PRIMJERI ZADATAKA PISA TESTIRANJA- PRIRODNE NAUKE

Transcription

1 Document: Released PISAItems_ScienceMNE.doc PRIMJERI ZADATAKA PISA TESTIRANJA- PRIRODNE NAUKE Decembar Konzorcijum projekta: Australijski savjet za istraživanja u obrazovanju (ACER) Holandski nacionalni institut za evaluacije u obrazovanju (CITO) Nacionalni institut za istraživanje obrazovne politike (NIER, Japan) Westat

2 Izdavač: Ispitni centar Urednik: Dr Željko Jaćimović Priredila: Divna Paljević Šturm Prevodioci: Uroš Zeković, Vesna Radunović, Dragan Bogojević Lektura: Dragana Nenadović Tehnička priprema: Svetlana Miličković Štampa: Ispitni centar Tiraž: 200 primjeraka Originally published by the OECD in English under the title: PISA Released Items Science, December 2006 The quality of the translatation and its coherence with the original text is the responsibility of Examination Centre, Montenegro.

3 Sadržaj S126: Biodiverzitet....5 S127: Autobusi... 8 S128: Kloniranje S129: Svjetlost dana S195: Zemelvajsov dnevnik S210: Klimatske promjene S212: Muve S251: Klonirana telad S253: Ozon S307: Kukuruz S409: Pogodna za piće S414: Propadanje zuba S420: Uzavreli posao S423: Mišje boginje S433: Ponašanje koljuške S439: Pušenje S441: Svjetlost zvijezda S448: Ultrazvuk S470: Sjaj za usne S472: Evolucija S505: Tijesto za hljeb S507: Tranzit Venere S515: Rizik po zdravlje? S516: Katalitički konvertor S526: Operacija pod anestezijom S529: Energija vjetra Izvorne publikacije objavljenih zadataka...96 Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 3

4

5 S126: Biodiverzitet Biodiverzitet: Tekst 1 Pročitaj sljedeći novinski članak i odgovori na pitanja koja slijede. BIODIVERZITET JE KLJUČ ZA UPRAVLJANJE ŽIVOTNOM SREDINOM 5 10 Ekosistem koji se odlikuje izraženim biodiverzitetom (tj. raznoliko mnoštvo živih bića) ima mnogo veće izglede da se prilagodi promjenama u životnoj sredini koje prouzrokuje čovjek nego onaj sa manje izraženim. Pogledaj dva lanca ishrane prikazana na dijagramu. Strelice pokazuju u smjeru od organizma koji biva pojeden prema onom koji ga jede. Ovi lanci ishrane su krajnje pojednostavljeni u poređenju sa lancima ishrane u pravim ekosistemima, ali ipak ilustruju ključnu razliku između ekosistema koji su manje ili više raznovrsni. Lanac ishrane B predstavlja situaciju sa smanjenim biodiverzitetom, u kojem na pojedinim nivoima pravac ishrane obuhvata samo jednu vrstu organizma. Lanac ishrane A predstavlja raznovrsniji ekosistem koji, kao rezultat toga, ima mnogo više alternativnih pravaca ishrane. Generalno, gubitak biodiverziteta treba posmatrati sa ozbiljnošću, ne samo zbog toga što nestali organizmi predstavljaju veliki gubitak i iz etničkih i iz utilitarističkih (korisna dobit) razloga već i zbog toga što su preostali organizmi izloženiji izumiranju u budućnosti. Izvor: Prilagođeno iz teksta Stiva Malkolma: Biodiverzitet je ključ za upravljanje životnom sredinom, The Age, 16. avgust Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 5

6 Pitanje 3: BIODIVERZITET S126Q03 U redovima 10 i 11 navodi se da Lanac ishrane A predstavlja raznovrsniji ekosistem koji, kao rezultat toga, ima mnogo više alternativnih pravaca ishrane. Pogledaj LANAC ISHRANE A. Samo dvije životinje u ovom lancu ishrane imaju tri direktna (neposredna) izvora hrane. Koje su to dvije životinje? A Domaća mačka i parazitska osa. B Domaća mačka i svračak. C Parazitska osa i cvrčak. D Parazitska osa i pauk. E Domaća mačka i medovnica. BODOVANJE: BIODIVERZITET 3 SVRHA PITANJA: Proces: pokazivanje znanja i razumijevanja Tema: ekosistemi Oblast: prirodne nauke u životu i zdravlju Kod 1: A. Domaća mačka i parazitska osa. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Pitanje 4: BIODIVERZITET Lanci ishrane A i B su na različitim lokacijama. Zamisli da cvrčak izumre na obje lokacije. Koja od sljedećih tvrdnji je najbolje predviđanje i objašnjenje za efekte koje bi to imalo na lance ishrane? A Efekat bi bio veći u lancu ishrane A jer parazitska osa ima samo jedan izvor hrane u lancu A. B Efekat bi bio veći u lancu ishrane A jer parazitska osa ima nekoliko izvora hrane u lancu A. C Efekat bi bio veći u lancu ishrane B jer parazitska osa ima samo jedan izvor hrane u lancu B. D Efekat bi bio veći u lancu ishrane B jer parazitska osa ima nekoliko izvora hrane u lancu B. S126Q04 BODOVANJE: BIODIVERZITET 4 SVRHA PITANJA: Proces: donošenje/evaluacija zaključaka Tema: biodiverzitet Oblast: prirodne nauke u životu i zdravlju Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 6

7 Kod 1: C. Efekat bi bio veći u lancu ishrane B jer parazitska osa ima samo jedan izvor hrane u lancu B. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 7

8 S127: Autobusi Pitanje 1: AUTOBUSI S127Q01 Autobus se kreće duž pravolinijske dionice puta. Vozač autobusa po imenu Rej na tabli sa instrumentima drži čašu vode: Iznenada, Rej mora snažno da nagazi kočnicu. Šta će se, najvjerovatnije, desiti sa vodom u čaši? A Voda će ostati u horizontalnom položaju. B Voda će se preliti preko strane 1. C Voda će se preliti preko strane 2. D Voda će se preliti, ali se ne može reći da li će se preliti preko strane 1 ili strane 2. BODOVANJE: AUTOBUSI 1 SVRHA PITANJA: Proces: pokazivanje znanja i razumijevanja Tema: sile i kretanje Oblast: prirodne nauke u tehnologijama Kod 1: C. Voda će se preliti preko strane 2. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 8

9 Pitanje 4: AUTOBUSI S127Q Rejov autobus, kao i većinu autobusa, pokreće dizel motor. Ovi autobusi doprinose zagađenju životne sredine. Neki gradovi imaju trolejbuse: njih pokreće elektromotor. Napon potreban za takve eletromotore obezbjeđuje se nadzemnim vodovima (kao kod električnih vozova). Električna energija se dobija iz elektrane koja koristi fosilna goriva. Zagovornici korišćenja trolejbusa u gradu kažu da ovi autobusi ne doprinose zagađenju životne sredine. Jesu li ovi zagovornici u pravu? Obrazloži svoj odgovor BODOVANJE: AUTOBUSI 4 SVRHA PITANJA: Proces: pokazivanje znanja i razumijevanja Tema: transformacije energije Oblast: prirodne nauke o Zemlji i životnoj sredini Kod 1: Daje odgovor u kojem se navodi da elektrana takođe doprinosi zagađenju životne sredine. Ne, zato što elektrana takođe izaziva zagađenje životne sredine. Da, ali to je tačno samo za sâm grad; elektrana, međutim, izaziva zagađenje životne sredine. Kod 0: Kod 8: Kod 9: Ne ili da, bez tačnog objašnjenja. Promašen odgovor. Bez odgovora. Primjeri odgovora Kod 1: Da i ne. Trolejbusi ne zagađuju grad što je dobro, ali elektrana zagađuje i to uopšte nije dobro. Trolejbusi zaista doprinose zagađenju životne sredine upotrebom fosilnih goriva, ali ne nanose toliko štete kao obični autobusi sa svim svojim gasovima. [Napomena: ovaj odgovor se može priznati.] Kod 0: Ne ispuštaju ništa pa nema štetnog dima da odlazi u vazduh, što može da ošteti ozonski omotač, a dobijanje energije iz fosilnih goriva takođe je bolje za životnu sredinu. Da, jesu. Zato što električna energija nije štetna za životnu sredinu, već samo trošimo gas naše planete Zemlje. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 9

10 S128: Kloniranje Pročitaj novinski članak i odgovori na pitanja koja slijede. Aparat za kopiranje živih bića? 5 10 Da su se održali izbori za životinju godine, Doli bi bez sumnje pobijedila! Doli je škotska ovca koju vidite na fotografiji. Ali Doli nije obična ovca. Ona je klon druge ovce. Klon znači: kopija. Kloniranje znači: kopiranje od jednog originalnog primjerka. Naučnici su uspjeli da stvore ovcu (Doli) koja je identična ovci koja je poslužila kao originalan primjerak. Aparat za kopiranje ovaca osmislio je škotski naučnik Ijan Vilmut. Uzeo je jedan veoma mali dio sa vimena odrasle ovce (ovca br. 1) Iz tog djelića uklonio je jezgro, zatim je jezgro prebacio u jajnu ćeliju druge ovce (ovca br. 2). Prije toga je iz te jajne ćelije uklonio sav materijal koji bi odredio karakteristike ovce br. 2 u jagnjetu koje će se razviti iz jajne ćelije. Ijan Vilmut ubacio je izmijenjenu jajnu ćeliju ovce br. 2 u još jednu ovcu (ovca br. 3). Ovca br. 3 je ostala bremenita i ojagnjila je: Doli. Pojedini naučnici smatraju da će za nekoliko godina biti moguće klonirati i ljude. Ali mnoge države su već odlučile da zakonom zabrane kloniranje ljudi. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 10

11 Pitanje 1: KLONIRANJE S128Q01 Sa kojom ovcom je Doli identična? A Sa ovcom br. 1. B Sa ovcom br. 2. C Sa ovcom br. 3. D Sa Dolinim ocem. BODOVANJE: KLONIRANJE 1 Kod 1: A. Sa ovcom br. 1. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Pitanje 2: KLONIRANJE S128Q02 U 13. redu, dio vimena koji je upotrijebljen opisuje se kao veoma mali dio. Iz teksta članka možeš shvatiti šta se misli pod veoma malim dijelom. Taj veoma mali dio je A ćelija. B gen. C jezgro ćelije. D hromozom. BODOVANJE: KLONIRANJE 2 Kod 1: A. ćelija. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 11

12 Pitanje 3: KLONIRANJE S128Q03 U posljednjoj rečenici članka navodi se da su mnoge države već odlučile da zakonom zabrane kloniranje ljudi. Dva moguća razloga za ovu odluku data su niže. Jesu li ovi razlozi naučni razlozi? Zaokruži Da ili Ne za svaku tvrdnju pojedinačno. Razlog: Klonirani ljudi bi mogli biti osjetljiviji na određene bolesti nego normalni ljudi. Ljudi ne treba da preuzimaju ulogu tvorca. Naučan? Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: KLONIRANJE 3 Kod 1: Da, Ne, tim redosljedom. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 12

13 S129: Dnevna svjetlost Pročitaj sljedeće informacije i odgovori na pitanja koja slijede. DNEVNA SVJETLOST 22. JUNA GODINE Danas, dok Sjeverna hemisfera slavi svoj najduži dan, Australijanci će iskusiti svoj najkraći. U Melburnu*, Australija, sunce će izaći u 7.36 ujutru, a zaći u 5.08 poslije podne i obezbijediti devet sati i 32 minuta dnevne svjetlosti. Uporedite današnji dan sa najdužim danom u Južnoj hemisferi, koji se očekuje 22. decembra, kada će sunce izaći u 5.55 ujutro, a zaći u 8.42 uveče i obezbijediti 14 sati i 47 minuta dnevne svjetlosti. Predsjednik Astronomskog društva gdin Peei Vlahos rekao je da je postojanje promjenljivih godišnjih doba na Sjevernoj i Južnoj hemisferi povezano sa nagibom Zemlje od 23 stepena. *Melburn je grad u Australiji na geografskoj širini od oko 38 stepeni južno od ekvatora. Pitanje 1: DNEVNA SVJETLOST S129Q01 Koja izjava objašnjava zašto se dnevna svjetlost i mrak javljaju na Zemlji? A Zemlja se okreće oko svoje ose. B Sunce se okreće oko svoje ose. C Zemljina osa je nakrivljena. D Zemlja se okreće oko Sunca. BODOVANJE: DNEVNA SVJETLOST 1 Kod 1: A. Zemlja se okreće oko svoje ose. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori.. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 13

14 Pitanje 2: DNEVNA SVJETLOST S129Q Na slici je prikazano kako zraci Sunčeve svjetlosti obasjavaju Zemlju. Svjetlost sa Sunca Pretpostavi da je u Melburnu najkraći dan. Slika: zraci Sunčeve svjetlosti Pokaži Zemljinu osu, Sjevernu hemisferu, Južnu hemisferu i ekvator na slici. Označi sve djelove svog odgovora. BODOVANJE: DNEVNA SVJETLOST 2 Napomena: važni elementi prilikom ocjenjivanja ovog pitanja su: 1. Za bodove Zemljina osa je nacrtana nakrivljena prema Suncu unutar opsega od 10 do 45 od vertikale: pogledati sljedeći dijagram: BODOVI ZA OSU Izvan opsega od 10 do 45 od vertikale: bez bodova. 2. Prisustvo ili odsustvo jasno označene Sjeverne i Južne hemisfere ili ako je označena samo jedna hemisfera, a druga se podrazumijeva. 3. Za bodove ekvator je nacrtan sa nagibom prema Suncu u opsegu od 10 do 45 iznad horizontale: pogledati sljedeći dijagram: _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 14

