nčinu uzgoj (Gil i sur. 1999; Koh i sur. 2012; Lešić i sur. 2016). U ovom istrživnju, pri uvjetim većeg vodnog stres u intervlu nvodnjvnj od 48 h (BŠP i BŠS) 33

38 zilježen je već vrijednost sdržj vitmin C nego pri intervlu nvodnjvnj od 24h (AŠP i AŠS). Utvrđen je i veći sdržj vitmin C u špintu uzgojenom u perlitu čije glvne krkteristike su ocjeditost i rže isušivnje u iljci. U tretmnim nvodnjvnj od 48h u uzorcim špint utvrđen je viši sdržj suhe tvri što ojšnjv i viši sdržj vitmin C ko što je to zilježeno i u istrživnju Tkee i sur. (1995). Rezultti u istrživnju ukzuju i n veći sdržj vitmin C (iznd 80mg/100g) u rikolu uzgojenoj u sustvu plime i oseke nego u istrživnjim uzgoj u tlu gdje se sdržj vitmin C u rikoli kreto od 50 do 80 mg/100 g (Mrtinez-Snchez i sur. 2008; Acikgoz, 2011 Nunes i sur., 2013 ). Fenolni spojevi su njzstupljeniji sekundrni iljni metoliti (Blsundrm i sur., Osnovn im je ulog izrvn utjecj n rd iljnih ormenih mehnizm te zštitu od rzličitih iotičkih i iotičkih čimenik stres. Krkterizir ih repelentn, u nekim slučjevim i toksičn utjecj n štetočinje (Lmers, 1993), njihov kumulcij utječe n orgnoleptičk svojstv hrne (Di i Mupmer, 2010; Diz Npl i sur., 2010; Kennedy i Wightmn, 2011). Fenolni spojevi stječu veliku populrnost otkrićem potencijlno korisnih učink n zdrvlje ljudi u smislu prevencije olesti rk, krdiovskulrnih (Hollmn i sur., 1996; Person i sur., 1999; Auclir i sur., 2008) i rznih degenertivnih olesti poput teroskleroze i demencije (Finkel i Holrook, 2000). Njihov sintez je indirektno regulirn nekolicinom iotskih i iotskih čimenik i njihovog utjecj n rst, rzvoj i fotosintetski prt. Međutim, još uvijek nije u potpunosti rzjšnjen utjecj rzličitih stresnih čimenik ko stimulns njihove kumulcije (Estirte i sur., 1994). Sukldno nvedenom, moguće je pretpostviti d vrijednosti sdržj ukupnih fenol, flvonoid i neflvonoid, oscilirju tijekom rst i rzvoj iljk pri ujednčenim uvjetim stres. Iz prikznih rezultt (Slik 13) vidljive su znčjne rzlike ukupnog sdržj fenolnih spojev ovisno o intervlu nvodnjvnj (24 i 48 h) i korištenom supstrtu kroz rzličite rokove ere. U uzorcim rikole, kod većine tretmn (ARP, BRP, BRS), osim iljk uzgjnih u mješvini perlit:treset (1:4), pri intervlu nvodnjvnj od 24 h (ARS), zilježen je porst sdržj ukupnih fenol i neflvonoid. Tijekom prve ere, uzorci rikole nvodnjvni u intervlu od 48 h (BRP i BRS) pokzli su z 5,5 % veći sdržj ukupnih fenol te 30,1 % veći sdržj neflvonoid u odnosu n uzorke nvodnjvne svkih 24 h (ARP i ARS). Sličn trend porst sdržj ukupnih fenol i neflvonoid, s ozirom n intervl nvodnjvnj, zilježen je i kod špint u drugom roku ere (Slik 13 i 15). Pritom je utvrđen porst ukupnih fenol z čk 12 % i neflvonoid z 18 % kod uzork nvodnjvnih svkih 48 h (BŠP i BŠS). Oje povrtne vrste zilježile su njveće vrijednosti sdržj ukupnih flvonoid kod iljk uzgjnih u mješvini supstrt, nvodnjvnih svkih 24 h (ARS i 34

39 AŠS). Pritom, vrijednost sdržj ukupnih flvonoid rikole i špint opd u trećem roku ere. N temelju prikznih rezultt (Slik 14 i 15, ARS i AŠS), utvrđeno je d se veći sdržj flvonoid kumulir pri uvjetim mnjeg vodnog stres prouzrokovnog supstrtom veće sposonosti zdržvnj vode (perlit:treset 1:4). Tkođer njveć kumulcij flvonoid odvijl se u rnijim rokovim ere (prvi i drugi), što se podudr s nvodim drugih utor (Bergquist i sur, 2005). Znčjno njmnje vrijednosti sdržj ukupnih fenol kod rikole i špint zilježene su kod iljk uzgjnih u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 24 h (ARP i AŠP). Uz nvedeno, istoimeni tretmni (ARP i AŠP) rezultirli su i njmnjim ukupnim sdržjem neflvonoid kod oje povrtne vrste tijekom sv tri rok ere (Slik 14 i 15). Mogući uzrok nvedenim rezulttim su fiziklne krkteristike perlit. Zog velikog roj mikropor, perlit posjeduje veći kpcitet z vodu od mješvine supstrt. Sukldno nvedenom, iljke rikole i špint, uzgjne u perlitu pri intervlu nvodnjvnj od 24 h (ARP i AŠP) imle su n rspolgnju njveću količinu vode. Ipk, sposonost perlit z zdržvnje vode kroz duže vremensko rzdolje je mnj u odnosu n mješvinu supstrt, no s ozirom n češću dostupnost vode (svkih 24 h), već ocjeditost perlit nije došl do izržj. Time iljke nisu ile izložene vodnom stresu ko ostli tretmni što je rezultirlo smnjenim sdržjem ukupnih fenol i neflvonoid tijekom sv tri rok ere. Temeljem doivenih rezultt može se zključiti d rikol i špint kumulirju njveći sdržj ukupnih fenol i neflvonoid pri uvjetim većeg vodnog stres (intervl nvodnjvnj svkih 48 h) i to 41 dn nkon sjetve. Doiveni rezultti većeg sdržj polifenolnih spojev pri uvjetim nedosttk vode su u skldu s rezulttim istrživnj drugih utor (de Areu i Mzzfer, 2005; Wink, 2010; Crte i sur., 2011; Moinnudin i sur., 2012) koji nvode znčjno veće vrijednosti ukupnih fenolnih spojev kod iljk uzgjnih u uvjetim većeg vodnog stres. Glukozinolti su sekundrni iljni metoliti, specifični z porodicu krstšic (Brssiccee), koje krkterizir snžn kemozštitni potencijl (Kwitkowsk, 2007). Odgovorni su z stimulciju rd enzim koji ktlizirju mehnizme elimincije kncerogenih tvri iz ljudskog orgnizm (Nvrro, 2011). Tkođer, direktno inhiirju rzne mutgene tvri te potiču odumirnje stnic (poptozu) tumor (Clmes i sur., 2015). Glukozinolti u svojoj primrnoj strukturi sdrže dušične i sumporne komponente (Rdojčić- Redovniković i sur., 2008). Smtr se d sudjeluju u rojnim ormenim mehnizmim pri čemu njihovu kumulciju stimulirju rzličiti stresni uvjeti. Uvriježeno je mišljenje d je njihov primrn ulog u iljci zštit od štetočinj i ozljed nstlih njihovom ishrnom (Rdojčić-Redovniković i sur, 2008). Međutim, n kumulciju glukozinolt moguće je utjecti izlgnjem iljke iotskom stresu. Primjerice, Kim i Ishi (2007) nvode kko je n 35