BOJA TESTENINE PASTA COLOR

Size: px

Start display at page:

Download "BOJA TESTENINE PASTA COLOR"

Dylan Kennedy
6 years ago
Views:

1 NAPOMENA: Istraživanja su finansirana od strane Ministarstva za nauku, tehnologiju i razvoj Republike Srbije projekat br. TR 6877B LITERATURA [1] ANON. IFF Report: Quality Assurance in Feed Industry, Victam International, Netherlands, (1986), s [2] ANON.: Quality Assurance, Pocket manual, MF-2055, Kansas State University Press, USA, (2003) s [3] ANON.: The Special Question of Animal Feed Safety, [4] ANON.: GMP 20, HACCP Manual Animal feed Sector, [5] ANON.: GMP 13 Quality Control of Feed Materials for animal feed, [6] ANON.: GMP 26, Criteria and Procedures for Placing of Products on the Database Risk Assessments Feed Materials, [7] Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za hranu za životinje (2000): Sl. list SRJ br. 20, [8] Pravilnik o izmenama i dopunama pravlnika o kvalitetu i drugim zahtevima za hranu za životinje (2001): Sl. list SRJ br. 38, 1-6. [9] Pravilnik o maksimalnim koli inama štetnih materija i sastojaka u sto noj hrani, Službeni list SFRJ (1990) br. 2, [10]Directive 178/2002 EC, [11]Doring, A.: New Standards of the EU-Feed Legislation, Kraftfutter/Feed Magazine 2003) 9, str [12]Feil, A.: HACCP in the feed industry, Kraftfutter/Feed Magazine 2003) 6, str [13]Hartog, J: Feed for Food: HACCP in the animal feed industry, Food Control (2003)14, 2, s Biblid: (2005) 9; 5; p UDK: : [14] Kljaji, R., Živkov-Baloš Milica, Petrovi Jelena, Rackov Olga: HACCP sistem I bezbednost hrane za životinje, X Simpozijum Tehnologije sto ne hrane, Vrnja ka banja, (2003), s [15]Levi Jovanka, Sredanovi Slavica: Bezbednost i kvalitet, X Simpozijum Tehnologije sto ne hrane, Vrnja ka banja, (2003), s [16]Levi Jovanka, Sredanovi Slavica, uragi Olivera, LJ. Levi, Tatjana Kuljanin: Radna ta nost procesa proizvodnje hrane za životinje, X Simpozijum Tehnologije sto ne hrane, Vrnja ka banja, (2003), s [17]McEllhiney, R.: Quality Control in Feed Manufacturing, American Soybean Association, Brussels (1995) s [18]Saka, Marijana, Sredanovi, Slavica: Obezbe enje kvaliteta u industriji sto ne hrane, IX Simpozijum tehnologije sto ne hrane, Zlatibor, Zbornok radova, (2001) s [19]Sredanovi Slavica, Levi Jovanka: Odstupanja u procesu proizvodnje sto ne hrane uzroci i posledice, VI Simpozijum Tehnologije sto ne hrane, Budva, (1996), s [20]Sredanovi Slavica, uragi Olivera, Levi Jovanka: Tehnološki aspekti proizvodnje bezbedne hrane za životinje, X Simpozijum Tehnologije sto ne hrane, Vrnja ka banja, (2003), s [21]Van Der. Aar, P.J.: How to Ensure that Feed Leads to Safe Food, Symposium, Safe Feed Safe Food, Utrecht, The Netherlands, (1998), s.1-2. Primljeno: BOJA TESTENINE PASTA COLOR Prihva eno: Originalni nau ni rad Original scientific paper Dr Nada FILIPOVI, Dragana ŠORONJA SIMOVI, dipl. ing, dr Vjera PRIBIŠ Tehnološki Fakultet, Novi Sad, Bul. cara Lazara 1 REZIME U radu je ispitivan uticaj sirovine (krupice durum i vulgare pšenice) i dodataka (jaja i prehrambena bojila) na boju i kvalitet testenine. Primenom objektivnih metoda merenja, odre ena je boja sastojaka za izradu testenine i to: krupice, jajnog melanža i prehrambenih bojila, a zatim boja sveže testenine nakon presovanja i boja usitnjenih uzoraka osušene testenine. Za definisanje boje sirovina i testenine koriš en je CIELAB sistem. Rezultati ispitivanja su pokazali da primena prehrambenih bojila nije tehnološki opravdana, a njihovo prisusutvo se može registrovati na osnovu pove anog udela žutog i zelenog tona kod testenine. Klju ne re i: testenina, jaja, boja, kvalitet. SUMMARY The influence of raw material, eggs as a supplement and coloring substances on pasta quality was investigated. By applying objective color measurement, color of following raw material: farina and semolina, whole egg and different coloring substances, as well as color of raw and dry pasta, was determined. Color of raw material and pasta was determined by CIELAB system. This data point that application of coloring substances is not technologically justified and their presence can be identified by increased value of yellow and green tone in pasta. Key words: pasta, eggs, color, quality. UVOD Testenina je proizvod od krupice ili namenskog brašna koji se može dugo uvati bez promene senzornih svojstava i kvaliteta. Testenina ima malu prehrambenu vrednost, deficitarna je u vitamunima i mikroelementima, a zbog niskog sadržaja esencijalnih aminokoselina (lizina i triptofana) proteini testenine imaju nizak koeficijent efikasnosti [1]. Testeni arski proizvodi najboljeg kvaliteta dobijaju se od krupice durum pšenice (Triticum durum), a u nedostatku duruma koristi se i vulgare krupica (Triticum aestivum spp. vulgare). U testeninu proizvedenu od vulgare krupice esto se dodaju jaja da bi se postigao bolji kvalitet i žuta boja proizvoda. Kada nije PTEP 9(2005) 5 123