15 Ekvator može biti nacrtan kao eliptična ili prava linija. BODOVI ZA EKVATOR Izvan opsega od 10 do 45 od horizontale: bez bodova. Kod 21: Dijagram sa ekvatorom nakrivljenim prema Suncu pod uglom između 10 i 45 i Zemljina osa nakrivljena prema Suncu unutar opsega od 10 do 45 od vertikale i Sjeverna i Južna hemisfera tačno označene (ili samo jedna označena, a druga se podrazumijeva). Djelimičan broj bodova Kod 11: Ugao nagiba ose između 10 i 45, Sjeverna i/ili Južna hemisfera tačno označena/e (ili samo jedna označena, a druga se podrazumijeva), ali ugao nagiba ekvatora nije između 10 i 45 ; ili ekvator nedostaje. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 15

16 Kod 12: Ugao nagiba ekvatora između 10 i 45, Sjeverna i/ili Južna hemisfera tačno označena/e (ili samo jedna označena, a druga se podrazumijeva), ali ugao nagiba ose nije između 10 i 45 ; ili osa nedostaje. Kod 13: Ugao nagiba ekvatora između 10 i 45 i ugao nagiba ose između 10 i 45, ali Sjeverna i Južna hmisfera nijesu tačno označene (ili samo je jedna označena, a druga se podrazumijieva ili obje nedostaju). Kod 01: Sjeverna i/ili Južna hemisfera su tačno označene (ili samo jedna, a druga se podrazumijeva) jedini je tačan element. Kod 02: Ugao nagiba ekvatora između 10 i 45 je jedini tačan element. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 16

17 Kod 03: Ugao nagiba ose ozmeđu 10 i 45 je jedini tačan element. Kod 04: Nijedan element nije tačan ili drugi odgovori. Kod 99: Bez odgovora. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 17

18 S195: Zemelvajsov dnevnik Zemelvajsov dnevnik: Tekst 1 Jul Sljedeće sedmice preuzeću mjesto Her doktora na Prvom odjeljenju porodilišta Opšte bolnice u Beču. Zaprepastio sam se kad sam čuo za procenat pacijenata koji umiru u na toj klinici. Ovog mjeseca najmanje 36 od 208 majki umrlo je tamo, sve od porodiljske groznice. Rađanje djeteta jednako je opasno kao i najteža upala pluća. Ovi redovi iz dnevnika Ignjaca Zemelvajsa ( ) ilustruju razarajuće efekte porodiljske groznice, zarazne bolesti koja je ubila mnoge žene poslije porođaja. Zemelvajs je sakupio podatke o broju smrtnih slučajeva od porodiljske groznice i na prvom i na drugom odjeljenju (vidi dijagram). Dijagram Ljekari, među njima i Zemelvajs, bili su potpuno zbunjeni u pogledu uzroka porodiljske groznice. Ponovo Zemelvajsov dnevnik: Decembar Zašto toliko mnogo žena umire od ove groznice poslije porođaja koji prođu bez ikakvih problema? Vjekovima nam nauka govori da je u pitanju nevidljiva epidemija koja ubija majke. Uzroci mogu biti promjene u vazduhu ili neki vanzemaljski uticaj ili pokretanje same zemlje, zemljotres. Danas ne bi veliki broj ljudi smatrao da su vanzemaljski uticaj ili zemljotres mogući uzroci groznice. Ali u doba kada je Zemelvajs živio, mnogi ljudi, čak i naučnici, jesu! Sada znamo da je to povezano sa higijenskim uslovima. Zemelvajs je znao da je malo vjerovatno da groznicu prouzrokuju vanzemaljski uticaj ili zemljotres. Ukazao je na podatke koje je sakupio (vidi dijagram) i koristio to da pokuša da ubijedi svoje kolege. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 18

19 Pitanje 2: ZEMELVAJSOV DNEVNIK S195Q Pretpostavi da si ti Zemelvajs. Navedi rezlog (na osnovu podataka koje je Zemelvajs prikupio) zašto je nemoguće da je zemljotres uzročnik groznice BODOVANJE: ZEMELVAJSOV DNEVNIK 2 SVRHA PITANJA: Proces: donošenje/evaluacija zaključaka Tema: ljudska biologija Oblast: prirodne nauke u životu i zdravlju Kod 21: Ukazuje na razliku između broja smrtnih slučajeva (na 100 porođaja) na oba odjeljenja. Zbog činjenice da je na prvom odjeljenju stopa smrtnosti žena bila visoka u odnosu na žene iz drugog odjeljenja, očigledno da to nije imalo nikakve veze sa zemljotresima. Na odjeljenju br. 2 nije umrlo toliko mnogo ljudi pa se nije mogao desiti zemljotres a da ne prouzrokuje jednak broj smrtnih slučajeva na oba odjeljenja. Pošto na drugom odjeljenju nije toliko visoka, možda je nešto povezano sa odjeljenjem br. 1. Nije moguće da zemljotresi prouzrokuju groznicu jer se stope smrtnih slučajeva toliko razlikuju između dva odjeljenja. Djelimičan broj bodova Kod 11: Ukazuje na činjenicu da se zemljotresi ne dešavaju često. Bilo bi nemoguće da su je prouzrokovali zemljotresi jer se zemljotresi ne dešavaju stalno. Kod 12: Ukazuje na činjenice da zemljotresi pogađaju i ljude van odjeljenja. Kada bi bio zemljotres, i žene van bolnice bi isto tako dobile porođajnu groznicu. Kada bi zemljotres bio uzrok, cijeli svijet bi dobio porođajnu groznicu svaki put kad se desi neki zemljotres (a ne samo odjeljenja 1 i 2). Kod 13: Ukazuje na misao da kada se desi zemljotres, muškarci ne dobijaju porođajnu groznicu. Kada bi čovjek bio u bolnici i desi se zemljotres, on ne bi dobio porođajnu groznicu pa zemljotresi ne mogu biti uzrok. Jer je dobijaju djevojke, a ne muškarci. Kod 01: Navodi (samo) da zemljotresi ne mogu prouzrokovati groznicu. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 19

20 Zemljotres ne može da utiče na osobu ili da učini da se ona od njega razboli. Malo treskanja ne može biti opasno. Kod 02: Navodi (samo) da mora postojati drugi uzrok groznice (pogrešan ili tačan). Zemljotresi na ispuštaju otrovne gasove. Njih izazivaju Zemljine ploče koje se zabijaju i sijeku jedna drugu. Jer nema veze jedno sa drugim i u pitanju je samo sujevjerje. Zemljotres nema nikakvog uticaja na trudnoću. Razlog je što ljekari nijesu bili dovoljno specijalizovani. Kod 03: Odgovori koji su kombinacija kodova 01 i 02. Porođajnu groznicu ne izazivaju zemljotresi pošto mnoge žene umiru poslije porođaja koji prođu bez problema. Nauka nam je rekla da majke ubija nevidljiva epidemija. Smrt izazivaju bakterije i zemljotresi ne mogu na njih uticati. Kod 04: Drugi odgovori. Mislim da je to bio veliki zemljotres koji je jako zatresao broj umrlih smanjio se na odjeljenju br. 1, a ne toliko na odjeljenju 2. Jer nije bilo nijednog zemljotresa u blizini odjeljenja, a ipak su je dobile. [Napomena: pretpostavka da u to vrijeme nije bilo zemljotresa nije tačna.] Kod 99: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 20

21 Zemelvajsov dnevnik: Tekst 2 Obdukcija je bila dio istraživanja u bolnici. Tijelo pokojne osobe bi bilo otvoreno rezom da bi se utvrdio uzrok smrti. Zemelvajs je zabilježio da su studenti koji su radili na Prvom odjeljenju obično učestvovali u obdukciji žena koje bi umrle prethodnog dana, prije nego što bi pregledali žene koje samo što su se porodile. Nijesu mnogo obraćali pažnju na to da se očiste i operu poslije obdukcije. Neki su se čak i ponosili što ste po njihovom neprijatnom mirisu mogli pogoditi da su prije toga radili u mrtvačnici, jer je to govorilo koliko su bili marljivi! Jedan od Zemelvajsovih prijatelja je umro pošto se posjekao tokom jedne takve obdukcije. Obdukcija njegovog tijela pokazala je da je imao iste simptome kao i majke koje su umirale od porođajne groznice. To je dalo Zemelvajsu novu ideju. Pitanje 4: ZEMELVAJSOV DNEVNIK S195Q04 Zemelvajsova nova ideja bila je povezana sa visokim procentom žena koje su umirale u porodilištu i ponašanjem studenata. Koja je to ideja bila? A Zahtjev da se studenti očiste i operu poslije obdukcije treba da dovede do smanjenja porođajne groznice. B Studenti ne treba da učestvuju u obdukciji jer mogu da se posijeku. C Studenti su neprijatno mirisali jer se nijesu prali i čistili poslije obdukcije. D Studenti žele da pokažu da su marljivi pa su nepažljivi kada pregledaju žene. BODOVANJE: ZEMELVAJSOV DNEVNIK 4 SVRHA PITANJA: Proces: prepoznavanje pitanja Tema: ljudska biologija Oblast: prirodne nauke u životu i zdravlju Kod 1: A. Zahtjev da se studenti očiste i operu poslije obdukcije treba da dovede do smanjenja porođajne groznice. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 21

22 Pitanje 5: ZEMELVAJSOV DNEVNIK S195Q Zemelvajs je uspio u svojim pokušajima da smanji broj smrtnih slučajeva od porođajne groznice. Ali porođajna groznica je i do danas ostala bolest koju je teško eliminisati. Groznice koje se teško liječe i dalje su problem u bolnicama. Za kontrolu ovog problema služe mnoge rutinske mjere. U te mjere spada pranje čaršava na visokim temperaturama. Objasni zašto visoka temperatura (prilikom pranja čaršava) pomaže u smanjenju rizika da pacijenti dobiju groznicu BODOVANJE: ZEMELVAJSOV DNEVNIK 5 SVRHA PITANJA: Proces: pokazivanje znanja i razumijevanja Tema: ljudska biologija Oblast: prirodne nauke u životu i zdravlju Kod 11: Ukazuje na uništavanje bakterija. Zato što će zbog vreline mnoge bakterije uginuti. Bakterije neće izdržati visoku temperaturu. Bakterije će izgorjeti zbog visoke temperature. Bakterije će biti ispečene. [Napomena: iako izgorjeti i ispečene nije naučno tačno, oba posljednja odgovora mogu se kao cjeline smatrati tačnim.] Kod 12: Ukazuje na uništavanje mikroorganizama, bacila i virusa. Zato što velika vrelina uništava male organizme koji prouzrokuju bolest. Prevruće je da bi bacili živjeli. Kod 13: Ukazuje na uklanjanje (ne uništavanje) bakterija. Bakterije će nestati. Broj bakterija će se smanjiti. Visokim temperaturama uklanjate bakterije. Kod 14: Ukazuje na uklanjanje (ne uništavanje) mikroorganizama, bacila i virusa. Zato što nećete imati bacile na vašem tijelu. Kod 15: Ukazuje na sterilizaciju čaršava. Čaršavi će biti sterilisani. Kod 01: Ukazuje na uništavanje bolesti. Zato što temperatura vrele vode uništava svaku bolest koja se može prenijeti čaršavima. Visoka temperatura uništava najveći dio groznice koji bi se prenio preko čaršava i smanjuje mogućnost zaraze. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 22

23 Kod 02: Drugi odgovori. Neće se razboljeti od prehlade. Pa kada nešto operete na taj način se speru svi bacili. Kod 99: Bez odgovora. Pitanje 6: ZEMELVAJSOV DNEVNIK S195Q06 Mnoge bolesti mogu se izliječiti upotrebom antibiotika. Međutim, uspješnost nekih antibiotika protiv porođajne groznice se smanjila posljednjih godina. Koji je razlog tome? A Kad se proizvedu, antibiotici postepeno gube svoju aktivnost. B Bakterije postanu otporne na antibiotike. C Ovi antibiotici pomažu samo protiv porođajne groznice, ali ne i protiv drugih bolesti. D Potreba za ovim antibioticima se smanjila jer su uslovi zdravstvene zaštite značajno poboljšani posljednjih godina. BODOVANJE: ZEMELVAJSOV DNEVNIK 6 SVRHA PITANJA: Proces: pokazivanje znanja i razumijevanja Tema: biodiverzitet Oblast: prirodne nauke u životu i zdravlju Kod 1: B. Bakterije postanu otporne na antibiotike. Kod 0: Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 23

24 S210: Klimatske promjene Klimatske promjene: Tekst 1 Pročitaj sljedeću informaciju i odgovori na pitanja koja slijede. KOJE LJUDSKE AKTIVNOSTI DOPRINOSE KLIMATSKIM PROMJENAMA? Sagorijevanje uglja, nafte i prirodnog gasa, kao i sječa šuma i razni poljoprivredni i industrijski poslovi mijenjaju sastav atmosfere i doprinose klimatskim promjenama. Ove ljudske aktivnosti dovele se do povećane koncentracije čestica i gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u atmosferi. Relativan značaj elemenata koji najviše doprinose promjeni temperature prikazan je na slici 1. Povećane koncentracije ugljen- -dioksida i metana imaju efekat zagrijavanja. Povećane koncentracije čestica imaju efekat hlađenja na dva načina, označena sa Čestice i Efekti čestica na oblake. Slika 1: Relativan značaj elemenata koji najviše doprinose promjeni temperature atmosfere. Linije garfiikona koje se protežu udesno od centralne linije pokazuju efekat grijanja. Linije grafikona koje se protežu lijevo od centralne linije pokazuju efekat hlađenja. Relativan efekat Čestica i Efekti čestica na oblake je sasvim neizvjestan: u svakoj varijanti mogući efekat je negdje u opsegu koji pokazuje svijetlosiva linija. Izvor: prilagođeno iz Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 24