2 efikasna kontrola kvaliteta testenine na tržištu i kada su jaja skupa, uobi ajena praksa je da se upotrebljavaju prehrambena bojila, a smanjuje koli ina jaja u odnosu na deklarisani sadržaj [2, 3]. Cilj ovog rada je da se utvrdi uticaj sirovine (krupice duruma i vulgare) i dodataka (jaja i prehrambena bojila) na boju i kvalitet testenine. Primenom objektivnih metoda merenja, odre ena je boja sastojaka za izradu testenine (krupice, jajnog melanža i prehrambenih bojila), boja testenine nakon presovanja i boja usitnjenih uzoraka osušenih testenina. Za definisanje boje sirovina i testenine koriš en je CIELAB sistem [4]. MATERIJAL I METODE RADA Za izradu testenine koriš ena je krupica vulgare i durum pšenice. Sadržaj vlage, sadržaj pepela, kao i sadržaj žutog pigmenta su na nivou propisanih vrednosti [5, 6] za pomenute sirovine. Karakteristike vulgare krupice: sadržaj proteina 9,8% s.m, sadržaj žutog pigmenta 1,9 mg/kg s.m. i amilografski maksimalni viskoznost preko 1000 Aj. Karakteristike durum krupice: sadržaj proteina 12,2% s.m, sadržaj žutog pigmenta 4,5 mg/kg s.m. i amilografski maksimalni viskoznost 400 Aj. U ispitivanjima uticaja dodataka na boju testenine koriš eni su: - jajni melanž pripremljen lupanjem i homogenizacijom svežih jaja, - uljano prehrambeno bojilo koje koriste testeni ari uzorak bez deklaracije proizvo a a, - vešta ko prehrambeno bojilo rastvorljivo u vodi - jaj anožuto prehrambeno bojilo koje predstavlja mešavinu dva bojila: žutog E.102 i crvenog E.124 i - prirodno prehrambeno bojilo rastvorljivo u vodi karotinsko bojilo E.160. Uzorci testenine izra eni su diskontinualnim postupkom na ure aju "La Parmigiana" D-55 [6]. Uslovi rada odabrani su su prema preporukama Medvedeva [3]: sadržaj vlage mrvica 31,5%, koli ina jajnog melanža u uzorcima testenine odgovarala je jednom ili 3 jajeta klase D na kilogram krupice, a koli ina razli itih prehrambenih bojila je bila od 0,03 do 0,2%, (zavisno od preporuke proizvo a a). Dužina obrazovanja mrvica je bila 15 minuta i temperatura vode za zames 45 ºC. Kvalitet testenine je definisan procentom raskuvavanja i senzornim ocenama površine kuvane testenine [6]. Boja krupice, dodataka, testenine nakon presovanja i usitnjene osušene testenine odre ena je na ure aju MOM Color 100 [7], a merila boje su izra unata u CIELAB sistemu boja [4, 7, 8, 9]. Princip odre ivanja boje ure aja MOM Color 100 je aditivno merenje boja (crvena, zelena i plava). Na mernom ure aju o itane se trihromatske vrednosti X, Y i Z (MOM Color D). Vrednost X dobija se o itavanjem vrednosti X1 i X2 (X = X1 + X2), a zatim su izra unati tristimulusni koeficijenti (x i y). Navedena merila boje izra unata su u odnosu na beli etalon ( ). Iz odre enih trihromatskih vrednosti primenom odgovaraju ih formula i dijagrama hromati nosti, izra unata su merila boje u pomenutim sistemima boja (Tabela 1). Tabela 1. Merila boje Table 1. Color characteristics Merilo boje / Color characteristics Trihromatske vrednosti X1, X2, Thrichromatic values CIELAB sistem CIELAB system Legenda: Y i Z a *, b *, L *, E * ab X1, X2, Y i Z trihromatske vrednosti a * - u eš e crvene (+) ili zelene (-)boje b * - u eš e žute (+) ili plave (-) boje L * svetlo a E * ab ukupna razlika boja Legend: X1, X2, Y i Z thrichromatic values a * - share of red (+) or green (-) color b * - share of yellow (+) or blue (-) color L * lightness E * ab total difference of colors REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJA Kvalitet testenine Pod uslovom da su testenine pravilno osušene, osobine kuvane testenine zavise od vrste i kvaliteta osnovne sirovine krupice/namenskog brašna i od primenjenih dodataka, a samo neka svojstva zavise i od oblika proizvoda. Jedan od pokazatelja kvaliteta kuvane testenine je procenat raskuvavanja i što je manje suve materije u vodi od kuvanja i ispiranja proizvod je kvalitetniji [5,6]. Visoke vrednosti procenta raskuvavanja (tabela 2) kod uzoraka testenine od vulgare krupice posledica su niskog sadržaja proteina, a kod testenine od durum krupice pove ane amiloliti ke aktivnosti (maksimalni viskoznost 400 Aj). Pozitivan uticaj dodataka pra en je promenama procenta raskuvavanja testenine. Dodatak jaja uti e na smanjenje procenta raskuvavanja. Što je udeo jaja ve i, pozitivni efekti su bolji jer proteini jajeta u vrš uju strukturu proizvoda [3]. Dodatakom samo prehrambenih bojila došlo je do neo ekivanog porasta pomenutog parametra kvaliteta, s obzirom da se bojila dodaju u koli ini od 0,015 do 0,22% na krupicu/namensko brašno i da nije poznato da imaju negativan efekat na strukturu testa [3]. Tabela 2. kvaliteta testenine Table 2. Data of pasta quality Testenina Pasta durum krupica semolina vulgare krupica farina durum i vulgare krupica (45:55) semolina and farina (45:55) sa 3 jaja/kg krupice 3 eggs / kg farina sa 1 jajetom/kg 1 egg / kg farina sa 1 jajeetom/kg i uljanim prehrambenim bojilom 1 egg /kg and oil colorant sa 1 jajaetom/kg i jaj anožutim prehrambenim bojilom 1 egg / kg and egg food colorant sa uljanim prehrambenim bojilom with oil colorant sa karotinskim prehrambenim bojilom / with carotin Procenat raskuvavanja R [% sm] Residue in cooking water R[% dm] Lepljivost površine* Stickyness* 7,9 7 8,6 2 8,6 2 7,0 7 8,0 3 6,8 3 11,2 2 11,2 2 9, PTEP 9(2005) 5