25 Pitanje 1: KLIMATSKE PROMJENE S210Q Upotrijebi informacije sa slike 1 da formiraš argument u korist smanjenja emitovanja ugljen-dioksida usljed navedenih ljudskih aktivnosti BODOVANJE: KLIMATSKE PROMJENE 1 SVRHA PITANJA: Proces: komuniciranje Tema: Zemlja i njeno mjesto u univerzumu Oblast: prirodne nauke o Zemlji i životnoj okolini Kod 2: Ugljen-dioksid je glavni faktor koji uzrokuje povećanje temperature atmosfere/koji uzrokuje klimatske promjene, pa će smanjenje količine koju ispuštamo imati najveći efekat na smanjenje štetnih efekata ljudskih aktivnosti. Djelimičan broj bodova Kod 1: Ugljen-dioksid izaziva povećanje temperature atmosfere/izaziva klimatske promjene. Kod 0: Drugi odgovori, uključujući da će povećanje temperature imati štetan efekat na Zemlju. Kod 8: Promašen zadatak. Kod 9: Bez odgovora. Primjeri odgovora Kod 2: Kod 1: Kod 0: Ispuštanje CO 2 uzrokuje značajno zagrijavanje atmosfere pa ga stoga treba smanjiti. [Napomena: termin značajno može se smatrati ekvivalentom najveće. ] Prema slici 1, smanjenje ispuštanja ugljen-dioksida je neophodno jer značajno zagrijava Zemlju. [Napomena: termin značajno može se smatrati ekvivalentom najviše.] Sagorijevanje fosilnih goriva kao što su nafta, gas i ugalj doprinosi gomilanju gasova u atmosferi, od kojih je jedan i ugljen-dioksid (CO 2 ). Ovaj gas utiče na temperaturu na Zemlji što povećava izazivanje efekta staklene bašte. Način na koji bi ljudi mogli da pomognu u kontroli da se nivoi ugljen-dioksida smanje bio bi da ne voze kola, ne loži ugalj i ne sijeku šume. [Napomena: nije razmatran efekat ugljen-dioksida na temperaturu.] Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 25

26 S212: Muve Muve: Tekst 1 Pročitaj sljedeću informaciju i odgovori na pitanja koja slijede. MUVE Farmer je radio oko stoke na jednoj poljoprivrednoj eksperimentalnoj stanici. Populacija muva u štali u kojoj je živjela stoka bila je toliko velika da je uticala na zdravlje životinja. Stoga je farmer isprskao štalu i stoku rastvorom insekticida A. Insekticid je pobio skoro sve muve. Poslije izvjesnog vremena, međutim, broj muva opet je bio veliki. Farmer je ponovo sve isprskao insekticidom. Rezultat je bio sličan onom prilikom prvog prskanja. Uništio je većinu, ali ne i sve muve. U kratkom roku se populacija muva ponovo povećala i opet ih je isprskao insekticidom. Ovakav redosljed događaja ponovljen je pet puta: onda je postalo jasno da je insekticid A bivao sve manje efikasan u uništavanju muva. Farmer je primijetio da je napravljena i za sva prskanja korišćena jedna velika količina insekticida. Stoga je sugerisao mogućnost da se rastvor insekticida vremenom razložio. Izvor: Teaching About Evolution and the Nature of Science, National Academy Press, Washington, DC, 1998, str. 75. Pitanje 1: MUVE S212Q Farmerova sugestija je da se insekticid vremenom razložio. Objasni ukratko kako bi se ova sugestija mogla testirati BODOVANJE: MUVE 1 SVRHA PITANJA: Proces: identifikacija dokaza Tema: hemijske i fizičke promjene Oblast: prirodne nauke u životu i zdravlju Kod 5: Primjenjuje se na odgovore u kojima su tri varijable (vrsta muva, starost insekticida i izloženost) kontrolisani primjeri. Uporediti rezultate iz nove količine insekticida sa rezultatima iz stare količine insekticida na dvije grupe muva iste vrste koje prethodno nijesu izlagane insekticidu. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 26

27 Djelimičan broj bodova Kod 4: Primjenjuje se na odgovore u kojima su dvije od tri varijable (vrsta muva, starost insekticida i izloženost) kontrolisani primjeri. Uporediti rezultate iz nove količine insekticida sa rezultatima iz stare količine na muve u štali. Kod 3: Primjenjuje se na odgovore u kojima je jedna varijabla (vrsta muva, starost insekticida i izloženost) kontrolisani primjer. (Hemijski) analizirati uzorke insekticida u redovnim intervalima da se vidi da li se vremenom mijenja. Kod 2: Isprskati muve novom količinom insekticida, ali bez pominjanja poređenja sa starom količinom. Kod 1: (Hemijski) analizirati uzorke insekticida, ali bez pominjanja poređenja analiza poslije određenog vremena. Napomena: Kod 1 ako se spominje slanje uzoraka insekticida u laboratoriju. Kod 0: Drugi odgovori. Kod 8: Promašen zadatak. Kod 9: Bez odgovora. Primjeri odgovora Kod 5: Može se uzeti nekoliko muva. Ako bi obje bile stavljene u odvojenu kutiju, mogli bi koristiti novi sprej i stari sprej i vidjeti koji su rezultati. [Napomena: iako se ne navode iste vrste, sugeriše da su muve iste vrste kao i da muve nijesu prethodno izlagane.] Napraviti veliku količinu spreja. Uzeti 2 grupe muva i prskati svaku grupu svakih šest mjeseci. Prvu grupu prskati velikom količinom, a grupu 2 novom količinom svaki put. [Napomena:iako se ne navode iste vrste, sugeriše da su muve iste vrste kao i da muve nijesu prethodno izlagane.] Kod 4: Probati novu flašu toga, a onda čekati dok malo ne zastari i muve se vrate i opet probati. [Napomena: reprodukcija onog što je iskusio farmer, kontrolišući starost insekticida i vrstu muva ( muve se tumači da znači iste muve).] Kod 3: Kod 2: Kod 1: Kod 0: Odnijeti količine insekticida u laboratoriju svakih nekoliko mjeseci da se testira njegova jačina. Uraditi istu stvar, ali svaki put kupiti novi insekticid i na taj način dokazati da li je njegova teorija tačna ili ne. Kad bi poslao svježu količinu otrova u laboratoriju zajedno sa količinom starog i da se ponovo testiraju, možda bi rezultati potvrdili njegovu teoriju. Mogao bi ga testirati svake godine da vidi da nije star i da li i dalje djeluje. [Napomena: ne ukazuje kako bi insekticid bio testiran.] Uzeti muvu iz njegove staje i drugu iz druge staje i isprskati ih obje insekticidom. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 27

28 Pitanje 2: Muve S212Q Farmerova sugestija je da se insekticid vremenom razložio. Navedi dva naizmjenična objašnjenja zašto je insekticid A bivao sve manje efikasan... Objašnjenje 1: Objašnjenje 2: BODOVANJE: MUVE 2 SVRHA PITANJA: Proces: prepoznavanje pitanja Tema: a. fiziološke promjene b. hemijske/fizičke promjene Oblast: prirodne nauke u životu i zdravlju Kod 2: Daje kao jedno objašnjenje a) da muve koje su otporne na insekticid preživljavaju i prenose otpornost na kasnije generacije (takođe bod za imunitet iako je prihvaćeno da nije u potpunosti analogno sa otpornost ), kao i jedno od sljedećih b): promjena u uslovima i sredini (kao što je temperatura) ili promjena u načinu na koji se primjenjuje insekticid. Djelimičan broj bodova Kod1: Daje jedno objašnjenje: primjer tipa a) ili jedno objašnjenje iz b). Ne primjenjivati kod 2 za dva primjera tipa b). Kod 0: Drugi odgovori, uključujući i da nove muve dolete u štalu iz obližnjeg (nepoprskanog) područja. Kod 8: Promašen zadatak. Kod 9: Bez odgovora. Primjeri odgovora Kod 2: Objašnjenje 1: uz ponovljenu upotrebu istog insekticida, muve su postajale imune na tu formulu. Objašnjenje 2: vremenom hemikalije u insekticidu su prešle u gornji dio prskalice dok je voda razblažena (neefikasna) ostala na dnu. [Napomena: imunitet je dozvoljeno kao alternativa za otpornost.] Objašnjenje 1: muve su postajale imune na sprej. Objašnjenje 2: vrućina može da učini da se razloži i temperatura promijeni.. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 28

29 Objašnjenje 1: možda su muve razvile odbrambeni gen tako da insekticid ne djeluje. Objašnjenje 2: On (farmer) je svaki put koristio sve manje. [Napomena: odbrambeni gen dozvoljeno kao alternativa za otpornost.] Kod 1: Kod 0: Možda nije prskao kako treba. Muve su možda izgradile imunitet. Svaki put su bile različite vrste muva. [Napomena: u ovom primjeru napravljena je jasna razlika između različitih vrsta muva; ne ukazuje na nove muve koje su doletjele u to područje.] Objašnjenje 1: temperatura je puno porasla i to je uticalo na insekticid. Objašnjenje 2: farmer nije muve prskao insekticidom kako treba [Napomena: data su dva objašnjenja tipa b), boduje se samo na osnovu koda 1.] Muve su se možda izlegle. Zato što je bivao sve manje efikasan svaki put kad je prskao. Što ga ima više u prskalici, to je jači. [Napomena: nije dat jasan odnos između količine i koncentracije.] Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 29

30 S251: Klonirana telad Klonirana telad: Tekst Pročitaj sljedeći članak o rođenju petoro teladi. Februara istraživački tim Nacionalnog instituta za istraživanja u poljoprivredi u Breson Vilersu (Francuska) uspio je da dobije petoro kloniranih teladi. Dobijanje klonova (životinja sa istim genetskim materijalom, iako ih je otelilo pet različitih krava) bio je komplikovan proces. 5 Prvo su istraživači uzeli oko trideset jajnih ćelija iz jedne krave (recimo da se ta krava zvala Blanš 1). Istraživači su iz svake jajne ćelije uzete iz Blanš 1 uklonili jedro. Istraživači su zatim uzeli embrion iz druge krave (recimo Blanš 2). Ovaj embrion sadržavao je oko trideset ćelija. 10 Istraživači su razdvojili skup ćelija iz Blanš 2 u pojedinačne ćelije. Zatim su uklonili jedro iz svake od ovih pojedinačnih ćelija. Svako jedro je zasebno ubačeno u svaku od trideset ćelija koje su bile iz Blanš 1 (ćelije iz kojih su jedra ranije uklonjena). 15 Na kraju, trideset jajnih ćelija sa ubačenim jedrima je ubrizgano u trideset surogat krava. Devet mjeseci kasnije, pet tih surogat krava otelilo je telad klonove. Jedan od istraživača rekao je da bi široka primjena ove tehnike kloniranja mogla biti od finansijske koristi za uzgajivače stoke. Izvor: Corinne Bensimon, LIBÉRATION, March 1993 Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 30

31 Pitanje 1: KLONIRANA TELAD S251Q Glavna ideja koja je testirana francuskim eksperimentom na kravama potvrđena je rezultatima. Koja glavna ideja je mogla biti testirana francuskim eksperimentom? BODOVANJE: KLONIRANA TELAD 1 SVRHA PITANJA: Proces: prepoznavanje pitanja Tema: genetska kontrola Oblast: prirodne nauke u životu i zdravlju Kod 1: Daje prihvatljivu glavnu ideju. Ideja da li je kloniranje teladi moguće. Utvrđivanje broja kloniranih teladi koji se može stvoriti. Kod 0: Kod 8: Kod 9: Daje odgovor a da ne spominje telad ili kloniranje ILI ponavlja široka primjena ove tehnike kloniranja mogla bi biti od finansijske koristi za uzgajivače stoke. Promašen zadatak. Bez odgovora. Primjeri odgovora Kod 1: Kod 0: Da je kloniranje moguće. [Napomena: činjenicu da telad/krave nijesu spomenute treba zanemariti.] Da su sve ćelije krava iste. Masovno kloniranje moguće je ostvariti. [Napomena: riječ masovno u ovom kontekstu nije tačna.] Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 31

32 Pitanje 4: KLONIRANA TELAD S251Q04 Koje od sljedećih izjava su tačne? Zaokruži Da ili Ne za svaku od njih. Izjava: Svih pet teladi ima isti tip gena. Svih pet teladi su istog pola. Dlaka svih pet teladi je iste boje. Da / Ne Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: KLONIRANA TELAD 4 SVRHA PITANJA: Proces: donošenje/evaluacija zaključaka Tema: genetska kontrola Oblast: prirodne nauke u životu i zdravlju Kod 1: Da, Da, Da. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 32

33 S253: Ozon Ozon: Tekst Pročitaj sljedeći odlomak iz članka o ozonskom omotaču. Atmosfera je okean vazduha i dragocjen prirodan izvor za održivi život na Zemlji. Nažalost, ljudske aktivnosti bazirane na nacionalnim/ličnim interesima nanose štetu zajedničkom resursu, posebno putem slabljenja osjetljivog ozonskog omotača, koji djeluje kao zaštitni štit za život na Zemlji. 5 Molekuli ozona sastoje se od tri atoma kiseonika, za razliku od molekula kiseonika koji se sastoje od dva atoma kiseonika. Molekuli ozona su izuzetno rijetki: manje od deset u svakih milion molekula vazduha. Međutim, već skoro milijardu godina, njihovo prisustvo u atmosferi je imalo suštinsku ulogu u očuvanju života na Zemlji. U zavisnosti od toga gdje se nalazi, ozon može ili da zaštiti ili da nanese štetu životu na Zemlji. 10 Ozon u troposferi (do 10 kilometara iznad površine zemlje) loš je ozon koji može da ošteti plućno tkivo i biljke. Ali oko 90 odsto ozona koji se nalazi u stratosferi (između 10 i 40 kilometara iznad površine Zemlje) dobar je ozon koji ima korisnu ulogu na način što apsorbuje opasnu ultravioletnu (UV-B) radijaciju od Sunca. Bez ovog korisnog ozonskog omotača, ljudska bića bila bi podložnija određenim 15 bolestima zbog povećanog prisustva ultraljubičastih zraka od Sunca. U posljednjih nekoliko decenija količina ozona se smanjila. Tokom godine iznesena je pretpostavka da bi hloroflorougljenici (HFU) mogli biti uzrok toga. Do godine naučna procjena odnosa uzroka i posljedice nije bila dovoljno ubjedljiva da bi ukazala na HFU. Međutim, u septembru 1987, diplomate iz cijelog svijeta sastale su se u 20 Montrealu (Kanada) i dogovorile da utvrde oštra ograničenja na upotrebu HFU. Izvor: Connect, UNESCO-ov Bilten za međunarodnu nauku, tehnologiju i obrazovanje iz životne sredine, odlomak iz članka pod naslovom Hemija atmosferske politike, Sv. XXII, br. 2, (pisanje riječi prilagođeno) Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 33

34 Pitanje 1: OZON S253Q U gornjem tekstu ništa se ne kaže o tome kako se ozon formira u atmosferi. U suštini, svakog dana određena količina ozona se formira, a određena količina nestane. Način na koji se ozon formira prikazan je na sljedećoj karikaturi. Pretpostavi da imaš strica koji pokušava da shvati značenje ove karikature. On, međutim, nije stekao nimalo obrazovanja iz prirodnih nauka u školi i ne shvata šta to autor karikature objašnjava. On zna da ne postoje mala stvorenja u atmosferi, ali se pita šta ta mala stvorenja na karikaturi predstavljaju, šta te čudne oznake O 2 i O 3 znače i kojj procese karikatura opisuje. Pita te da mu objasniš karikaturu. Pretpostavi da tvoj stric zna: da je O simbol za kiseonik; šta su atomi i molekuli. Napiši objašnjenje karikature za svog strica. U svom objašnjenju koristi riječi atomi i molekuli na način na koji su one upotrijebljene u redovima 5 i BODOVANJE: OZON 1 SVRHA PITANJA: Proces: komuniciranje Tema: hemijske i fizičke promjene Oblast: prirodne nauke o Zemlji i životnoj sredini Kod 31: Daje odgovor u kojem se navode sljedeća tri aspekta: Prvi aspekt: molekul kiseonika ili nekoliko molekula kiseonika (pri čemu se svaki sastoji od dva atoma kiseonika) razdvajaju se na atome kiseonika (slika 1). Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 34

35 Drugi aspekt: razdvajanje (molekula kiseonika) dešava se pod dejstvom sunčeve svjetlosti (slika 1). Treći aspekt: atomi kiseonika povezuju se se drugim molekulima kiseonika kako bi formirali molekule ozona (slike 2 i 3). Komentar o svakom od tri aspekta: Prvi aspekt: Razdvanje treba da bude opisano upotrebom tačnih riječi (vidi redove 5 i 6) za O (atom ili atomi) i O 2 (molekul ili molekuli). Ako su O i/ili O 2 opisani samo kao čestice ili mali djelovi za ovaj aspekt ne treba dodjeljivati bodove. Drugi aspekt: Djelovanje sunca treba da bude povezano sa razdvajanjem O 2 (molekulom kiseonika ili molekulima kiseonika). Ako je djelovanje sunca povezano sa formiranjem molekula ozona iz atoma kiseonika i molekula kiseonika (slike 2 i 3), za ovaj drugi aspekt ne treba dodjeljivati bodove. Napomena: aspekti 1 i 2 mogu se uobičajeno dati u formi jedne rečenice. Treći aspekt: Za ovaj aspekt treba dodijeliti bodove (jedan bod) ako odgovor sadrži bilo kakav opis jednog O koji se povezuje sa O 2. Ako je formiranje O 3 opisano kao povezivanje (tri, zasebna) O atoma, za ovaj treći aspekt ne treba dodjeljivati bodove. Ako O 3 nije opisan kao molekul ili molekuli, već kao npr. gupa atoma, to se može tolerisati za treći aspekt. Primjeri koda 31: Kada sunce sija na O2 molekule, dva atoma se razdvoje. Ta dva O atoma traže druge O2 molekule da im se pridruže. Kada su O1 i O2 spojeni, formiraju O3, odnosno ozon. Karikatura ilustruje nastajanje ozona. Ako na jedan molekul kiseonika djeluje sunce, on se razdvaja na dva zasebna atoma. Ovi zasebni atomi, O, lebde okolo tražeći molekul sa kojim bi se povezali; oni se priključe postojećim O2 molekulima i formiraju O3 molekule, pošto su se tri atoma sada spojila; O3 čini ozon. Mala stvorenja su O ili atomi kiseonika. Kada se dva spoje dobija se O2 ili molekul kiseonika. Sunce čini da se ovi razlože na kiseonik ponovo. Atomi O2 se potom vezuju sa jednim O2 molekulom i na taj način stvaraju O3, odnosno ozone. [Napomena: ovaj odgovor se može smatrati tačnim. Postoji samo jedna greška u pisanju ( O2 atomi poslije spominjanja atoma kiseonika prije toga).] Djelimičan broj bodova Kod 21: Tačni su samo prvi i drugi aspekt. Sunce razlaže molekule kiseonika na pojedinačne atome. Atomi se stapaju u grupe. Ovi atomi formiraju grupe od po 3 atoma zajedno. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 35

36 Kod 22: Tačni su samo prvi i treći aspekt. Svako od malih stvorenja predstavlja jedan atom kiseonika. O je jedan atom kiseonika, O2 je molekul kiseonika, a O3 je grupa atoma koji su se sjedinili. Prikazani procesi su razdvajanje jednog para atoma kiseonika (O2), a zatim spajanje svakog od njih sa 2 druga para pri čemu se formiraju dvije grupe od po 3 (O3). Mala stvorenja su atomi kiseonika. O2 znači jedan molekul kiseonika (kao par malih stvorenja koji se drži za ruke), a O3 znači tri atoma kiseonika. Dva atoma kiseonika jednog para se razdvajaju i po jedan se priključuju drugim parovima i od tri para formiraju se dva kompleta od tri molekula kiseonika (O3). Kod 23: Tačni su samo drugi i treći aspekt. Kiseonik se raspada pod dejstvom sunčeve radijacije. Dijeli se na pola. Dvije strane odlaze i pridružuju se drugim česticama kiseonika formirajući ozon. Najčešće u sredinama sa čistim kiseonikom (O2) on se javlja u parovima od 2 pa, dakle, postoje 3 para od po 2. Jednom paru postaje prevruće i oni se razdvajaju jedno od drugog i spajaju sa drugim parom stvarajući O3 umjesto O2. [Napomena: Iako jednom paru postaje prevruće, nije baš dobar opis dejstva Sunca, treba dodijeliti bodove za drugi aspekt; treći aspekt se takođe može smatrati tačnim.] Kod 11: Tačan samo prvi aspekt. Molekuli kiseonika se raspadaju na djelove. Oni formiraju O atome. I ponekad postoje molekuli ozona. Ozonski omotač ostaje isti zato što se formiraju novi molekuli, a drugi umiru. Kod 12: Tačan samo drugi aspekt. O predstavlja molekul kiseonika, O2 = kiseonik, O3 = ozon. Ponekad oba molekula kiseonika, kada se spoje, razdvaja sunce. Pojedinačni molekuli pridružuju se drugom paru i formiraju ozone (O3). Kod 13: Tačan samo treći aspekt. Molekuli O (kiseonik) su primorani da se povežu sa O2 (2 x molekuli kiseonika) da bi formirali O3 (3 x molekuli kiseonika), zbog vreline Sunca. [Napomena: podvučeni dio odgovora trećem aspektu. Za drugi aspekt ne mogu se dodijeliti bodovi jer Sunce nije uključeno u formiranje ozona O + O2 već samo u prekidanju veza u O2.] Kod 01: Nijedan od tri aspekta nije tačan. Sunce (ultraljubičasti zraci) sagorijeva ozonski omotač i istovremeno ga uništava. Ovi čovječuljci su ozonski omotači i bježe od sunca jer je strašno vruće. [Napomena: ne može se dodijeliti nijedan bod, čak ni zbog spominjanja nečega u vezi sa dejstvom sunca.] Sunce sagorijeva ozon na prvom crtežu. Na drugom bježe sa suzama u očima i na trećem crtežu se grle sa suzama u očima. Pa, striče Herb, ovo ti je jednostavno. O je jedna čestica kiseonika, dok brojevi pored O povećavaju broj čestica u grupi. Kod 99: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 36

37 Pitanje 2: OZON S253Q02 Ozon se takođe formira tokom oluja sa grmljavinom. Kao rezultat nastaje onaj karakterističan miris poslije takve oluje. U redovima autor teksta pravi razliku između lošeg ozona i dobrog ozona. Imajući u vidu članak, da li je ozon koji se formira tokom oluje sa grmljavinom loš ozon ili dobar ozon? Izaberi odgovor i objašnjenje koje ima potporu u tekstu. Loš ozon ili dobar ozon? A Loš B Loš C Dobar D Dobar Objašnjenje Formira se tokom lošeg vremena. Formira se u troposferi. Formira se u stratosferi. Lijepo miriše. BODOVANJE: OZON 2 SVRHA PITANJA: Proces: donošenje/evaluacija zaključka Tema: atmosferske promjene Oblast: prirodne nauke o Zemlji i životnoj sredini Kod 1: B. Loš. Formira se u troposferi. Kod 0: Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Pitanje 5: OZON S253Q U redovima 14 i 15 kaže se: Bez ovog korisnog ozonskog omotača, ljudska bića bila bi podložnija određenim bolestima zbog povećanog prisustva ultraljubičastih zraka od Sunca. Navedi jednu od ovih konkretnih bolesti.... BODOVANJE: OZON 5 SVRHA PITANJA: Proces: pokazivanje znanja i razumijevanja Tema: fiziološka promjena Oblast: prirodne nauke u životu i zdravlju Kod 1: Ukazuje na rak kože ili druge bolesti povezane sa Suncem. Rak kože. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 37

38 Melanoma [Napomena: ovaj odgovor može se smatrati tačnim, uprkos činjenici da postoji greška u pisanju.] Katarakta. Kod 0: Ukazuje na druge konkretne vrste raka. Rak pluća. ILI: ILi: Ukazuje samo na rak Rak. Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Pitanje 3: OZON S270Q03 Na kraju teksta spominje se međunarodni sastanak u Montrealu. Na tom sastanku raspravljano je o brojnim pitanjima u vezi sa mogućim smanjenjem ozonskog omotača. Dva od tih pitanja data su u donjoj tabeli. Može li se na pitanja data niže odgovor dati naučnim istraživanjem? Zaokruži Da ili Ne za svako pitanje. Pitanje: Da li treba naučna neizvjesnost u vezi sa uticajem HFU na ozonski omotač da bude razlog za države da ne preduzimaju ništa? Kolika bi koncentracija HFU u atmosferi bila godine ako bi se ispuštanje HFU odvijalo u istom obimu kao što je sada? Može se odgovoriti naučnim istraživanjem? Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: OZON 3 SVRHA PITANJA: Proces: prepoznavanje pitanja Tema: atmosferska promjena Oblast: prirodne nauke o Zemlji i životnoj sredini Kod 1: Ne i Da, ovim redoslijedom. Kod 0: Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 38

39 S307: Kukuruz Pročitaj sljedeći novinski izvještaj. HOLANĐANIN KORISTI KUKURUZ KAO GORIVO Peć Auka Ferverde sadrži nekoliko komada drveta koji tiho gore na malom plamenu. Iz papirne kese pored peći uzima punu šaku kukuruza i stavlja je u plamen. Vatra se odmah razbukti uz puno svjetlosti. Pogledaj, Ferverda kaže: Stakleni otvor na peći ostaje čist i proziran. Sagorijevanje je završeno. Ferverda govori o činjenici da se kukuruz može koristiti i kao gorivo i kao stočna hrana. Što se njega tiče, ovo je budućnost. Ferverda ističe da je kukuruz, u obliku stočne hrane, takođe i vrsta goriva. Krave jedu kukuruz da bi od njega dobile energiju. Ali, objašnjava Ferverda, prodaja kukuruza kao goriva umjesto kao hrane za stoku mogla bi biti mnogo isplativija za farmere. Ferverda je ubijeđen da će se kukuruz, dugoročno posmatrano, naširoko koristiti kao gorivo. Zamišlja kako će biti žnjeti, skladištiti, sušiti i pakovati zrnevlje u vreće za prodaju. Ferverda trenutno ispituje može li se cijela biljka kukuruza koristiti kao gorivo, ali ovo istraživanje još nije završeno. Ono što Ferverda takođe treba da uzme u obzir je pažnja koja se posvećuje ugljen-dioksidu. Ugljen- -dioksid se smatra glavnim uzročnikom povećanja efekta staklene bašte. Za povećanje efekta staklene bašte se tvrdi da je uzrok povećanja prosječne temperature Zemljine atmosfere. Po Ferverdinom mišljenju, međutim, nema ništa loše u vezi sa ugljendioksidom. Naprotiv, tvrdi on, biljke ga apsorbuju i pretvaraju u kiseonik za ljudska bića. Međutim, Ferverdini planovi mogu doći u sukob sa planovima vlade, koja u stvari pokušava da smanji emisiju ugljen-dioksida. Feverda kaže: Postoje brojni naučnici koji kažu da ugljen-dioksid nije glavni uzročnik efekta staklene bašte. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 39

40 Pitanje 2: KUKURUZ S307Q02 Ferverda upoređuje kukuruz koji se koristi kao gorivo sa onim koji se koristi kao hrana. Prva kolona tabele date niže sadrži listu stvari koje se dešavaju kada kukuruz gori. Da li se ove stvari takođe dešavaju kada kukuruz djeluje kao gorivo u tijelu životinje? Zaokruži Da ili Ne za svaku stvar. Kada kukuruz gori: Troši se kiseonik. Proizvodi se ugljen-dioksid. Proizvodi se energija. Da li se ovo dešava kada kukuruz djeluje kao gorivo u tijelu životinje? Da / Ne Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: KUKURUZ 2 Kod 1: Da, Da, Da. Kod 0: Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Pitanje 5: KUKURUZ S307Q U članku se opisuje pretvaranje ugljen-dioksida: biljke ga apsorbuju i pretvaraju u kiseonik. U ovo pretvaranje učestvuje više supstanci, a ne samo ugljen-dioksid i kiseonik. Pretvaranje se može prikazati na sljedeći način: ugljen-dioksid + voda kiseonik + Napiši u polju naziv supstance koja nedostaje. BODOVANJE: KUKURUZ 5 Kod 1: Jedan od sljedećih naziva: glukoza Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 40