*Najmanja lepljivost ocena 10, veoma lepljiva površina ocena 1 *The least stickyness mark 10, extremly sticky mark 1 Lepljivost površine kuvane testenine uvek je pove ana kada se kao sirovina koristi

3 *Najmanja lepljivost ocena 10, veoma lepljiva površina ocena 1 *The least stickyness mark 10, extremly sticky mark 1 Lepljivost površine kuvane testenine uvek je pove ana kada se kao sirovina koristi sirovina manjih estica. Durum testenina, bez obzira na mali sadržaj proteina, pove anu amiloliti ku aktivnost i ve i udeo sitnih estica ima manje lepljivu površinu u pore enju sa testeninom od vulgare krupice. Pozitivan uticaj dodatka jaja izražen je i kod lepljivosti testenine, a prehrambena bojila nemaju zna ajniji uticaj na pomenuti parametar. Boja sastojaka za izradu testenine U tabeli 3 prikazana su objektivna merila boje krupice, jajnog melanža i prehrambenih bojila koriš enih za izradu testenine. Upore ivanjem boja koriš enih krupica zapaža se da je kod durum krupice izražen žuti ton (b * = 28,9), dok je crveni ton izražen i kod durum i kod i vulgare krupice. Tabela 3. boje sastojaka za izradu testenine Table 3. Color characteristics of pasta ingredients Charasteristics Krupica Semolina Jajni melanž Whole egg Prehrambena bojila Food colorants Uljano Jaj.žuto Karotin durumvulgare I II oilly Egg yell. Carotin Trihromatske vrednoti/ thrichromatic values X1 57,75 54,46 24,13 24,70 22,66 23,86 21,51 X2 10,40 11,04 1,90 1,67 25,75 28,43 25,55 Y 68,87 65,96 25,52 25,91 25,75 28,43 25,55 Z 47,63 63,33 9,66 7,85 25,95 2,52 18,02 CIELAB sistem/ CIELAB system a * 1,32 1,81 4,18 3,96-9,17-15,02-0,57 b * 28,9 11,66 40,07 46,51 6,59 76,05 20,07 L * 86,43 87,97 57,57 57,95 57,79 60,27 57,60 E * ab 28,92 13,53 52,75 57,48 35,82 82,99 39,70 U boji jajnog melanža izražen je žuti ton, a i on zavisi od karakteristika hrane kojom su koke nosilje hranjene (b * je od 40 do 46,5) [10]. Kod prehrambenih bojila žuti ton je najizraženiji kod kod jaj anožutog prehrambenog bojila (b * = 76,05), a najmanje izražen kod uljanog prehrambenog bojila (b * = 6,59). Kod svih prehrambenih bojila prisutan je i zeleni ton: jaja anožuto prehrambeno bojilo a * = - 15,02, uljano prehrambeno bojilo a * = - 9,17 i karotinsko prehrambeno bojilo a * = - 0,57. Boja testenine nakon presovanja (sveže testenine) Najve e u eš e žute boje zabeleženo je kod durum testenine (b * = 20,48), nešto manje kod vulgare testenine (b * = 17,7), a najmanje kod testenine od mešavine durum