41 šećer(i) ugljeni hidrat(i) saharid(i) skrob Kod 0: Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Pitanje 7: KUKURUZ S307Q07 Na kraju članka Ferverda ukazuje na naučnike koji kažu da ugljen-dioksid nije glavni uzročnik efekta staklene bašte. Karin nalazi sljedeću tabelu koja pokazuje relativan efekat staklene bašte koji izazivaju četiri gasa: Relativni efekat staklene bašte po molekulu gasa Ugljen-dioksid Metan Azot oksid Hloroflorougljenici Iz ove tabele Karin ne može da zaključi koji gas je glavni uzrok povećanja efekta staklene bašte. Podatke iz tabele treba kombinovati sa drugim podacima da bi Karin zaključila koji gas je glavni uzrok povećanja efekta staklene bašte. Koje još podatke Karin treba da prikupi? A Podatke o porijeklu četiri gasa. B Podatke o apsorbovanju četiri gasa koje vrše biljke. C Podatke o veličini svake od četiri vrste molekula. D Podatke o količini svakog od četiri vrste gasa u atmosferi. BODOVANJE: KUKURUZ 7 Kod 1: D. Podatke o količini svakog od četiri vrste gasa u atmosferi. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 41

42 S409: Pogodna za piće Gornja slika pokazuje kako se voda kojom se snabdijevaju kuće u gradovima pretvara u vodu pogodnu za piće. Pitanje 1: POGODNA ZA PIĆE S409Q Važno je imati izvor dobre vode za piće. Voda koju nalazimo ispod zemlje naziva se podzemna voda. Navedi jedan razlog zašto u podzemnoj vodi ima manje bakterija i zagađenja česticama nego u vodi sa površinskih izvora, kao što su jezera i rijeke Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 42

43 BODOVANJE: POGODNA ZA PIĆE 1 Kod 11: Odgovori koji ukazuju da se podzemne vode filtriraju kroz zemlju. Kada prolazi kroz pijesak i prašinu voda se čisti. Prirodno se filtrira. Zato što kada voda prolazi kroz zemlju kamenje i pijesak je procijede. Kod 12: Odgovori koji ukazuju da su podzemne vode zatvorene sa svih strana i stoga zaštićene od mogućeg zagađenja; ILI da se površinske vode lakše zagađuju. Podzemne vode se nalaze u zemlji pa ih zagađenje vazduha ne može isprljati. Zato što podzemne vode nijesu otvorene, već se nalaze ispod nečeg. Jezera i rijeke može da zagadi vazduh i u njima možete da plivate i tako dalje. Zato što jezera i rijeke zagađuju ljudi i životinje. Kod 13: Drugi tačni odgovori. Podzemne vode su vode sa malo hrane za bakterije tako da tamo neće preživjeti. Podzemne vode nijesu na suncu. Ima plavo-zelenih algi. Kod 01: Odgovori koji ukazuju na to da su podzemne vode veoma čiste (već data informacija). Zato što su čiste. Zato što u jezerima i rijekama ima smeća. [Napomena: ne objašnjava zašto.] Zato što ima manje bakterija. Kod 02: Odgovori koji jasno ukazuju na proces pročišćavanja dat na slici u uvodnoj informaciji. Zato što podzemne vode prolaze kroz filter i dodaje se hlor. Podzemne vode prolaze kroz filtere koje ih potpuno pročiste. Kod 03: Drugi odgovori. Zato što stalno teku. Zato što se ne pomjera pa se mulj sa dna ne podiže. Kod 99: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 43

44 Pitanje 2: POGODNA ZA PIĆE S409Q02 Pročišćavanje vode se često odvija u nekoliko koraka i obuhvata različite tehnike. Proces pročišćavanja prikazan na slici obuhvata četiri koraka (numerisani 1 4). Kod drugog koraka voda se sakuplja u bazenu za taloženje. Na koji način ovaj korak čini vodu čistijom? A Bakterije u vodi umiru. B Vodi se dodaje kiseonik. C Šljunak i pijesak tonu na dno. D Toksične supstance se razlažu. BODOVANJE: POGODNA ZA PIĆE 2 Kod 1: C. Šljunak i pijesak tonu na dno. Kod 0: Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Pitanje 4: POGODNA ZA PIĆE S409Q Kod četvrtog koraka u procesu pročišćavanja, vodi se dodaje hlor. Zašto se vodi dodaje hlor? BODOVANJE: POGODNA ZA PIĆE 4 Kod 1: Odgovori koji ukazuju na uklanjanje, uništavanje ili razlaganje bakterija (ili mikroba ili virusa ili bacila). Da bi se očistila od bakterija. Hlor ubija bakterije. Da bi se uništile sve alge. Kod 0: Drugi odgovori. Voda postaje manje kisela i neće biti algi. To je kao fluor. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 44

45 Da bi se voda još malo pročistila i uništile preostale stvari. [Napomena: Stvari nije dovoljno konkretno.] Da bi bila čista i pitka. Kod 9: Bez odgovora. Pitanje 6: POGODNA ZA PIĆE S409Q Pretpostavi da naučnici koji su uključeni u testiranje vode na postrojenju za vodosnabdijevanje otkriju da se u vodi nalaze neke opasne bakterije pošto je proces pročišćenja završen. Šta ljudi kod kuće treba da rade sa ovom vodom prije nego što je popiju? BODOVANJE: POGODNA ZA PIĆE 6 Kod 11: Odgovori koji ukazuju na prokuvavanje vode. Da je prokuvaju. Kod 12: Odgovori koji ukazuju na druge metode pročišćavanja koje je moguće bezbjedno primijeniti kod kuće. Obrade vodu tabletama hlora (npr. puratabs). Koriste filter sa mikroporama. Kod 01: Odgovori koji ukazuju na profesionalne metode pročišćenja koje nije moguće bezbjedno sprovesti kod kuće ili ih je nepraktično sprovoditi kod kuće. Da je pomiješaju sa hlorom u kofi a zatim popiju. Još hlora, hemikalija i bioloških sredstava. Destiluju vodu. Kod 02: Drugi odgovori. Da je ponovo pročiste. Da upotrijebe filter za kafu. Da kupuju flaširanu vodu dok proces pročišćavanja ne poprave. [Napomena: izbjegava postavljeno pitanje.] Kod 99: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 45

46 Pitanje 7: POGODNA ZA PIĆE S409Q07 Može li upotreba zagađene vode za piće izazvati sljedeće zdravstvene probleme? Zaokruži Da ili Ne za svaki od navedenih slučajeva. Može li upotreba zagađene vode za piće izazvati ove zdravstvene probleme? Dijabetes Dijareja HIV / SIDA Da ili Ne? Da/ Ne Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: POGODNA ZA PIĆE 7 Kod 1: Sva tri tačna: Ne, Da, Ne, ovim redoslijedom. Bez odgovora Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori Bez odgovora. Pitanje 10N: POGODNA ZA PIĆE S409Q10N Koliko si zainteresovan za sljedeće informacije? Označi samo jedno polje u svakom redu. Da znaš kako se voda testira na bakteriološko zagađenje. Da naučiš više o hemijskoj obradi prilikom vodosnabdijevanja. Da saznaš koje se bolesti prenose pitkom vodom. Veoma Srednje Malo Nezainteres. zainteres. zainteres. zainteres Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 46

47 S414: Propadanje zuba Bakterije koje žive u našim ustima izazivaju zubni karijes (propadanje zuba). Karijes je problem još od 18. vijeka kada je šećer postao dostupan zahvaljujući industriji šećerne trske koja se razvijala. Danas znamo sve o karijesu. Na primjer: Bakterije koje izazivaju karijes hrane se šećerom. Šećer se pretvara u kiselinu. Kiselina nanosi štetu površini zuba. Pranje zuba pomaže u sprečavanju karijesa. Pitanje 1: PROPADANJE ZUBA S414Q01 Koja je uloga bakterija u zubnom karijesu? A Bakterije proizvode gleđ. B Bakterije proizvode šećer. C Bakterije proizvode minerale. D Bakterije proizvode kiselinu. BODOVANJE: PROPADANJE ZUBA 1 Kod1: D. Bakterije proizvode kiselinu. Kod 0: Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 47

48 Pitanje 4: PROPADANJE ZUBA S414Q04 Sljedeći grafikon prikazuje potrošnju šećera i količinu karijesa u različitim zemljama. Svaka zemlja predstavljena je tačkom na grafikonu. Koja od sljedećih izjava je potkrijepljena podacima datim u grafikonu? A U nekim zemljama ljudi peru svoje zube češće nego u drugim zemljama. B Što ljudi jedu više šećera, veće su šanse da će dobiti karijes. C Posljednjih godina stopa prisutnosti karijesa se u mnogim zemljama povećala. D Posljednjih godina potrošnja šećera se u mnogim zemljama povećala. BODOVANJE: PROPADANJE ZUBA 4 Kod 1: B. Što ljudi jedu više šećera, veće su šanse da će dobiti karijes. Kod 0: Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 48

49 Pitanje 8: PROPADANJE ZUBA S414Q08 Jedna zemlja ima veliki broj propalih zuba po osobi. Može li se na sljedeća pitanja o propadanju zuba u toj zemlji odgovoriti naučnim eksperimentima? Zaokruži Da ili Ne za svako pitanje. Može li se na ova pitanja o propadanju zuba u datoj zemlji odgovoriti naučnim eksperimentima? Koji bi efekat na propadanje zuba imalo stavljanje fluora u vodovod? Koliko posjeta zubaru treba da košta? Da ili Ne? Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: PROPADANJE ZUBA 8 Kod 1: Oba tačna: Da, Ne, ovim redosljedom. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Pitanje 10N: PROPADANJE ZUBA S414Q10N Koliko si zainteresovan za sljedeće informacije? Označi samo jedno polje u svakom redu. a) Da znaš kako bakterija koja izaziva propadanje zuba izgleda pod mikroskopom. b) Da naučiš više o razvoju vakcine koja sprečava propadanje zuba. Veoma Srednje Malo Nezainteres. zainteres. zainteres. zainteres c) Da shvatiš kako proizvodi bez šećera mogu da izazovu propadanje zuba Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 49

50 S420: Uzavreli posao Pitanje 1: UZAVRELI POSAO S420Q01 Piter radi na opravci jedne stare kuće. U prtljažniku svog automobila ostavio je flašu vode, nekoliko gvozdenih eksera i komad drveta. Pošto je automobil proveo vani na suncu tri sata, temperatura unutar automobila dostiže 40 ºC. Šta se dešava sa predmetima u automobilu? Zaokruži Da ili Ne za svaku uzjavu. Da li se ovo dešava objektu/objektima? Svi imaju istu temperaturu. Poslije izvjesnog vremena voda počinje da ključa. Poslije izvjesnog vremena gvozdeni ekseri se užare. Da ili Ne? Da / Ne Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: UZAVRELI POSAO 1 Kod 1: Sva tri tačna: Da, Ne, Ne, ovim redoslijedom. Kod 0: Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Pitanje 3: UZAVRELI POSAO S420Q03 Za piće tokom dana Piter popije čašu vrele kafe, pri temperaturi od oko 90 ºC, i čašu hladne kisele vode, sa temperaturom od oko 5 ºC. Čaše su identične vrste i veličine i količina oba pića je ista. Piter ostavlja čaše da stoje u sobi u kojoj je temperatura oko 20 ºC. Kolika će temperatura kafe i kisele vode vjerovatno biti poslije 10 minuta? A 70 ºC i 10 ºC B 90 ºC i 5 ºC C 70 ºC i 25 ºC D 20 ºC i 20 ºC Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 50

51 BODOVANJE: UZAVRELI POSAO 3 Kod1: A. 70 ºC i 10 ºC Kod 0: Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Pitanje 10N: UZAVRELI POSAO S420Q10N Koliko si zainteresovan za sljedeće informacije? Označi samo jedno polje u svakom redu. a) Da razumiješ kako oblik čaše utiče na brzinu kojom se kafa hladi. Veoma Srednje Malo Nezainteres. zainteres. zainteres. zainteres b) Da naučiš više o različitim rasporedima atoma u drvetu, vodi i čeliku. c) Da saznaš zašto različita čvrsta tijela provode toplotu različito Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 51

52 S423: Mišje boginje Postoji veliki broj virusa boginja koji izazivaju bolest boginja kod životinja. Svaki tip virusa obično napada samo jednu vrstu životinja. Jedan časopis je objavio da je jedan naučnik koristio genetički inžinjering da bi modifikovao DNK mišjih boginja. Izmijenjeni virus ubija sve miševe koji se njime zaraze. Naučnik kaže da je istraživanje o modifikovanju virusa neophodno da bi se kontrolisale štetočine koje uništavaju hranu za ljude. Kritičari istraživanja kažu da bi virusi mogli pobjeći iz laboratorija i zaraziti druge životinje. Takođe su zabrinuti da bi modifikovani virus boginja za jednu vrstu mogao zaraziti druge vrste, naročito ljudsku. Ljudi se zaraze virusom boginja koji se zove velike boginje. Velike boginje ubijaju većinu ljudi koji se njima zaraze. Iako se smatra da je ova bolest eliminisana među stanovništvom, uzorci virusa velikih boginja se čuvaju u laboratorijama širom svijeta. Pitanje 1: MIŠJE BOGINJE S423Q01 Kritičari su izrazili zabrinutost da bi virus mišjih boginja mogao zaraziti i druge vrste osim miševa. Koji od sljedećih razloga je najbolje objašnjenje ove zabrinutosti? A Geni virusa velikih boginja i geni modifikovanog virusa mišjih boginja su identični. B Mutacija DNK mišjih boginja mogla bi omogućiti da virus zarazi druge životinje. C Mutacija bi mogla učiniti DNK mišjih boginja identičnim sa DNK velikih boginja. D Broj gena u virusu mišjih boginja je isti kao i kod drugih virusa boginja. BODOVANJE: MIŠJE BOGINJE 1 Kod 1: B. Mutacija DNK mišjih boginja mogla bi omogućiti da virus zarazi druge životinje. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 52

53 Pitanje 2: MIŠJE BOGINJE S423Q02 Osoba koja je kritikovala istraživanje bila je zabrinuta da bi modifikovani virus mišjih boginja mogao pobjeći iz laboratorije. Ovaj virus bi mogao izazvati izumiranje nekih vrsta miševa. Da li su sljedeći ishodi vjerovatni ako bi neke vrste miševa izumrle? Zaokruži Da ili Ne za svaki od navedenih slučajeva. Da li je sljedeći ishod vjerovatan ako bi neke vrste miševa izumrle? To bi moglo uticati na neke lance ishrane. Domaće mačke bi mogle uginuti zbog nedostatka hrane. Broj biljki čijim sjemenjem se miševi hrane mogao bi privremeno da se poveća. Da ili Ne? Da / Ne Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: MIŠJE BOGINJE 2 Kod 1: Sva tri tačna: Da, Ne, Da, ovim redosljedom. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Pitanje 3: MIŠJE BOGINJE S423Q03 Jedna kompanija pokušava da razvije virus koji će miševe učiniti sterilnima (tj. nesposobnim da imaju mladunce). Takav virus bi mogao da pomogne da se kontroliše broj miševa. Pretpostavi da je kompanija uspjela. Da li prije oslobađanja virusa treba odgovoriti na sljedeća pitanja putem istraživanja? Zaokruži Da ili Ne za svako pitanje. Da li treba prije oslobađanja virusa odgovoriti na ova pitanja? Koji je najbolji metod širenja virusa? Koliko brzo će miševi izgraditi imunost na virus? Da li će virus pogoditi i druge životinjske vrste? Da ili Ne? Da / Ne Da / Ne Da / Ne Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 53

54 BODOVANJE: MIŠJE BOGINJE 3 Kod 1: Sva tri tačna: Da, Da, Da. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Pitanje 10N: MIŠJE BOGINJE S423Q10N Koliko si zainteresovan za sljedeće informacije? Označi samo jedno polje u svakom redu. a) Da naučiš više o strukturi virusa. Veoma Srednje Malo Nezainteres. zainteres. zainteres. zainteres b) Da saznaš kako virusi mutiraju (kako se mijenjaju) c) Da bolje razumiješ kako se tijelo samo brani od virusa Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 54

55 S433: Ponašanje koljuške (gregorca) Koljuška (gregorac) je riba koju je lako čuvati u akvarijumu. Tokom sezone razmnožavanja boja mužjaka koljuške mijenja se iz srebrne u crvenu. Mužjak koljuške će napasti svakog mužjaka konkurenta koji uđe u njegovu teritoriju i pokušaće da ga otjera. Ako se približi ženka srebrne boje, pokušaće da je vodi do svog skrovišta, gdje će ona položiti jaja. U jednom eksperimentu učenik želi da ispita šta će mužjaka koljuške natjerati da pokaže agresivno ponašanje. Mužjak koljuške je sâm u učenikovom akvarijumu. Učenik je napravio tri voštana modela i zakačio ih na komade žice. Spušta ih zasebno u akvarijum na isti vremenski period. Zatim učenik broji koliko puta koljuška reaguje agresivno tako što gura voštanu figuru. Rezultati ovog eksperimenta prikazani su niže. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 55

56 Pitanje 1: PONAŠANJE KOLJUŠKE S433Q Na koje pitanje ovaj eksperiment pokušava da odgovori? BODOVANJE: PONAŠANJE KOLJUŠKE 1 Kod 1: Koja boja izaziva najagresivnije ponašanje mužjaka koljuške? Da li mužjak koljuške reaguje agresivnije na crveni model nego na onaj srebrne boje? Postoji li veza između boje i agresivnog ponašanja? Da li boja ribe prouzrokuje da mužjak bude agresivan? Koju boju ribe koljuška doživljava kao najviše prijeteću? Kod 0: Drugi odgovori, uključujući sve odgovore koji ne ukazuju na boju stimulusa/modela/ribe. Koja boja će izazvati agresivno ponašanje kod mužjaka koljuške. [Napomena: nema uporednog aspekta.] Da li boja ženke koljuške određuje agresivnost mužjaka? [Napomena: za prvi eksperiment pol ribe nije bitan.] Na koji model mužjak koljuške reaguje najagresivnije? [Napomena: mora biti dato konkretno ukazivanje na boju ribe/modela.] Kod 9: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 56

57 Pitanje 2: PONAŠANJE KOLJUŠKE S433Q02 Tokom perioda razmnožavanja, ako mužjak koljuške ugleda ženku, pokušaće tu ženku da privuče udvaračkim ponašanjem koje liči na mali ples. U drugom eksperimentu istražuje se ovo udvaračko ponašanje. Ponovo se koriste tri voštana modela na komadu žice. Jedan je crvene boje, a dva su srebrne boje pri čemu je jedan sa ravnim trbuhom a drugi sa okruglim. Učenik broji koliko puta (za određeni vremenski period) mužjak koljuške reaguje na svaki model pokazivanjem udvaračkog ponašanja. Rezultati ovog eksperimenta prikazani su niže. Tri učenika zasebno donose zaključak na osnovu rezultata ovog drugog eksperimenta. Jesu li njihovi zaključci tačni prema informacijama datim na grafičkom prikazu? Zaokruži Da ili Ne za svaki zaključak. Da li je ovaj zaključak tačan prema informacijama iz grafičkog prikaza? Crvena boja izaziva udvaračko ponašanje mužjaka koljuške. Da ili Ne? Da / Ne Ženka koljuške sa ravnim trbuhom izaziva najviše udvaračkog ponašanja mužjaka koljuške. Mužjak koljuške pokazuje udvaračko ponašanje češće prema ženki sa okruglim trbuhom nego prema ženki sa ravnim trbuhom. Da / Ne Da / Ne Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 57

58 BODOVANJE: PONAŠANJE KOLJUŠKE 3 Kod 1: Sva tri tačna: Ne, Ne, Da, ovim redosljedom. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 58

59 Pitanje 3: PONAŠANJE KOLJUŠKE S433Q Eksperimenti su pokazali da mužjaci koljuške reaguju agresivno na modele sa crvenim trbuhom, a udvarački na modele sa srebrnim trbuhom. U trećem eksperimentu, naizmjenično su korišćena sljedeća četiri modela: Donja tri dijagrama pokazuju moguće reakcije mužjaka koljuške na svaki od gornjih modela. Koju od sljedećih reakcija predviđaš na svaki od četiri modela? Upiši A, B ili C kao rezultat za svaki model. Reakcija Model 1 Model 2 Model 3 Model 4 Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 59

60 BODOVANJE: PONAŠANJE KOLJUŠKE 3 Kod 2: Sva četiri tačna: C, A, C, B, ovim redosljedom. Djelimičan broj bodova Kod 1: Tri tačna odgovora od četiri. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 60

61 S439: Pušenje Duvan se puši u cigaretama, cigarama i lulama. Istraživanja pokazuju da bolesti povezane sa duvanom svakog dana usmrte blizu ljudi širom svijeta. Predviđa se da će do godine bolesti povezane sa duvanom globalno posmatrano prouzrokovati 12% svih smrtnih slučajeva. Duvanski dim sadrži brojne štetne supstance. Najštetnije supstance su katran, nikotin i ugljen-monoksid. Pitanje 1: PUŠENJE S439Q01 Duvanski dim se udiše u pluća. Katran iz dima taloži se u plućima i to sprečava pluća da pravilno rade. Koja od sljedećih je funkcija pluća? A Da pumpaju kiseonikom obogaćenu krv u sve djelove tvog tijela. B Da prenesu dio kiseonika koji udišeš iz vazduha u tvoju krv. C Da pročiste tvoju krv tako što smanjuju sadržaj ugljen-dioksida na nulu. D Da pretvore molekule ugljen-dioksida u molekule kiseonika. BODOVANJE: PUŠENJE 1 Kod 1: B. Da prenesu dio kiseonika koji udišeš iz vazduha u tvoju krv. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 61

62 Pitanje 2: PUŠENJE S439Q02 Pušenje povećava rizik od dobijanja raka pluća i nekih drugih bolesti. Da li se rizik od dobijanja sljedećih bolesti povećava pušenjem? Zaokruži Da ili Ne za svaki od navedenih slučajeva. Da li se rizik od dobijanja sljedećih bolesti povećava pušenjem? Bronhitis HIV/SIDA Male boginje Da ili Ne? Da / Ne Da / Ne Da / Ne PUŠENJE BODOVANJE 2 Kod 1: Sva tri tačna: Da, Ne, Ne, ovim redosljedom. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Pitanje 5: PUŠENJE S439Q05 Pojedini ljudi koriste nikotinske flastere kako bi im pomogli da ostave pušenje. Flasteri se stavljaju na kožu i oslobađaju nikotin u krv. To pomaže da se umanji želja i simptomi povlaćenja kada ljudi prestanu sa pušenjem. Da bi se proučila djelotvornost nikotinskih flastera nasumice je izabrana grupa od 100 pušača koji žele da ostave pušenje. Grupa će se proučavati šest mjeseci. Djelotvornost nikotinskih flastera će se mjeriti utvrđivanjem koliko ljudi u grupi nije ponovo počelo da puši do kraja ispitivanja. Koji je od sljedećih najbolji pristup eksperimentu? A Svi ljudi u grupi nose flastere. B Svi nose flastere, osim jedne osobe koja pokušava da ostavi pušenje bez njih. C Ljudi biraju da li će ili ne koristiti flastere da im pomognu da ostave pušenje. D Polovina ih je nasumice izabrana da koristi flastere, a druga polovina ih ne koristi. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 62

63 BODOVANJE: PUŠENJE 5 Kod 1: D. Polovina ih je nasumice izabrana da koristi flastere, a druga polovina ih ne koristi. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Pitanje 6: PUŠENJE S439Q06 Da bi se uticalo na ljude da prestanu da puše, koriste se razne metode. Da li su sljedeći načini rješavanja problema zasnovani na tehnologiji? Zaokruži Da ili Ne za svaki od navedenih slučajeva. Da li je ovaj metod smanjenja pušenja zasnovan na tehnologiji? Povećati cijene cigareta. Proizvesti nikotinske flastere da ljudima pomognu da ostave cigarete. Zabraniti pušenje u javnim prostorijama. Da ili Ne? Da / Ne Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: PUŠENJE 6 Kod 1: Sva tri tačna: Ne, Da, Ne, ovim redosljedom. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori.. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 63

64 Pitanje 10N: PUŠENJE S439Q10N Koliko si zainteresovan za sljedeće informacije? Označi samo jedno polje u svakom redu. a) Da znaš kako katran u duvanu smanjuje efikasnost pluća. b) Da razumiješ zašto nikotin tjera na zavisnost. c) Da saznaš kako se tijelo oporavlja pošto se Veoma Srednje Malo Nezainteres. zainteres. zainteres. zainteres prestane sa pušenjem. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 64

65 S441: Svjetlost zvijezda Tošio voli da gleda u zvijezde. Međutim, uveče ne može dobro da posmatra zvijezde zato što živi u velikom gradu. Prošle godine Tošio je išao na selo gdje je posmatrao veliki broj zvijezda koje ne može da vidi kada je u gradu. Pitanje 1: SVJETLOST ZVIJEZDA S441Q01 Zašto se mnogo više zvijezda može posmatrati na selu nego u velikim gradovima? A Mjesec je svjetliji u gradovima i blokira svjetlost mnogih zvijezda. B U seoskom vazduhu ima više prašine koja reflektuje svjetlost nego u gradskom. C Jačina gradske svjetlosti otežava da se vide mnoge zvijezde. D Vazduh u gradovima je topliji zbog vreline koju ispuštaju auta, mašine i kuće. BODOVANJE: SVJETLOST ZVIJEZDA 1 Kod 1: C. Jačina gradske svjetlosti otežava da se vide mnoge zvijezde. Kod 0: Kod 9: Drugi odgovori. Bez odgovora. Pitanje 2: SVJETLOST ZVIJEZDA S441Q02 Tošio koristi teleskop sa sočivima velikog prečnika da bi posmatrao zvijezde koje slabije svijetle. Zašto korišćenje teleskopa sa sočivima velikog prečnika omogućava posmatranje zvijezda koje slabije svijetle? A Što je veće sočivo više se svjetlosti sakuplja. B Što je veće sočivo to više uveličava. C Veća sočiva omogućavaju da se vidi više neba. D Veća sočiva mogu da detektuju tamne boje kod zvijezda. BODOVANJE: SVJETLOST ZVIJEZDA 2 Kod 1: A. Što je veće sočivo više se svjetlosti sakuplja. Kod 0: Drugi odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 65

66 S448: Ultrazvuk U mnogim zemljama, fetus, beba u razvoju, može da se fotografiše putem ultrazvuka (ehografija). Ultrazvuk se smatra bezbjednim i za majku i za fetus. Doktor drži sondu i pomjera je preko majčinog stomaka. Ultrazvučni talasi prenose se u abdomen. Unutar abdomena oni se odbijaju od površine fetusa. Sonda zatim ponovo sakuplja reflektovane talase i prenosi ih u mašinu koja može da proizvede sliku. Pitanje 3: ULTRAZVUK S448Q Da bi se formirala slika, mašina za ultrazvučni pregled treba da izračuna udaljenost između fetusa i sonde. Ultrazvučni talasi kreću se kroz abdomen brzinom od 1540 m/s. Koje mjerenje mora mašina da izvrši da bi mogla da izračuna tu udaljenost? BODOVANJE: ULTRAZVUK 3 Kod 1: Ona mora da izmjeri vrijeme koje je ultrazvučnom talasu potrebno da bi prevalio put od sonde do površine fetusa i da se odrazi nazad. Vrijeme puta talasa. Vrijeme. Vrijeme. Udaljenost = brzina/vrijeme. (Napomena: iako je formula netačna, učenik je pravilno identifikovao vrijeme kao varijablu koja nedostaje.) Mora odrediti kada je ultrazvuk došao do bebe. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 66