i vulgare krupice (45 : 55) (b * = 14,25), tabela 4. Kod testenine sa dodacima udeo žutog tona se pove ava dodatkom prehrambenih bojila, rastu vrednosti parametra b * od 20,48 za testeninu od durum krupice do 29,4 za testeninu sa dodatkom jaja i jaja anožutim perehrambenim bojilom. Uzorak testenine sa jajima (3 jaja/kg) ima manji udeo žutog tona, b * = 15,08. Boja testenine nakon presovanja sa dodatkom razli itih prehrambenih bojila zavisi od vrste bojila: najja e žuto obojenje daje testenine sa jaja anožutim bojilom (b * = 28,36), a najniže vrednosti parametra b * ima testenina sa uljanim bojilom (sl. 1). Kod testenine sa karotinskim bojilom izostaju elementi hromati nosti, a merila boje ukazuju da je pomenuti uzorak po boji sli an "belom" objektu, po trihromatskim koeficijentima poklapa se sa "belom ta kom". Tabela 4. Uticaj dodataka na boju testenine nakon presovanja Table 4.The influence of ingredients on pasta color after extrusion Characteristic ista krupica Semolina Jaja Eggs Jaja i bojilo Egg and colorants Bojila Colorrants Trihromatske vrednoti/thrichromatic values X1 37,94 46,2444,67 39,59 44,9142,83 46,01 47,09 43,67 X2 6,91 9,77 8,59 7,12 7,04 5,52 7,34 6,08 7,40 Y 45,79 56,9254,10 48,15 52,9550,51 54,36 54,72 52,12 Z 35,29 47,8848,60 42,02 38,2332,09 41,67 36,54 64,37 CIELAB sistem/ CIELAB system a * -0,15 0,46 0,52-1,41 0,05-2,25 0,1-1,25-0,11 b * 20,48 17,7714,25 15,08 24,52 29,4 21,94 28,36-2,36 L * 73,40 80,1378,52 74,91 77,8476,16 78,67 78,87 77,35 E * ab 27,35 21,0119,38 22,52 27,8732,91 25,26 30,72 15,26 Legenda: 1 - testenina od durum krupice, 2 - testenina od vulgare krupice, 3- testenina od durum i vulgare krupice (45:55), 4 - sa 3 jajeta/kg, 5 - testenina sa 1 jajetom/kg i uljanim bojilom, 6 - testenina sa 1 jajetom /kg i jaja anožutim bojilom, 7 - testenina sa uljanim bojilom, 8 - testenina sa jaja anožutim bojilom, 9 - testenina sa karotinskim bojilom. Legend: 1 - durum pasta, 2 - vulgare pasta, 3 - pasta from durum and vulgere semolina (45:55), 4 - pasta with 3 - eggs/kg, 5 - pasta with 1 egg/kg and oil colorant, 6 - pasta with 1 egg/kg and egg yellow colorant, 7- pasta with oil colorant, 8 - pasta with egg yellow colorant, 9 - pasta with carotin. [ b*] jaja jaj anožuto bojilo Sl. 1. U eš e žute i plave boje u boji uzoraka testenine sa jajima i razli itim prehrambenim bojilima Fig. 1. Share of yellow in pasta with eggs and different colorants Boja usitnjenih uzoraka testenina PTEP 9(2005) 5 125