67 Kod 0: Ostali odgovori. Udaljenost. Kod 9: Bez odgovora. Pitanje 4: ULTRAZVUK S448Q Slika fetusa može se dobiti i uz pomoć rendgenskih zraka. Međutim, ženama se savjetuje da izbjegavaju ove zrake u toku trudnoće. Zašto žena treba da izbjegava izlaganje stomaka rendgen zracima naročito u toku trudnoće? BODOVANJE: ULTRAZVUK 4 Kod 1: Rendgenski zraci su štetni za fetus. Rendgenski zraci povređuju fetus. Rendgenski zraci mogu dovesti do mutacije u fetusu. Rendgenski zraci mogu dovesti do defekata fetusa pri rođenju. Zato što beba može biti izložena radijaciji. Kod 0: Ostali odgovori. Rendgenski zraci ne daju jasnu sliku ploda. Rendgenski zraci emituju radijaciju. Dijete može dobit Daunov sindrom. Radijacija je škodljiva. (Napomena: To nije dovoljno. Potencijalna šteta po fetus (bebu) mora biti izričito pomenuta). To bi joj moglo otežati da dobije drugu bebu. (Napomena: To je razlog zbog kojega izbjegavamo pretjerano izlaganje rendgenskim zracima uopšte.) Kod 9: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 67

68 Pitanje 5: ULTRAZVUK S448Q05 Mogu li ultrazvučna ispitivanja trudnica pružiti odgovore na sljedeća pitanja? Zaokruži Da ili Ne za svako pitanje. Može li ultrazvučno ispitivanje odgovoriti na ovo pitanje? Postoji li više od jedne bebe? Koja je boja očiju bebe? Da li je beba dobrog rasta? Da li Ne? Da / Ne Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: ULTRAZVUK 5 Kod 1: Sva tri odgovora tačna: Da, Ne, Da, ovim redosljedom. Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori. Bez odgovora. Pitanje 10N: ULTRAZVUK S448Q10N Koliko te interesuje sljedeće? Precrtaj samo jedan kvadratić u svakom redu. Veoma Ne previše Malo Nimalo a) Da razumiješ kako ultrazvuk prodire u tijelo, a da ga ne povrijedi b) Da saznaš po čemu su razlikuju rendgenski zraci i ultrazvuk c) Da znaš kako se još ultrazvuk može koristiti u medicini _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 68

69 S470: Sjaj za usne U donjoj tabeli data su dva različita recepta za kozmetička sredstva koja možeš sama da napraviš. Ruž je tvrđi od sjaja za usne, koji je mekan i kremast. Sjaj za usne Sastojci : 5 g ricinusovog ulja 0.2 g pčelinjeg voska 0.2 g voska od palminog drveta 1 kafena kašičica boje 1 kapljica aromatskog dodatka Uputstva: Zagrij ulje i vosak u posebnoj posudi dok se ne dobije ravnomjerna masa. Potom dodaj boju i aromu i pomiješaj zajedno. Ruž za usne Sastojci: 5 g ricinusovog ulja 1 g pčelinjeg voska 1 g voska od palminog drveta 1 kafena kašičica boje 1 kapljica aromatskog dodatka Uputstva: Zagrij ulje i vosak u posebnoj posudi dok se ne dobije ravnomjerna masa. Potom dodaj boju i aromu i pomiješaj zajedno. Pitanje 1: SJAJ ZA USNE S470Q Prilikom pravljenja sjaja i ruža za usne, miješaju se ulje i dvije vrste voska. Potom se dodaje boja i aroma. Ruž napravljen pomoću ovog recepta je tvrd i nije lak za upotrebu. Kako bi promijenio/la srazmjeru sastojaka da bi ruž postao mekši? BODOVANJE: SJAJ ZA USNE 1 Kod 1: Odgovori koji ukazuju na to da biste dodali manje voska, I/ILI više ulja. Možete uzeti malo manje pčelinjeg voska i voska od palminog drveta. Dodati malo više ricinusovog ulja. Dodati 7g ulja. Kod 0: Ostali odgovori. Zagrijavati smjesu malo duže da bi omekšala. Tako da manje zagrijavam vosak. (Napomena: U pitanju se traži da odgovoriš kako bi promijenio/la srazmjeru sastojaka.) Kod 9: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 69

70 Pitanje 2: SJAJ ZA USNE S470Q02 Ulje i vosak su supstance koje se dobro sjedinjuju. Voda se ne može sjediniti sa uljem, a vosak se ne rastvara u vodi. Što će se, najvjerovatnije, desiti ukoliko se na smjesu za dobijanje ruža prospe mnogo vode dok se ona zagrijava? A Dobiće se kremastija i mekanija smjesa. B Smjesa će postati čvršća. C Smjesa se gotovo nimalo neće promijeniti. D Po vodi će plutati masni ugrušci smjese. BODOVANJE: SJAJ ZA USNE 2 Kod 1: D. Po vodi će plutati masni ugrušci smjese. Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori. Bez odgovora. Pitanje 3: SJAJ ZA USNE S470Q03 Kada se dodaju supstance koje zovemo emulgatori, ulje i vosak se zahvaljujući njima dobro miješaju sa vodom. Zašto sapun i voda uklanjaju ruž? A Voda sadrži emulgator koji omogućava miješanje sapuna i ruža za usne. B Sapun djeluje kao emulgator i omogućava miješanje vode i ruža za usne. C Emulgatori u ružu za usne omogućavaju da se sapun i voda miješaju. D Sapun i ruž zajednički formiraju emulgator koji se miješa sa vodom. BODOVANJE: SJAJ ZA USNE 3 Kod 1: B. Sapun djeluje kao emulgator i omogućava miješanje vode i ruža za usne. Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori. Bez odgovora. S472: Evolucija _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 70

71 Većina konja danas ima aerodinamični oblik tijela i mogu da trče brzo. Naučnici su pronašli fosilne skelete životinja koje su slične konjima. Oni smatraju da su to preci današnjih konja. Naučnici su, takođe, mogli da utvrde period u kome su te fosilne vrste živjele. Tabela ispod pruža informacije o tri takve fosilne vrste i o današnjem konju. NAZIV HIRAKOTERIUM MEZOHIPUS MERIHIPUS Period postojanja Prije 55 do 50 miliona godina Prije 39 do 31 miliona godina Prije 19 do 11 miliona godina EKVUS (današnji konj) Prije 2 miliona godina do danas Skelet noge (u istoj razmjeri) Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 71

72 Pitanje 1: EVOLUCIJA S472Q Koje informacije u tabeli ukazuju na to da je današnji konj vremenom evoluirao od tri opisane fosilne vrste? Navedi detalje BODOVANJE: EVOLUCIJA 1 Kod 1: Odgovori koji ukazuju na postepenu promjenu (progresiju) strukture skeleta noge tokom vremena. Skelet noge je uglavnom isti, ali se postepeno mijenjao. Prsti/kopita su se spojila tokom perioda od prije 55 do prije 2 miliona godina. Broj prstiju se smanjio. Kod 0: Ostali odgovori Noga se promijenila. (Napomena: nije dovoljno konkretno.) Oni nose naziv Hipus. Genetske mutacije su dovele do transformacija. [Napomena: tačno, ali ne daje odgovor na pitanje.] Kosti nogu su slične. [Napomena:Treba da pomene ili ukaže na postepenu promjenu.) Kod 9: Bez odgovora. Pitanje 2: EVOLUCIJA S472Q02 Koja još istraživanja mogu naučnici da preuzmu da bi otkrili kako su konji evoluirali tokom vremena? Zaokruži Da" ili Ne" za svaku od ovih tvrdnji. Da li bi ovo istraživanje pomoglo da se otkrije kako su konji evoluirali tokom vremena? Poređenje broja konja koji su živjeli u različitim periodima. Potraga za skeletima koji su pripadali precima konja i koji su živjeli prije 50 do 40 miliona godina. Da ili Ne? Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: EVOLUCIJA 2 Kod 1: Oba odgovora tačna: Ne, Da, ovim redosljedom. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 72

73 Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori Bez odgovora. Pitanje 3: EVOLUCIJA S472Q03 Koja se od sljedećih tvrdnji najbolje primjenjuje na naučnu teoriju o evoluciji? A Teoriji se ne može vjerovati zato što nije moguće vidjeti kako se vrste mijenjaju. B Teorija evolucije je moguća za životinje, ali se ne može primijeniti na ljude. C Evolucija je naučna teorija koja se trenutno zasniva na brojnim zapažanjima. D Evolucija je teorija koja je dokazana kao tačna putem naučnih eksperimenata. BODOVANJE: EVOLUCIJA 3 Kod 1: C. Evolucija je naučna teorija koja se trenutno zasniva na brojnim zapažanjima. Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori. Bez odgovora. Pitanje 10N: EVOLUCIJA S472Q10N Koliko te interesuje sljedeće? Precrtaj samo jedan kvadratić u svakom redu. Veoma Ne previše Malo Nimalo a) Da znaš kako se fosili mogu identifikovati b) Da saznaš više o razvitku teorije evolucije c) Da bolje razumiješ evoluciju današnjeg konja Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 73

74 S505: Tijesto za hljeb Da bi napravio tijesto za hljeb, kuvar miješa brašno, vodu, so i kvasac. Kada se smješa sjedini, tijesto se stavlja u posudu da odleži nekoliko sati dok se proces fermentacije ne pokrene. U toku fermentacije u tijestu se odvija hemijska reakcija: kvasac (jednoćelijska gljiva) transformiše skrob i šećer iz brašna u ugljen-dioksid i alkohol. Pitanje 1: TIJESTO ZA HLJEB S505Q01 Fermentacija dovodi do nadolaženja tijesta. Zašto tijesto nadolazi? A Tijesto nadolazi jer se proizvodi alkohol koji se transformiše u gas. B Tijesto nadolazi jer se jednoćelijske gljive razmnožavaju u njemu. C Tijesto nadolazi jer se proizvodi gas, ugljen-dioksid. D Tijesto nadolazi jer se voda pretvara u paru tokom fermentacije. BODOVANJE: TIJESTO ZA HLJEB 1 Kod 1: C. Tijesto nadolazi jer se proizvodi gas, ugljen-dioksid. Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori. Bez odgovora. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 74

75 Pitanje 2: TIJESTO ZA HLJEB S505Q02 Nekoliko sati nakon što je umijesio tijesto, kuvar ga mjeri i primjećuje da mu se težina smanjila. Težina tijesta je ista na početku svakog od četiri eksperimenta na slici ispod. Koja dva eksperimenta kuvar treba da uporedi da bi odredio da li kvasac uzrokuje gubitak težine? A Kuvar treba da uporedi eksperimente 1 i 2. B Kuvar treba da uporedi eksperimente 1 i 3. C Kuvar treba da uporedi eksperimente 2 i 4. D Kuvar treba da uporedi eksperimente 3 i 4. BODOVANJE: TIJESTO ZA HLJEB 2 Kod 1: D. Kuvar treba da uporedi eksperimente 3 i 4. Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori. Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 75

76 Pitanje 3: TIJESTO ZA HLJEB S505Q03 U tijestu, kvasac transformiše skrob i šećer iz brašna kroz hemijsku rekciju tokom koje se stvara ugljen-dioksid i alkohol. Odakle potiču atomi ugljenika sadržani u ugljen-dioksidu i alkoholu? Zaokruži Da" ili Ne" za svako objašnjenje. Da li je ovo objašnjenje o porijeklu atoma ugljenika tačno? Da ili Ne? Neki atomi ugljenika dolaze iz šećera. Neki atomi ugljenika sadržani su u molekulima soli. Neki atomi ugljenika dolaze iz vode. Da / Ne Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: TIJESTO ZA HLJEB 3 Kod 1: Sva tri odgovora tačna: Da, Ne, Ne, ovim redosljedom. Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori. Bez odgovora. Pitanje 4: TIJESTO ZA HLJEB S505Q04 Kada se nadošlo (uskvaslo) tijesto stavi u pećnicu da se peče, kroz njega se šire šupljine od gasa i pare. Zašto se gas i para šire kad se zagrijavaju? A Njihovi molekuli postaju krupniji. B Njihovi molekuli se brže kreću. C Broj molekula im se poveća. D Sudari između njihovih molekula su rjeđi. BODOVANJE: TIJESTO ZA HLJEB 4 Kod 1: B. Njihovi molekuli se brže kreću. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 76

77 Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori. Bez odgovora. Pitanje 10N: TIJESTO ZA HLJEB S505Q10S Koliko se slažeš sa sljedećim tvrdnjama? Precrtaj samo jedan kvadratić u svakom redu. a) Više bih vjerovao naučnom izvještaju nego pekarovom objašnjenju o tome zašto tijesto gubi na težini. b) Hemijska analiza je najbolji način za identifikovanje proizvoda fermentacije. c) Istraživanja o promjenama koje se dešavaju tokom pripreme hrane su važna. Potpuno se slažem Slažem se Ne slažem se Uopšte se ne slažem Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 77

78 S507: Tranzit Venere Dana 8. juna moglo se vidjeti kako planeta Venera prolazi ispred Sunca, posmatrano sa mnogih mjesta na Zemlji. To se naziva tranzit Venere i dešava se kada se Venera u kretanju svojom orbitom nađe između Sunca i Zemlje. Prethodni tranzit Venere desio se 1882, a naredni se predviđa za Ovo je slika tranzita Venere u godini. Teleskop je usmjeren ka Suncu i slika je projektovana na čvrsti bijeli papir. Površina Sunca Venera Pitanje 1: TRANZIT VENERE S507Q01 Zašto je tranzit primijećen tako što je slika projektovana na čvrsti bijeli papir, a ne direktnim posmatranjem kroz teleskop? A Sunčeva svjetlost bila je isuviše jaka da bi se Venera mogla vidjeti. B Sunce je dovoljno veliko da se može posmatrati bez uveličavanja. C Posmatranje Sunca kroz teleskop može izazvati oštećenje očiju. D Slika je morala da se umanji projektovanjem na papir. TRANZIT VENERE: BODOVANJE 1 Kod 1: C. Posmatranje Sunca kroz teleskop može izazvati oštećenje očiju. Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori. Bez odgovora _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 78

79 Pitanje 2: TRANZIT VENERE S507Q02 Posmatrano sa Zemlje, koja od sljedećih planeta može da se vidi u tranzitu naspram Sunca u određenim periodima? A Merkur. B Mars. C Jupiter. D Saturn. TRANZIT VENERE: BODOVANJE 2 Kod 1: A. Merkur. Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori. Bez odgovora. Pitanje 4: TRANZIT VENERE S507Q U sljedećoj tvrdnji podvučeno je više riječi. Astronomi predviđaju da će se, posmatrano sa Neptuna, desiti jedan tranzit Saturna naspram Sunca krajem ovog vijeka. Koje su tri od podvučenih riječi najkorisnije u traženju informacija putem interneta ili u biblioteci o tome kada bi se mogao desiti sljedeći tranzit? Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 79

80 TRANZIT VENERE: BODOVANJE 4 Kod 1: Odgovori koji pominju samo tranzit /Saturn/Neptun. Saturn/Neptun/Tranzit. Kod 0: Ostali odgovori uključujući one od 4 riječi. Tranzit/Saturn/Sunce/Neptun. Astronomi/Tranzit/Saturn/Neptun. Kod 9: Bez odgovora. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 80

81 S515: Rizik po zdravlje? Zamisli da živiš u blizini velike hemijske fabrike koja proizvodi đubriva za poljoprivredu. Posljednjih godina bilo je nekoliko ozbiljnih slučajeva da su ljudi u toj oblasti imali dugotrajne probleme sa disanjem. Veliki dio lokalnog stanovništva smatra da su ti simptomi prouzrokovani ispuštanjem otrovnog dima iz obližnje fabrike hemijskog đubriva. Održan je javni sastanak na kojem se razgovaralo o potencijalnim opasnostima hemijske fabrike po zdravlje lokalnih stanovnika. Naučnici su na sastanku dali sljedeće izjave. Izjava naučnika koji rade za hemijsku kompaniju Mi smo ispitali toksičnost zemljišta u lokalnoj oblasti. Nijesmo našli dokaza o postojanju toksičnih hemikalija u uzorcima koje smo uzeli. Izjava naučnika koji zastupaju zabrinute građane u lokalnoj zajednici Posmatrali smo više slučajeva dugotrajnih problema sa disanjem u lokalnoj oblasti i to uporedili sa brojem slučajeva u oblastima koje su udaljene od hemijske fabrike. U oblasti koja je bliža hemijskoj fabrici ima više pojava problema. Pitanje 1: RIZIK PO ZDRAVLJE? S515Q Vlasnik hemijske fabrike iskoristio je izjavu naučnika koji rade za kompaniju da bi tvrdio da dim koji se oslobađa iz fabrike ne predstavlja rizik po zdravlje lokalnih stanovnika. Navedi jedan razlog zbog čega se može posumnjati da izjava naučnika koji rade za kompaniju zaista potkrepljuje vlasnikovu tvrdnju BODOVANJE: RIZIK PO ZDRAVLJE? 1 Kod 1: Navođenje odgovarajućeg razloga da se može posumnjati u to da izjava naučnika potkrepljuje vlasnikovu tvrdnju. Supstance koje prouzrokuju probleme sa disanjem ne moraju biti prepoznate kao toksične. Problemi sa disanjem možda su prouzrokovani samo od hemikalija u vazduhu, a ne u zemljištu. Toksične supstance mogu da se promijene /razlože tokom vremena i da se u zemljištu pokažu kao netoksične. Mi ne znamo da li su uzorci reprezentativni za cijelu oblast. Naučnici su se bojali da ne izgube posao. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 81

82 Kod 0: Ostali odgovori. Kod 9: Bez odgovora. Pitanje 3: RIZIK PO ZDRAVLJE? S515Q Naučnici koji zastupaju zabrinute građane uporedili su broj ljudi sa dugotrajnim problemima u disanju u blizini fabrike sa onima koji žive u oblasti udaljenoj od fabrike. Opiši jednu moguću razliku između te dvije oblasti zbog koje bi mogao/la smatrati da poređenje nije validno BODOVANJE: RIZIK PO ZDRAVLJE? 3 Kod 1: Odgovori treba da budu orijentisani na moguće razlike između ispitivanih oblasti. Broj ljudi koji žive u tim oblastima može biti različit. Jedna oblast mogla bi imati bolje medicinske službe od druge. Vremenski uslovi možda nijesu isti. Možda je udio starijih ljudi različit u svakoj oblasti. Možda u drugoj oblasti postoje neki drugi zagađivači vazduha. Kod 0: Ostali odgovori. Kod 9: Bez odgovora. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 82

83 Pitanje 10N: RIZIK PO ZDRAVLJE? S515Q10N Koliko te zanima sljedeće? Precrtaj samo jedna kvadratić u svakom redu. Veoma Ne previše Malo Nimalo a) Da znaš više o hemijskom sastavu poljoprivrednih đubriva b) Da razumiješ što se dešava sa toksičnim dimom koji se ispušta u atmosferu c) Da saznaš koje respiratorne bolesti mogu biti prouzrokovane ispuštanjem hemikalija Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 83

84 S516: Katalitički konvertor Većina modernih automobila ima ugrađen katalitički konvertor koji izduvne gasove čini manje škodljivim po čovjeka i okolinu. Oko 90% štetnih gasova se pretvara u manje štetne gasove. Evo nekoliko gasova koji u konvertor uđu kao jedna vrsta, a izlaze kao druga vrsta gasa. Pitanje 1: KATALITIČKI KONVERTOR S516Q Koristeći se informacijama sa gornje slike, navedi primjer kako katalitički konvertor čini izduvne gasove manje štetnim BODOVANJE: KATALITIČKI KONVERTOR 1 Kod 1: Pretvaranje ugljen-monoksida ili oksida azota u druge komponente. Ugljen-monoksid je transformisan u ugljen-dioksid. Oksidi azota su transformisani u azot. Pretvara štetne gasove u one koji nijesu štetni: Npr. CO u CO 2 (90%). Ugljen-dioksid i azot nijesu tako štetni kao ugljen-monoksid i azot. Kod 0: Ostali odgovori. Gasovi postaju manje štetni. Pročišćava ugljen-monoksid i okside azota. Kod 9: Bez odgovora. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 84

85 Pitanje 2: KATALITIČKI KONVERTOR S516Q Unutar katalitičkog konvertora odvijaju se promjene u gasovima. Objasni što se dešava na nivou atoma i molekula BODOVANJE: KATALITIČKI KONVERTOR 2 Kod 2: Objašnjava glavnu ideju da se atomi reorganizuju gradeći različite molekule, koristeći obje riječi. Molekuli se cijepaju i atomi se prekombinuju da bi formirali različite molekule. Atomi se reorganizuju i formiraju različite molekule. Djelimičan broj bodova Kod 1: Izražava ispravnu ideju o reorganizaciji, ali ne upotrebljava oba izraza i atome i molekule«ili ne razlikuje u dovoljnoj mjeri ulogu atoma i molekula. Atomi se reorganizuju da bi formirali različite supstance. Molekuli se pretvaraju u druge molekule. Atomi i molekuli se kombinuju i cijepaju da bi nastali manje štetni gasovi. (Napomena: Različite uloge atoma i molekula se ne razlikuju dovoljno.) 2(NO 2 ) = N 2 + 2O 2. Kod 0: Ostali odgovori, računajući i one koji se ograničavaju na ponavljanje informacija iz postavke zadatka. Ugljen-dioksid se pretvara u ugljen-monoksid. Molekuli se cijepaju na manje atome. (Napomena: Ne ukazuje na reorganizaciju atoma). Kod 9: Bez odgovora. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 85

86 Pitanje 4: KATALITIČKI KONVERTOR S516Q Razmisli o gasovima koje izbacuje/emituje? katalitički konvertor. Navedi jedan problem koji bi inženjeri i naučnici koji rade na katalitičkom konvertoru trebalo da pokušaju da riješe kako bi se proizvodili manje štetni izduvni gasovi BODOVANJE: KATALITIČKI KONVERTOR 4 Kod 1: Prihvatljivi su oni odgovori koji se odnose na smanjenje štetnih gasova koji se ispuštaju u atmosferu. Ugljen-monoksid nije potpuno transformisan u ugljen-dioksid. Pretvaranje oksida azota u azot ne odvija se u dovoljnoj mjeri. Povećati procenat ugljen-monoksida pretvorenog u ugljen-dioksid i procenat oksida azota pretvorenih u azot. Trebalo bi zadržati proizvedeni ugljen-dioksid i spriječiti njegovo oslobađanje u atmosferu. Kod 0: Ostali odgovori. Kod 9: Bez odgovora. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 86

87 Pitanje 10N: KATALITIČKI KONVERTOR S516Q10N Da li te zanima sljedeće? Precrtaj samo jedan kvadratić u svakom redu. a) Da znaš kako se vrste goriva za automobile razlikuju po količini izduvnih toksičnih gasova koje proizvode. b) Da bolje razumiješ šta se dešava unutar katalitičkog konvertora. c) Da saznaš više o vozilima koja ne ispuštaju toksične gasove. Veoma Ne previše Malo Nimalo Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 87

88 S526: OPERACIJE POD ANESTEZIJOM Hirurške intervencije koje se izvode nad pacijentima pod anestezijom u specijalno opremljenim salama, postale su neophodne za liječenje mnogih bolesti. Pitanje 1: OPERACIJE POD ANESTEZIJOM S526Q01 Tokom hirurške intervencije, pacijenti primaju anesteziju da ne bi osjećali nikakav bol. Anestezija se često daje u formi gasa, stavljanjem maske na lice, koja pokriva nos i usta. Na koje sisteme u ljudskom organizmu djeluju ti anesteziološki gasovi? Zaokruži Da ili Ne za svaki od navedenih sistema. Da li anesteziološki gasovi djeluju na ove sisteme? Sistem varenja Nervni sistem Respiratorni sistem Da ili Ne? Da / Ne Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: OPERACIJE POD ANESTEZIJOM 1 Kod 1: Sva tri odgovora tačna: Ne, Da, Da, ovim redosljedom. Kod 0: Ostali odgovori. Kod 9: Bez odgovora. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 88

89 S526Q Pitanje 2: OPERACIJE POD ANESTEZIJOM Objasni zašto se sterilišu hirurški instrumenti koji se koriste u operacionim salama BODOVANJE: OPERACIJE POD ANESTEZIJOM 2 Kod 21: Učenik/ca istovremeno navodi neophodnost da se eliminišu bakterije sa instrumenata KAO I da to sprečava širenje bolesti. Da bi se spriječio prodor bakterija u tijelo i inficiranje pacijenta. Da bacili ne bi ušli u tijelo druge osobe koja će biti operisana. Djelimičan broj bodova Kod 12: Učenik/ca navodi neophodnost da se eliminišu bakterije, ALI ne i činjenicu da to sprečava širenje bolesti. Da bi se uništili mikrobi na instrumentima. Kod 11: Učenik/ca navodi činjenicu da to sprečava širenje bolesti, ALI ne i neophodnost da se eliminišu bakterije sa instrumenata. Da se pacijent ne bi inficirao. Da se spriječi prenošenje bolesti. Kod 01: Ostali odgovori. Da bi ostali čisti. Zato što su pacijenti osjetljivi za vrijeme operacije. Kod 99: Bez odgovora. Pitanje 3: OPERACIJE POD ANESTEZIJOM S526Q03 Dešava se da pacijanti nijesu u stanju da jedu i piju nakon operacije i da se moraju prikopčati na aparat (infuzija) iz kojeg u kapljicama dobijaju rastvor vode, šećera i mineralnih soli. Ponekad se rastvoru dodaju antibiotici ili sredstva za umirenje. Zašto je šećer koji se stavlja u infuziju važan za pacijenta tokom njegovog postoperativnog oporavka? A Da bi se izbjeglo dehidriranje. B Da bi se umirili postoperacioni bolovi. C Da bi se izliječile postoperativne infekcije. D Da bi se obezbijedila neophodna ishrana. Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 89

90 BODOVANJE: OPERACIJE POD ANESTEZIJOM 3 Kod 1: D. Da bi se obezbijedila neophodna ishrana. Kod 0: Kod 9: Ostali odgovori. Bez odgovora. Pitanje 4: OPERACIJE POD ANESTEZIJOM S526Q04 Transplantacija organa zahtijeva operaciju pod anestezijom i postaje sve uobičajenija. Na grafikonu ispod predstavljen je broj operacija transplantacije organa u jednoj bolnici tokom godine. Broj transplantacija Bubrezi 9 Jetra 2 2 Srce Pluća Zamijenjeni organi Mogu li se na osnovu grafikona izvući sljedeći zaključci? Zaokruži Da ili Ne za svaki od zaključaka. Može li se na osnovu grafikona izvući sljedeći zaključak? Ako se izvrši transplantacija pluća, mora se uraditi i transplantacija srca. Bubrezi su najvažniji organ u čovjekovom organizmu. Većina pacijenata koji su se podvrgli transplantaciji bolovali su od bubrega. Da ili Ne? Da / Ne Da / Ne Da / Ne BODOVANJE: OPERACIJE POD ANESTEZIJOM 4 Kod 2: Sva četiri odgovora tačna: Ne, Ne, Da, ovim redosljedom. Kod 0: Ostali odgovori. Kod 9: Bez odgovora. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 90

91 Pitanje 10N: OPERACIJE POD ANESTEZIJOM S526Q10N Da li te zanima sljedeće? Precrtaj samo jedan kvadratić u svakom redu. a) Da naučiš kako se sterilišu hiruški instrumenti. b) Da znaš koje se različite vrste anestetika koriste. c) Da razumiješ kako se kontroliše stepen svjesnosti pacijenta tokom operacije. Veoma Ne previše Malo Nimalo Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 91

92 S529: Energija vjetra Mnogi ljudi smatraju da dobijanje struje pomoću vjetra može da bude izvor električne energije koji će zamijeniti elektrane na naftu ili ugalj. Ono što se vidi na ovim fotografijama su vjetrenjače sa lopaticama koje okreće vjetar. Njihova rotacija omogućava generatoru u vjetrenjači da proizvodi struju. Vjetrenjače Pitanje 1: ENERGIJA VJETRA S529Q01 Na grafikonima ispod predstavljena je srednja brzina vjetra na četiri različita mjesta u toku godine. Na kom mjestu je najbolje napraviti vjetrenjaču za proizvodnju električne struje? BODOVANJE: ENERGIJA VJETRA 1 Kod 1: C Kod 0: Ostali odgovori. Kod 9: Bez odgovora. _ Primjeri zadataka PISA testiranja Prirodne nauke Strana 92