Usitnjenih uzorci osušenih testenina od vulgare krupice i mešavine durum i vulgare krupice senzorno su ocenjeni kao beli, a uzorak testenine od durum krupice kao bledožut.

4 Usitnjenih uzorci osušenih testenina od vulgare krupice i mešavine durum i vulgare krupice senzorno su ocenjeni kao beli, a uzorak testenine od durum krupice kao bledožut. Ova konstatacija u saglasnosti je sa parametrom u eš a žute boje u boji uzorka, durum testenina ima maksimalnu vrednost parametra b * 15,87. Kod uzoraka testenine sa jajima, kombinovanim dodatkom jaja i prehrambenih bojila ili dodatkom razli itih bojila rezultati senzorne ocene (sl. 2) i objektivna merila boje nisu u saglasnosti. Senzorno je boja uzoraka sa jajima ili sa kombinacijom jaja i prehrambenog bojila ocenjena kao bledožuta, dok je udeo žute boje izražen parametrom b *, manji od 20 samo kod uzorka sa jajima. Sl. 2. Boja usitnjenih uzoraka testenine (1 - testenina od durum krupice, 2 - testenina od vulgare krupice, 3- testenina od durum i vulgare krupice (45:55), 4 - sa 3 jajeta/kg, 5 - testenina sa 1 jajetom/kg i uljanim bojilom, 6 - testenina sa 1 jajetom /kg i jaja anožutim bojilom, 7 - testenina sa uljanim bojilom, 8 - testenina sa jaja anožutim bojilom, 9 - testenina sa karotinskim bojilom) Fig. 2. Color of pulverised pasta (1 - durum pasta, 2 - vulgare pasta, 3 - pasta from durum and vulgere semolina (45:55), 4 - pasta with 3 - eggs/kg, 5 - pasta with 1 egg/kg and oil colorant, 6 - pasta with 1 egg/kg and egg yellow colorant, 7- pasta with oil colorant, 8 - pasta with egg yellow colorant, 9 - pasta with carotin) Uzorci usitnjene testenine sa prehrambenim bojilima senzorski su ocenjeni kao bledožuti, a uzorak sa ja anožutim prehrambenim bojilom kao izrazito žut, što je u potpunoj saglasnosti sa sa u eš em žute boje u ovim uzorcima. Vrednost parametra b * ima maksimalnu vrednost 31,70 upravo kod uzoka usitnjene testenine sa dodatkom jaj anožutog prehrambenog bojila. Tabela 5. Boja usitnjenih uzoraka testenine Table 5. Color of pulverised pasta Characteristics Krupica* Semolina* Jaja i bojilo* Jaje* Egg and Egg* colorant* Bojila* Colorants* Trihromatske vrednosti / thrichromatic values X1 53,59 49,0655,06 47,12 51,54 58,03 49,74 51,54 57,11 X2 10,33 10,6911,37 9,48 9,43 8,97 9,53 6,65 10,78 Y 65,23 60,4367,63 57,90 62,38 68,67 60,68 60,30 68,94 Z 57,82 56,7563,94 56,55 50,45 51,55 55,19 38,22 60,88 a * -0,11 1,25 0,23-0,44-0,47-0,75-0,56-2,47 0,61 b * 15,87 12,4812,60 10,27 20,31 24,78 14,16 31,70 16,36 L * 84,60 82,0785,82 80,68 83,11 86,34 82,20 82,0 86,47 E * ab 17,04 15,7913,62 15,05 21,65 24,80 16,82 32,67 16,81 * Oznake uzoraka kao na sl. 1 * Legend the same as in fig. 1 ZAKLJU CI Na bazi dobijenih rezultata mogu se doneti slede i zaklju ci: - Mešanjem durum i vulgare krupice poboljšava se kvalitet i boja gotovog proizvoda, što je zna ajno za zemlje koje proizvode durum u veoma malim koli inama. - U proizvodnji testenine, tehnološki je opravdan dodatak svežih jaja (3 jaja/kg), jer se jajima sa jedne strane koriguje deficit gradivnih proteina, a boja testenine od vulgare krupice sli na je boji testenine od durum krupice. - Primena prehrambenih bojila za korigovanje boje prehrambenih proizvoda opravdana je samo ako je jasno deklarisano koje prehrambeno bojilo je primenjeno uz obaveznu oznaku E i broj. - Izrazito žuta boja testenine dobija se kombinovanjem dodatka jaja i prehrambenih bojila. Kod uzorka testenine sa 1 jajetom i jaj anožutim bojilom u eš e žute boje iznosi b * = 24,78, što prevazilazi vrednosti pomenutog merila boje kod testenine od durum krupice. - Najve i pozitivan uticaj na boju testenine nakon presovanja, postiže se dodatkom jaj anožutog bojila (b * = 28,36), a najslabiji dodatkom karotinskog prehrambenog bojila (b * = - 2,36). - Senzorna ocena boje svih usitnjenih uzoraka testenine uglavnom je u saglasnosti sa objektivnim merilima boje (najbolje slaganje sa parametrom b * ). NAPOMENA: Istrživanja su finansirana od strane ministarstva za nauku, tehnologiju i razvoj SAP Vojvodine. (Projekat br / ). LITERATURA [1] Filipovi N., Kalu erski G., Filipovi J.: Prehrambena vrednost proteina testenine, 26 (1999) 3, s. [2] Cubbada R.: Evolution of Durum Wheat, Semolina and Pasta in Europe, Chapt 11 in Durum Chemistry and Technology, ED. by G. Fabriani and C. Lintas, (1988), AACC, st Paul Minn. USA, p.13 [3] Medvedev G.M: Tehnologija Makaronogo Proizvodstva, (1998), "Kolos", Moskva [4] Lukacs Gy.: The CIELAB in Ind. Routine, (1998), "Kolos ", Moskva. [5] Pravilnik o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda, testenina i brzo smrznutih tetsa, Sl. List SRJ 52/95. [6] Kalu erski G., Filipovi N.: Metode ispitivanja kvaliteta žita, brašna i gotovih proizvoda, (1998), Tehnološki fakultet, Zavod za tehnologiju žita i brašna, Novi Sad. [7] MOM Color D, Fabmessgerat nach demm Dreibere Fahren mit Digital Anceiger, MOM Ungarische Optische Werke, Budapest. [8] Pribiš V.: Mogu nost odre ivanja i definisanja boje, Specijalisti ki rad, (1980),Tehnološki fakultet, Novi Sad. 126 PTEP 9(2005) 5

5 [9] Pribiš V., Filipovi N., Kalu erski G., Šari M., Paljan V.: Primena instrumentalnih metoda za objektivnu ocenu vizuelnih i kinesteti kih svojstava proizvoda na bazi žita, Žito-hleb, 24 (1997) 1, [10]Supi B., Miloševi N., obi T.: Živinarstvo Poljoprivredni fakultet, Novom Sadu, (2000). Primljeno: Prihva eno: PTEP 9(2005) 5 127

APPLICATION OF SUGAR BEET MOLASSES IN THE PRODUCTION OF TEA BISCUITS

APPLICATION OF SUGAR BEET MOLASSES IN THE PRODUCTION OF TEA BISCUITS Olivera D. Šimurina 1*, Bojana V. Filipč ev 1, Ljubinko B. Lević 2, Vjera D. Pribiš 2 UDC 664.121 : 631.42 : 631. 811 2009 1 Institute